![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/orla_ruby_62.jpg\")
<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U kompletu elektri\u010dnih orgulja Orla Ruby trebao bi se jo\u0161 nalaziti stalak, te no\u017ena bas klavijatura i pedala no mi smo nabavili samo glavni ure\u0111aj. Testom je utvr\u0111eno da orgulje ne rade, odnosno iz zvu\u010dnika se \u010duju samo neki \u0161umovi, krckanja i brujanje. Stoga pogledajmo unutra\u0161njost ovog muzi\u010dkog instrumenta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vidimo da je elektronika orgulja Ruby napravljena modularno. Osim modula napajanja, te modula izlaznog pretpoja\u010dala i poja\u010dala, tu je jo\u0161 osam razli\u010ditih modula za generiranje zvukova i ritmova. Pogledajmo svaki modul pojedina\u010dno…<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Testom smo utvrdili da napajanje daje sve potrebne napone, a plo\u010dice orgulja su vizualno uredne. Vidimo da se orgulje baziraju na dva specijalizirana integrirana kruga M108B1 od kojih svaki ima kapacitet od 61 tipke, a u na\u0161em slu\u010daju implementiraju 2 x 44 tipki klavijatura (dva puta po tri i pol oktave) i jo\u0161 13 tipki no\u017ene klavijature (jedna oktava). Osam ritmova koje podr\u017eavaju orgulje generiraju se u tako\u0111er specijaliziranom integriranom krugu M254B1.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ono \u0161to odmah upada u o\u010di to su korodirani i posve dotrajali kontakti svih konektora na mati\u010dnoj plo\u010di kojima su povezani moduli. Jasno je da nije mogu\u0107e nikakvo daljnje testiranje ili popravak ovih orgulja sve dok se ovi konektori ne zamijene novima. Iako konektori orgulja li\u010de na stare ISA slotove na ra\u010dunalima (osim \u0161to imaju jedan red kontakata) razmak izme\u0111u pinova nije isti na oba konektora. Stoga je potrebno nabaviti originalne konektore ili popraviti stare na na\u010din da se svi kontakti zamijene novima. Nabavka originalnih konektora zasigurno danas vi\u0161e nije mogu\u0107a, stoga smo se odlu\u010dili na zamjenu pinova. Pinove najbli\u017ee originalnima prona\u0161li smo na nekim davno kupljenim rednim konektorima. Vjerojatno je ovdje bilo mogu\u0107e iskoristiti pinove sa ISA slotova starih PC mati\u010dnih plo\u010da, no odlemljivanje tih duga\u010dkih konektora sa vi\u0161eslojne mati\u010dne plo\u010de je prakti\u010dno vrlo te\u0161ko izvedivo.<\/p>\n <\/p>\n Slika desno – Prvi na slici je originalni kontakt konektora iz orgulja, u sredini je kontakt sa novog konektora, a na kraju je prera\u0111eni kontakt novog konektora i oblikovan tako da pristaje u konektor orgulja.<\/span><\/em><\/p>\n <\/p>\n Slika desno – Trebalo je zamijeniti kontakte na 16 konektora ili ukupno ne\u0161to manje od 300 kontakata. Sve stare kontakte trebalo je oprezno izvaditi, zatim je bilo potrebno izvaditi nove kontakte, svaki odrezati i oblikovati, te postaviti u originalna ku\u0107i\u0161ta konektora iz orgulja. Ne treba spominjati da je tako\u0111er bilo potrebno sa mati\u010dne plo\u010de odlemiti i ponovno zalemiti svaki pojedina\u010dni konektor. Ovo je bilo ote\u017eano time jer je na mati\u010dnu plo\u010du tako\u0111er zalemljena \u0161uma vodova. Ipak, lak\u0161e je bilo nekako manipulirati tim vodovima nego svaki pojedina\u010dno odlemljivati s plo\u010de.<\/span> <\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon \u0161to je popravak konektora zavr\u0161en i moduli vra\u0107eni na svoje mjesto sve funkcije orgulja su uredno proradile. Prekide su jo\u0161 jedino uzrokovali klizni potenciometri koje smo tako\u0111er rastavili i o\u010distili. Bilo bi lak\u0161e ove potenciometre zamijeniti novima, no tu je potrebno prona\u0107i klizne potenciometre vrijednosti 100 k\u2126 koji moraju imati iste dimenzije kao originali (70x10x16 mm sa hodom kliza\u010da od 40 mm) jer u protivnom ne\u0107e stati u utor ku\u0107i\u0161ta i no\u017eice ne\u0107e pristajati na tiskanu plo\u010dicu.