<\/p>\n
<\/p>\n Njema\u010dka tvrtka Telefunken osnovana je 1903. godine spajanjem dviju konkurentskih tvrtki: Siemens & Halske GmbH i radiotelegrafskog odjela AEG u jedinstvenu tvrtku punog naziva “Telefunken Gesellschaft f\u00fcr drahtlose Telegraphie mbH” (prev. Telefunken kompanija za be\u017ei\u010dnu telegrafiju). Tvrtka je poslovanje zapo\u010dela sa razvojem i proizvodnjom elektroni\u010dkih ure\u0111aja za \u017ei\u010dnu i be\u017ei\u010dnu komunikaciju. Od pionirskih pothvata na tom podru\u010dju tvrtka Telefunken je 1928. godine predstavila televizor sa “Karolus-Telefunken” sistemom, 1932. godine razvila je elektronsku cijev heksodu, 1935. godine Telefunken predstavlja prvi magnetofonski snima\u010d zvuka “Magnetophon”, a 1936. godine razvijena je prva elektroni\u010dka televizijska kamera s kojom su u\u017eivo emitirane Ljetne olimpijske igre u Berlinu iste godine. Tijekom i nakon 2. svjetskog rata Telefunken ostaje vode\u0107a kompanija za be\u017ei\u010dne komunikacije koje uklju\u010duju radio, televizijske i radarske tehnologije. Op\u0107e prihva\u0107eni sustav televizijskog prijenosa slike u boji PAL tako\u0111er je izum tvrtke Telefunken (1962. godina). Od 1960-tih godina tvrtka razvija i svoja ra\u010dunala te predstavlja nekoliko svojih standarda za prijenos i pohranu podataka poput audio vizualnog sustava TED (Television Disc) i mehani\u010dkog digitalnog ure\u0111aja za pohranu podataka Mini-Disc. Tvrtka Telefunken sa svojim partnerima \u0161irom svijeta i danas prisutna na tr\u017ei\u0161tu sa proizvodima na podru\u010dju potro\u0161a\u010dke i industrijske elektronike poput televizora i drugih audio video ure\u0111aja, malih i velikih ku\u0107anskih aparata, raznih pametnih sustava upravljanja, energetskih komponenti i sli\u010dno.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Radio prijemnik Telefunken Concerto HiFi 101 u mnogo\u010demu je sli\u010dan prethodno opisanom Radio prijemniku sa kazetofonom Philips 22RH886<\/a>. U oba slu\u010daja radi se o potpuno tranzistorskim AM\/FM stereo radio prijemnicima predstavljenih pred sam kraj 1960-tih godina. Napraviti \u0107emo malu usporedbu ova dva modela:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kao \u0161to se vidi iz podataka u tablici Telefunken Concerto HiFi 101 je kvalitetniji radio prijemnik od Philipsa 22RH886, ponajprije zbog ve\u0107eg broja selektivnih MF poja\u010dala za AM i FM podru\u010dja, zatim zbog uga\u0111anja FM tunera pomo\u0107u varikap-dioda \u010dime je na jednostavniji na\u010din omogu\u0107en i ve\u0107i broj memorijskih kanala, te zbog sna\u017enijeg i kvalitetnijeg izlaznog stereo poja\u010dala. U Telefunken je stoga ugra\u0111eno gotovo dvostruko vi\u0161e tranzistora nego u Philips.<\/p>\n Prema vanjskim gabaritima, kontrolama na prednjoj plo\u010di i priklju\u010dnicama na \u0161asiji oba radio prijemnika su vrlo sli\u010dna, gotovo identi\u010dna. Skale su i kod Telefunkena podijeljene na dvije grupe: UKV FM skale lijevo, a SV\/KV AM skale desno. Za memoriranje UKV frekvencija koristi se kontrolna skala koju \u010dini voltmetar sa ba\u017edarenom frekvencijskom skalom. Upravlja\u010dki napon za FM tuner sa varikap-diodama iznosi 2,75 – 15,5 V za puni frekvencijski opseg 87,8 – 104 MHz.<\/p>\n Rastavljanje i pristup elektroni\u010dkim plo\u010dicama kod Telefunkena je rije\u0161en puno bolje nego kod Philipsa, te je dovoljno ukloniti nekoliko vijaka \u010dime se skida \u010ditava gornja strana i odmah dobiva pristup svim komponentama.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osnovno sklopovlje AM\/FM prijemnika (do demodulatora) bazira se na ukupno 10 tranzistora \u0161to je 3 vi\u0161e nego kod Philipsa. Tri tranzistora rade u FM tuneru (RF poja\u010dalo, oscilator i mje\u0161a\u010d), a jedan tranzistor radi kao FM MF poja\u010dalo. Glede AM podru\u010dja, jedan tranzistor radi kao ulazno RF poja\u010dalo, jedan je u oscilatoru za AM, a jo\u0161 jedan je upravlja\u010dki tranzistor za preklapanje podru\u010dja. Preostala tri tranzistora su zajedni\u010dka za AM i FM podru\u010dja kako slijedi:<\/p>\n Vidimo dakle da je principijelna shema vrlo sli\u010dna kao kod Philipsa, no dodatak jednog stupnja RF poja\u010danja za AM i jednog stupnja MF poja\u010danja za FM \u010dini zna\u010dajnu razliku u osjetljivosti i selektivnosti prijema na svim valnim podru\u010djima.