![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/jvc_tm10e_bosch_p1456os_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Video monitor JVC TM-10E(CV)<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Japanska tvrtka JVC<\/strong> (Japan Victor Company) osnovana je 1927. godine pod nazivom “Victor Talking Machine Company of Japan” kao podru\u017enica istoimene ameri\u010dke vode\u0107e fonografske i diskografske kompanije. U 1930-tim godinama JVC je proizvodio fonografe i pripadaju\u0107e zvu\u010dne zapise, a zatim i prve radio i TV prijemnike. Tijekom 2. svjetskog rata Japan i SAD postaju me\u0111usobno zara\u0107ene strane te se JVC odvojio od mati\u010dne ameri\u010dke tvrtke, no nastavio je koristiti marke “Victor” i “Master’s Voice” za svoje proizvode u Japanu. Zbog ovih preplitanja za\u0161titnih imena i znakova nastala je zbrka \u00a0izme\u0111u ameri\u010dke RCA (Radio Corporation of America) koja je kupila kompaniju Victor Talking Machine, HMV grupe \u00a0(His Master’s Voice) i Victora \u0161to je marka pod kojom je JVC op\u0107e poznat u Japanu, te je ovo rije\u0161eno slo\u017eenim pravnim odredbama koje odre\u0111uju gdje tko smije koristit koji za\u0161titni znak. 1953. godine JVC potpada pod ve\u0107insko vlasni\u0161tvo Panasonica. JVC je imao puno uspje\u0161nih patenata: Videosfera iz 1970. godine (prijenosni CRT TV sa alarm-satom u obliku kacige), 4-kanalni zvu\u010dni zapis na gramofonskim plo\u010dama iz 1971. godine, prvi prijenosni baterijski radio prijemnik sa TV-om iz 1975. godine kojem je godinu dana kasnije dodan i kasetofon, prvi VHS video-rekorder iz 1976. godine koji je nadja\u010dao Sony Betamax sistem. Tako\u0111er JVC je razvio ve\u0107i broj uspje\u0161nih patenata vezano uz nosa\u010de i reproduktore zvuka (direktni pogon za kasetofone, VHD disk sistem, prijenosni audio ure\u0111aji i sl.). 1986. godine JVC je predstavio svoj PC sa Z80A procesorom. 2008. godine Panasonic kao ve\u0107inski vlasnik spojio je JVC sa tvrtkom Kenwood \u00a0u dana\u0161nji JVC Kenwood Holdings.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Video monitor JVC TM-10E(CV) je dijagonale oko 22 cm (10″), podr\u017eava PAL sustav i opremljen je osnovnim kontrolama za pode\u0161avanje slike (svjetlina, kontrast i zasi\u0107enje boje), uz dodatak potenciometra za namje\u0161tanje vertikalne sinkronizacije slike. Sa zadnje strane su dva BNC konektora za ulaz i izlaz kompozitnog video signala. Preko izlaznog BNC priklju\u010dka video signal se mo\u017ee proslje\u0111ivati na drugi monitor standardne ulazne impedancije 75 \u2126. Ovakav monitor ima univerzalnu primjenu no primarno je predvi\u0111en kao studijski kontrolni monitor, monitor za video nadzor i za sli\u010dne sustave koji su stalno u pogonu. Na\u0161 model \u00a0TM-10E(CV) nema podr\u0161ku za zvuk.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Video osciloskop Robert Bosch Fernsehanlagen P 14 56 OS 44 B<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Robert Bosch<\/strong> (skra\u0107eno BOSCH) vu\u010de korijene od 1886. godine kada je njema\u010dki tehni\u010dar i izumitelj Robert August Bosch u Stuttgartu otvorio radionicu za finu mehaniku i elektrotehniku “Werkst\u00e4tte f\u00fcr Feinmechanik und Elektrotechnik”. Godinu dana kasnije Bosch je prezentirao svoj magnetski sustav paljenja za benzinske motore te je 1901. godine otvorio pogon za proizvodnju takvih sustava. U narednim godinama proizvodnja se pro\u0161irila i na druge elektri\u010dne ure\u0111aje za motorna vozila. Po\u010detkom 1930-tih godina tvrtka Bosch predstavila je svoju prvu elektri\u010dnu bu\u0161ilicu i autoradio. Tijekom 2. svjetskog rata tvrtka Bosch imala je veliki udio u proizvodnji naoru\u017eanja i svih elektri\u010dnih dijelova za borbena i neborbena motorna vozila koje je koristio Wehrmacht.<\/p>\n Podru\u017enica Robert Bosch Fernsehanlagen gmbh<\/strong> osnovana je 1972. godine i bila je glavni dobavlja\u010d za svu studijsku opremu koja se koristila za Ljetne olimpijske igre koje su se odr\u017eavale iste godine u M\u00fcnchenu. Sa istra\u017eivanjem i proizvodnjom TV i studijske opreme Bosch je krenuo jo\u0161 1929. godine kada se udru\u017eio sa jo\u0161 tri partnera i osnovao televizijsku ku\u0107u Fernseh AG. \u00a0Uz rane TV ure\u0111aje, Fernseh AG je 1932. godine napravio prvi kamion na daljinsko upravljanje sa mobilnom televizijskom kamerom.