<\/p>\n <\/p>\n Kod\u00a0 ve\u0107ine potenciometara koji ne rade kako treba problem nije u istro\u0161enosti otpornog sloja ili kliznih kontakata ve\u0107 u zaprljanosti i koroziji kliznih kontakata, a uzrok tome je sljepljeno staro mazivo i pra\u0161ina koja se uvukla u unutra\u0161njost potenciometra. Ovdje je bilo potrebno samo o\u010distiti klizni kontakt vidljiv na gornjoj polovici ku\u0107i\u0161ta.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Nakon ovog popravka sve funkcije orgulja napokon rade ispravno. Elektri\u010dne orgulje Orla Ruby generiraju karakteristi\u010dan “vintage” zvuk koji je posebno cijenjen u svijetu audiofila. Kombinacijom kontrola mogu\u0107e je posti\u0107i veliki broj zvukova i zvu\u010dnih efekata. Satima smo se igrali raznim kombinacijama kontrola i uvijek nas iznenadi neki novo dobiveni zvuk. Ako i nismo neki stru\u010dnjak za sviranje klavijatura, zahvaljuju\u0107i velikim i lijepo dizajniranim kontrolama te analognim potenciometrima ove orgulje mogu poslu\u017eiti kao zabavan generator razli\u010ditih zvu\u010dnih efekata i ritmova za neki muzi\u010dki mix, ne\u0161to poput popularne Dub-sirene<\/a> opisane na na\u0161oj stranici \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Orgulje Orla Ruby na prednjoj plo\u010di nemaju potenciometar za glasno\u0107u izlaznog poja\u010dala (MASTER VOLUME). Umjesto toga, ja\u010dina zvuka se kontrolira pomo\u0107u posebne pedale spojene na 5-polni DIN konektor ozna\u010den sa PEDAL. Ta pedala se naziva Expression ili Swell pedala.<\/p>\n Razlog zbog kojeg orgulje (i neki drugi instrumenti) imaju no\u017enu kontrolu ja\u010dine zvuka orgulja je taj da se omogu\u0107i bolja dinamika sviranja instrumenta. Orgulja\u0161 uz sviranje rukama na obje klavijature, lijevom nogom svira na no\u017enoj klavijaturi, a desnom nogom pomo\u0107u pedale kontrolira ja\u010dinu zvuka. Mehani\u010dke orgulje nemaju tipke osjetljive na pritisak nego se ja\u010dina svake pritisnute note mo\u017ee mijenjati jedino mehani\u010dkim (kasnije elektri\u010dnim) pomicanjem kapaka (roleta) ispred cijevi orgulja. Cijevi bi bile zatvorene u svojevrsnu drvenu kutiju sa kapcima koji su se mogli vi\u0161e ili manje otvoriti. Na taj na\u010din se onda mogao vi\u0161e ili manje prigu\u0161iti zvuk koji izlazi iz cijevi orgulja.<\/p>\n Na Swell pedalu kod elektri\u010dnih orgulja postavljaju se odre\u0111eni specifi\u010dni zahtjevi. Oni se odnose na mehani\u010dku osjetljivost pedale, na ja\u010dinu prigu\u0161enja kod minimalnog i maksimalnog otvaranja, na linearnost i dinamiku odziva te na frekvencijski odziv. Pedala mora biti gra\u0111ena da daje odre\u0111eni otpor pritisku noge, da sprije\u010di prenaglu dinamiku i da propu\u0161ta neku minimalnu ja\u010dinu zvuka i kad je potpuno zatvorena (jer i kod pravih orgulja neki zvuk se ipak \u010duje i kad su kapci kutije posve zatvoreni). Znamo da ni\u017ee audio frekvencije imaju ve\u0107u akusti\u010dku snagu pa se kod Swell pedale to nastoji izjedna\u010diti promjenjivim RC filtrima \u0161to onda mijenja linearnost i frekvencijski odziv takve pedale. Generalno gledano razli\u010dite orgulje razli\u010ditih proizvo\u0111a\u010da imati \u0107e donekle razli\u010dite karakteristike prigu\u0161ivanja zvuka u svojem opsegu rada.<\/p>\n Obi\u010dno se koriste Swell pedale sa potenciometrom ili sa opto-parom koji se sastoji od \u017earuljice i foto-otpornika (LDR). U na\u0161em slu\u010daju na konektor za Swell pedalu imamo doveden napon napajanja, tako da je originalna pedala vjerojatno bila sa opto-parom.<\/p>\n Za po\u010detak smo nacrtali shemu pretpoja\u010dala i izlaznog poja\u010dala kako bi shvatili kako bi Swell pedala ovdje trebala funkcionirati.