<\/p>\n <\/p>\n Plo\u010dica AM\/FM prijemnika i pretpoja\u010dala za gramofon.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Bolji pogled na mehanizam bira\u010da frekvencija. Za AM podru\u010dja koristi se dvostruki promjenjivi kondenzator kojim se istovremeno mijenja frekvencija tititrajnih krugova u ulaznom RF krugu i oscilatoru, dok je za FM podru\u010dje na istoj osovini spregnut potenciometar koji radi kao djelitelj napona za kontrolu FM tunera baziranog na varikap diodama.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Programator FM UKV kanala nije ni\u0161ta drugo nego djelitelj napona za kontrolu FM tunera baziranog na varikap diodama, koji se sastoji od \u0161est preciznih potenciometara (po jedan za svaki kanal), tranzistorskog stabilizatora napona i drivera za indikacijski instrument (pokaziva\u010d frekvencije). Za FM opseg u rasponu 87,8 – 104 MHz potrebno je osigurati upravlja\u010dki napon u rasponu 2,75 – 15,5 V.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Diodni detektor za AM i ratio-detektor za FM gotovo su identi\u010dne izvedbe u oba prijemnika i u oba slu\u010daja nalaze se u zajedni\u010dkom oklopljenom ku\u0107i\u0161tu sa posljednja dva stupnja MF poja\u010dala. Stereo dekoder je kod Telefunkena (4 tranzistora) ne\u0161to jednostavniji nego kod Philipsa (6 tranzistora) te se vrlo vjerojatno radi o dekoderu koji radi na principu razdvajanja envelope, a takvom dekoderu je uvijek potrebna vanjska sklopka za prebacivanje MONO\/STEREO jer pri prolazu mono signala kroz takav dekoder nastaju velika nelinearna izobli\u010denja.<\/p>\n <\/p>\n Bolji pogled na plo\u010dicu stereo dekodera.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Izlazna poja\u010dala uklju\u010duju 12 tranzistora po kanalu (za razliku od 5 tranzistora po kanalu kod Philipsa) sa kvazi-komplementarnim izlaznim stupnjem koji \u010dine parovi tranzistora BC142\/BD142 i BC143\/BD142. Poja\u010dalo dobiva napon od 45 V \u010dime se posti\u017ee izlazna muzi\u010dka snaga od oko 30 W na 4 \u2126 optere\u0107enja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na testu se pokazalo da na\u0161 prijemnik Telefunken Concerto HiFi 101 ne radi. Pale se osvjetljenja skale i indikacijskih instrumenata, no ne dobivamo nikakav audio izlaz iz poja\u010dala. Uo\u010dili smo da je pregorio jedan od tri osigura\u010da koji \u0161tite tri nezavisna naponska izvora sa ispravlja\u010da. Tako\u0111er, na plo\u010dici ispravlja\u010da uo\u010davamo jedan fizi\u010dki o\u0161te\u0107en diodni ispravlja\u010dki most (Graetz) kao i karakteristi\u010dna o\u0161te\u0107enja (curenja, nadutost) na filtarskim kondenzatorima. O\u010dito da su ove komponente neispravne te smo zamijenili dva diodna mosta, sva tri filtarska elektrolita i osigura\u010d. Originalni diodni mostovi predvi\u0111eni su za napone do 60V i struje do 180 mA \u0161to je na granici radnih uvjeta, pa smo ih zamijenili ja\u010dim mostovima koji podnose ve\u0107e napone i struje. Uzrok pregaranju osigura\u010da sasvim sigurno je bio neispravan elektrolit koji se na istosmjernom naponu pona\u0161ao kao omsko tro\u0161ilo.<\/p>\n <\/p>\n Vizualno se jasno uo\u010dava propali elektrolitski kondenzator za filtriranje ispravljenog napona. Iz preventivnog razloga zamijenjena su sva tri elektrolita i dva mosna diodna ispravlja\u010da.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nakon ovih zahvata radio je proradio, prijem na FM-u je dobar \u010dak i bez ikakve antene, a izlazni zvuk iz poja\u010dala je vrlo \u010dist. Ipak, za potpuno siguran rad trebalo bi zamijeniti i sve elektrolite u poja\u010dalu kao i one u prijemniku.