<\/p>\n Danas je Bosch multinacionalna in\u017eenjerska i tehnolo\u0161ka tvrtka sa ogromnim spektrom razli\u010ditih proizvoda, od ku\u0107anskih aparata, elektri\u010dnih aparata i druge robe \u0161iroke potro\u0161nje do industrije, energetike, gradnje, telekomunikacija i dr.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Video osciloskopi dizajnirani su isklju\u010divo za kontrolni prikaz kompozitnog video signala te kao takvi imaju kontrole i priklju\u010dke prilago\u0111ene samo takvim prikazima. Primarno su namijenjeni za studijske TV postaje, servise i sli\u010dno. Ovakvi osciloskopi naj\u010de\u0161\u0107e nemaju nikakve vanjske kontrole za namje\u0161tanje vremenske baze i okida\u010da (trigger), a jednako tako je i pode\u0161avanje amplitude signala obi\u010dno svedeno na jedan kalibracijski trimer potenciometar. Sve ove funkcije predefinirane su unutarnjim sklopovljem osciloskopa za najbolji prikaz video signala te korisnik nema potrebe manualno pode\u0161avati ove kontrole.<\/p>\n <\/p>\n Za na\u0161 video osciloskop Bosch P 14 56 OS nismo prona\u0161li nikakve podatke. Smje\u0161ten je u vrlo robusnu metalnu \u0161asiju iz koje se izvla\u010di pomo\u0107u sklopive ru\u010dice na dnu prednje plo\u010de. Dostup do elemenata na tiskanim plo\u010dicama vrlo je prakti\u010dno rije\u0161en na na\u010din da se moduli jednostavno osloba\u0111aju sa \u0161asije otvaranjem plasti\u010dnih kop\u010di poput otvaranja kakvih vrata\u0161ca.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osciloskop se bazira na \u0161est glavnih modula, pri \u010demu se na\u010delno mogu identificirati moduli vertikalnog i horizontalnog otklonskog poja\u010dala, ispravlja\u010dki modul, modul kontrole elektroda CRT cijevi, te dva oklopljena modula koja vjerojatno slu\u017ee za osiguranje visokog napona za CRT cijev. U VN modulu koji smo otvorili vide se dvije minijaturne elektronske cijevi gdje se vrlo vjerojatno radi o regulatorima napona koji rade na principu koronalnog pra\u017enjenja unutar cijevi punjene plinom (elektronke sa hladnom katodom). Drugi oklopljeni VN modul ne mo\u017ee se otvoriti bez detaljnog rastavljanja osciloskopa no unutar njega se sasvim sigurno nalazi neki tip VN ispravlja\u010da za pogon CRT cijevi.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Skala video osciloskopa obi\u010dno je kalibrirana u IRE mjernim jedinicama. Ova mjerna jedinica uvedena je isklju\u010divo za mjerenje amplitude kompozitnog video signala, a izvedena je od naziva ameri\u010dkog instituta za telekomunikacije “Institute of Radio Engineers (IRE)” koji je egzistirao u periodu 1912-1962. godine, a danas je to “Institute of Electrical and Electronics Engineers (IEEE)”. \u00a0Jedinica IRE je uvedena kako bi se dobio prikaz amplitude kompozitnog video signala u relativnim postocima \u010dime je olak\u0161ana njegova analiza.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n PAL kompozitni video signal ima amplitude u rasponu -300 mV do +700 mV, dok NTSC kompozitni video signal ima amplitude u rasponu -286 mV do +714 mV. Jedinicom IRE ovi naponi se konvertiraju u relativne postotne vrijednosti, pa tako za PAL dobivamo raspon -43 do +100 IRE (1 IRE = 7 mV), a za NTSC taj raspon je od -40 do +100 IRE (1 IRE = 7,14 mV). U oba slu\u010daja napon od nula volti odgovara vrijednosti od nula IRE. Signali ispod nula volti ili nula IRE (negativni signali) ne vide se na monitoru jer se nalaze ispod razine crnog (u potpunosti su zatamnjeni). Tu vrijednost napona imaju sinkronizacijski signali koji ne sadr\u017ee informaciju slike ve\u0107 slu\u017ee samo za njezin pravilan prikaz. Signali iznad nula volti (pozitivni signali) sadr\u017ee informaciju o slici i mogu biti bilo koje amplitude. Visina amplituda odre\u0111uje svjetlinu i zasi\u0107enje boje, dok je vrsta boje odre\u0111ena je fazom signala. Sve ovo najbolje se vidi na oscilogramima koje smo snimili na\u0161im video osciloskopom Bosch P 14 56 OS.<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n