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na ulaz pretpoja\u010dala vode tri koaksijalna voda koje smo ozna\u010dili sa IN 1, IN 2 i IN 3. To su vjerojatno audio signali iz generatora tonova, efekata i ritmova koji se ovdje mije\u0161aju u jedan izlazni audio signal. Mogu\u0107e da su to i linije iz tri klavijature (gornja, donja, no\u017ena) no u ovoj fazi ne\u0107emo raskapati po \u0161umi \u017eica koje vode na pojedine module. Uglavnom, ulazni audio signal se dovodi na tranzistorsko pretpoja\u010dalo, a to je spoj izravno vezanog dvostupanjskog kaskadnog poja\u010dala sa zajedni\u010dkim emiterom i dvije povratne veze. Ovakvo gotovo identi\u010dno pretpoja\u010dalo detaljno smo opisali u objavi Gitarsko poja\u010dalo Gitacord 50\/s high fidelity de luxe<\/a>.<\/p>\n Signal se dalje vodi na RC filtar preko kojeg je ostvarena veza sa 5-polnim DIN konektorom ozna\u010denim sa PEDAL. Primje\u0107ujemo da potenciometar (ili LDR) pedale nije vezan izravno izme\u0111u pretpoja\u010dala i izlaznog poja\u010dala kako je to uobi\u010dajeno, nego svojim promjenjivim otporom sudjeluju u paralelnoj grani slo\u017eenog RC filtra. Ovime potenciometar vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i prigu\u0161iti izlaz na nulu kako bi to bio slu\u010daj bez da je vezan preko kondenzatora. Tako\u0111er, prigu\u0161ivanje vi\u0161ih audio frekvencija kao i osjetljivost (dinamika) prigu\u0161ivanja \u0107e biti to ve\u0107e \u0161to se potenciometar vi\u0161e zatvara. Tako je ovim RC filtrom udovoljena ve\u0107ina zahtjeva koja se postavlja pred ovakve pedale.<\/p>\n Na 5-polni DIN konektor za pedalu vode jo\u0161 \u010detiri \u017eice. Dvije su za napajanje, izravno 12 V ili preko otpornika 150 \u2126. Preko ovih linija se napaja \u017earuljica koja osvjetljava LDR i vrlo vjerojatno krug za dodatne kontrole (sklopke) na pedali. Naime preko pedale se osim glasno\u0107om upravlja sa jo\u0161 dvije dodatne funkcije kontrole zvuka koje mo\u017eemo povezati sa tri tipke na prednjoj plo\u010di orgulja u sekciji PEDAL, a koje su nazvane FLUTE 16′, FLUTE 8′ i SUSTAIN. Ove funkcije aktiviraju se bo\u010dnim dijelom stopala preko dvije povratne klizne sklopke montirane na bo\u010dnim stranama pedale. SUSTAIN je standardna funkcija kojom se neprekidno zadr\u017eava postignuti ton, odnosno isti se ne gasi sam od sebe i ne gasi se nakon otpu\u0161tanja tipke na klavijaturi.<\/p>\n Nakon RC filtra slijedi jo\u0161 jedan tranzistorski stupanj. Ovaj put je to poja\u010dalo sa zajedni\u010dkim kolektorom ili emitersko slijedilo, dakle sklop za odvajanje, odnosno transformaciju impedancije sa izlaznog stupnja pretpoja\u010dala na ulaz poja\u010dala snage sa STK080.<\/p>\n Na priklju\u010dnici EXT_IN imamo doveden izlazni signal sa pretpoja\u010dala, no ovdje se tako\u0111er mo\u017ee dovesti i neki vanjski ulazni audio signal za mije\u0161anje i kasnije poja\u010danje na izlaznom poja\u010dalu snage.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Orgulje Orla Ruby su jo\u0161 uvijek analogne orgulje iako nisu izra\u0111ene u potpuno diskretnoj analognoj tehnici. Sadr\u017ee pet specijaliziranih \u010dipova:<\/p>\n Naravno, ugra\u0111eno je i nekoliko digitalnih logi\u010dkih integriranih krugova te integriranih operacijskih poja\u010dala.<\/p>\n Kroz primjer ovih elektri\u010dnih orgulja upoznali smo se sa nekim specifi\u010dnostima ove grane elektronike. Uz sve probleme sa propalim kontaktima na mati\u010dnoj plo\u010di i nedostaju\u0107im vanjskim (no\u017enim) kontrolama zapravo mo\u017eemo re\u0107i da imamo sre\u0107e \u0161to kvar nije bio na jednom od specijaliziranih \u010dipova koje bi danas bilo ve\u0107 jako te\u0161ko nabaviti. Elektroni\u010dke sheme elektri\u010dnih orgulja su prili\u010dno nedostupne i iste se mogu jako puno razlikovati ovisno o proizvo\u0111a\u010du i ugra\u0111enoj tehnologiji.<\/p>\n \u010cak i potpuno analogne orgulje uglavnom rade sa relaksacijskim oscilatorima pravokutnog napona jer je takav (digitalni) napon najlak\u0161e precizno dijeliti na potrebne frekvencije za svaku tipku. Tako i nema neke razlike u tome da li je upotrijebljen spoj nekog multivibratora sa dva diskretna tranzistora ili se za dobivanje pravokutnog napona odre\u0111ene frekvencije koriste neka integrirana rje\u0161enja (logi\u010dki krugovi). To je tako s elektroni\u010dke strane gledano, no sli\u010dno kao i rasprava oko tranzistorskog i cijevnog poja\u010dala, kod audiofila \u0107e uvijek biti aktualna rasprava i glede tranzistorskog i integriranog oscilatora pravokutnog napona, iako se unutar \u010dipa nalazi isti tranzistorski spoj samo manjih dimenzija. Kad se ne\u0161to ocjenjuje “na uho”, tu se ve\u0107 ulazi u stvar ukusa i rasprave mogu biti beskrajne. No kad se ne\u0161to mjeri elektri\u010dnim instrumentima onda je to ve\u0107 egzaktna znanost gdje nema mjesta subjektivnim osje\u0107ajima. Problem je u tome \u0161to za egzaktnu metodu treba imati specifi\u010dnu instrumentaciju i znanje. Za ovo drugo pak je dovoljan samo trenutni osje\u0107aj i vjera u sebe, pa se u rasprave tog tipa svatko lak\u0161e uklju\u010di \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a>Odabor vrste instrumenta. Crvena tipka TABS uklju\u010duje orgulje, odnosno razne veli\u010dine FLUTE i STRINGS koje se odabiru tabovima na prednjoj plo\u010di. Umjesto toga mogu\u0107 je odabir 5 drugih zvukova instrumenata. Potenciometri LOVER VOLUME i BASS VOLUME prilago\u0111avaju ja\u010dinu zvuka donje i no\u017ene klavijature u usporedbi prema gornjoj klavijaturi.\u00a0 <\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Kontrole za odabir jednog od osam ritmova uklju\u010duju\u0107i kontrole za brzinu, ja\u010dinu, visinu i na\u010din aktivacije tih ritmova.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Tabovi za uklju\u010divanje pojedinih tipova i veli\u010dina orgulja te efekata.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>U sekciji PEDAL su kontrole koje aktiviraju pomo\u0107u no\u017ene pedale. U sekciji LOWER odabire se vrsta orgulja za donju klavijaturu (FLUTE ili STRINGS) i kontrola SUSTAIN kojim se odre\u0111uje kako \u0107e se gasiti zvuk nakon \u0161to se tipka na klavijaturi otpusti: trenutno ili uz postepeno prigu\u0161ivanje.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>U sekciji UPPER odabire se vrsta orgulja za donju klavijaturu (FLUTE ili STRINGS) te kontrole PRECUSSION i SUSTAIN. Kontrola Precussion (udaraljke) dodaje mekom jednoli\u010dnom tonu orgulja ja\u010di po\u010detni akcent, kao da je istovremeno sa tonom orgulja odsviran i kratki ton bubnja, klavira ili sli\u010dnih “udaraljki”.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Tabovi za odabir efekata, VIBRATO ili TREMOLO. Svi ovi efekti na druga\u010diji na\u010din moduliraju jednoli\u010dni ton orgulja tako da zvuk vibrira, podrhtava, odnosno dobiva valnu dimaniku ja\u010dine kako se amplitudno modulira.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Na 5-polni DIN konektor spaja se pedala za kontrolu ja\u010dine zvuka (tzv. Expression ili Swell pedala), a na konektor desno se spaja no\u017ena bas-klavijatura koja sadr\u017ei 13 tipki (jedna oktava).<\/em> <\/span><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Mre\u017eni transformator, ispravlja\u010di i stabilizatori i filtri napona napajanja.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Integrirano poja\u010dalo STK080 mo\u017ee isporu\u010diti preko 30W izlazne muzi\u010dke snage.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Pretpoja\u010dalo.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Specijalizirani integrirani krug M254B1 je generator osam razli\u010ditih ritmova za elektri\u010dne klavijature.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>Specijalizirani integrirani krug M108B1 implementira do 61 tipku za elektri\u010dne klavijature.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Specijalizirani integrirani krug M108B1 implementira do 61 tipku za elektri\u010dne klavijature.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a>Slika lijevo – Lijevo je originalni konektor orgulja sa dotrajalim kontaktima, a desno je novi konektor iz kojeg \u0107emo iskoristiti kontakte. Razlika u razmaku kontakata izme\u0111u ova dva konektora je oko 0,1 mm tako da novi konektor ne mo\u017ee zamijeniti stari.<\/span><\/em><\/p>\n<\/a>Slika lijevo – Na prva dva konektora smo zamijenili kontakte, a za usporedbu na druga dva konektora se jo\u0161 uvijek nalaze originalni dotrajali konektori.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Lijevo je stanje kada su svi kontakti zamijenjeni i konektori vra\u0107eni na mati\u010dnu plo\u010du. Desno je originalno zate\u010deno stanje. Neka razlika se i ne vidi, no za reparaciju ovih konektora je bilo potrebno nekoliko sati usredoto\u010denog rada, da ne ra\u010dunamo vrijeme utro\u0161eno na tra\u017eenje i nabavku zamjenskih kontakata.<\/span> <\/em><\/p>\n<\/a>Potenciometri nisu predvi\u0111eni za rastavljanje i sastavljanje. No da bi se isti o\u010distio, sigurno da nije dovoljno poprskati ga izvana i u utore nekim kontakt sprejem, nego je potenciometar potrebno oprezno rastaviti kako bi se do\u0161lo do kliznih i otpornih povr\u0161ina. Neke potenciometre je lak\u0161e otvoriti, neke te\u017ee, a neke je nemogu\u0107e otvoriti bez da se pri tome ne uni\u0161ti\u00a0dio ku\u0107i\u0161ta. Potenciometri ugra\u0111eni u na\u0161e orgulje spadaju na \u017ealost u ovu posljednju kategoriju. Potrebno je izrezati ili izbrusiti plasti\u010dne kop\u010de na bo\u010dnim stranama ku\u0107i\u0161ta da bi se potenciometar mogao otvoriti, a nakon \u010di\u0161\u0107enja ku\u0107i\u0161te se zalijepi nekim ljepilom za plastiku.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>5-polna priklju\u010dnica PEDAL i shema spajanja opto-para (\u017earuljica + LDR) ili potenciometra za kontrolu glasno\u0107e (Master Volume). Nismo uspjeli otkriti \u010demu slu\u017ee dodatne dvije \u017eice, odnodno dodatne dvije sklopke na pedali.
\n<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Raspored kontakata na pretpoja\u010dalu.<\/em> <\/span><\/p>\n<\/a>Raspored kontakata na izlaznom poja\u010dalu.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Izlaz iz pretpoja\u010dala (ulaz na izlazno poja\u010dalo) ozna\u010den je sa EXT_IN i vjerojatno se mo\u017ee koristiti kao ulazna ili izlazna audio priklju\u010dnica. Izlaz iz poja\u010dala preko otpornika 330 \u2126 vodi na priklju\u010dnicu za spajanje slu\u0161alica (EARPHONE), a sam audio izlaz je zaklju\u010dan otpornikom 47 \u2126 \/ 7 W. Ovaj otpornik vjerojatno slu\u017ei za prekostrujnu za\u0161titu zvu\u010dnika od proboja izlaznog stupnja poja\u010dala STK080. Taj hibrid sa simetri\u010dnim napajanjem sadr\u017ei diferencijalno poja\u010dalo na ulazu i kvazi-komplementarno poja\u010dalo na izlazu gdje bi u slu\u010daju proboja izlaznih tranzistora na zvu\u010dnik do\u0161ao istosmjerni napon napajanja \u00b128 V.<\/span> <\/em><\/p>\n
\n\n
<\/a>Valni oblik i frekvencijski spektar tona FLUTE 16′.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Valni oblik i frekvencijski spektar sva tri FLUTE tona zajedno.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Valni oblik i frekvencijski spektar tona STRINGS 8′.<\/em><\/span><\/p>\n<\/a>Valni oblik i frekvencijski spektar tona STRINGS 4′.<\/em><\/span><\/p>\n