<\/p>\n Drugi uo\u010deni nedostatak odnosi se na indikacijske instrumente za pokazivanje frekvencije memoriranih kanala i za pokazivanje ja\u010dine prijemnog signala. Naime, kazaljka ni jednog instrumenta se ne pomi\u010de, s time da je kazaljka pokaziva\u010da frekvencije blokirana na po\u010detnoj poziciji, a kazaljka ja\u010dine signala negdje oko sredine.<\/p>\n Nakon \u0161to smo rastavili ku\u0107i\u0161ta oba instrumenta sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo zaklju\u010diti da je uzrok neispravnosti kod oba instrumenta \u017earuljica za osvjetljenje skale. Naime, \u017earuljica se tijekom rada zagrijava do te mjere da s vremenom po\u010dinje taliti plastiku ku\u0107i\u0161ta i zagrijavati \u010ditav mehanizam instrumenta sa zakretnim svitkom.<\/p>\n <\/p>\n \u0160teta koju je na ku\u0107i\u0161tima indikacijskih instrumenata napravila \u017earuljica za osvjetljenje skale istih.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Uslijed tog zagrijavanja na instrumentu za prikaz frekvencije rastalila se prednja strana ku\u0107i\u0161ta i odlijepio se magnet sa plasti\u010dnog nosa\u010da koji se nalazi unutar zakretnog svitka. Na instrumentu za prikaz ja\u010dine signala pak se toliko rastalila plastika ku\u0107i\u0161ta da se pozicija \u017earuljice deformirala prema kazaljki i istu zablokirala. Mogu\u0107e da je kod novog ure\u0111aja plastika ku\u0107i\u0161ta bila otpornija na temperature, a tijekom vremena je promijenila svojstva i po\u010dela se taliti. Mogu\u0107e da je i netko stavio zamjenske \u017earuljice ve\u0107e snage u instrumente koje se ja\u010de griju. Naravno, mogu\u0107e je da je ovo i tvorni\u010dka gre\u0161ka prilikom izrade instrumenata koja se o\u010dituje tek nakon du\u017eeg vremena kori\u0161tenja. Kako god bilo, popravak ovih instrumenata sada ne\u0107e bili lagan posao.<\/p>\n Kod instrumenta za mjerenje ja\u010dine signala mehanizam sa zakretnim svitkom je sre\u0107om ostao \u010ditav, tako da je dovoljno bilo samo izvaditi \u017earuljicu i na njeno mjesto stavili mini LED diodu. No, kod instrumenta za pokazivanje frekvencije potrebno je rastaviti \u010ditav mehanizam, zalijepiti magnet i ponovno sve staviti na svoje mjesto. Ovdje je najve\u0107i problem \u0161to ne mo\u017eemo znati to\u010dnu orijentaciju polova magneta unutar instrumenta. Naime, polovi magneta moraju biti postavljeni pod to\u010dno odre\u0111enim kutom prema osi zakretnog svitka jer u suprotnom kazaljka instrumenta ne\u0107e linearno reagirati na porast napona, ne\u0107e se otklanjati na puni otklon, imati \u0107e suprotan otklon glede polariteta napona ili ne\u0107e imati istu osjetljivost. Jedinu indikaciju koju imamo na magnetu je uzdu\u017eni prorez, no nema nikakvih naznaka kako bi taj prorez trebao stajati u odnosu na svitak. Zakretni mehanizam na instrumentu za ja\u010dinu signala je potpuno druga\u010diji, magnet je druga\u010diji i ne mo\u017ee nam poslu\u017eiti za orijentaciju. Rastavljanje ovako osjetljivog instrumenta zahtijeva puno koncentracije, strpljenja, spretnosti i u kona\u010dnici sre\u0107e te si ne mo\u017eemo priu\u0161titi metodu poku\u0161aja i proma\u0161aja jer jednostavno ne mo\u017eemo nekoliko puta lijepiti i odljepljivati magnet kao ni rastavljati i sastavljati kompletni mehanizam zato \u0161to bi time nastala prevelika o\u0161te\u0107enja. Najosjetljiviji dio je odlemljivanje i zalemljivanje vrlo nje\u017enih elasti\u010dnih zavojnica koje balansiraju zakretni mehanizam u to\u010dnoj poziciji. Prema nekim na\u0161im prija\u0161njim iskustvima prorez bi trebao biti paralelan sa osi zakretnog svitka dok se isti nalazi u sredi\u0161njem polo\u017eaju otklona pa smo odlu\u010dili zalijepiti magnet na tu poziciju. Ukoliko pogre\u0161no okrenemo polove to ne\u0107e biti veliki problem, samo \u0107e se morati zamijeniti polaritet priklju\u010daka instrumenta.<\/p>\n Sastavljanje je uspjelo i instrument radi ispravno. Umjesto \u017earuljica stavili smo male LED diode no zbog termi\u010dki jako o\u0161te\u0107ene bijele plastike ispred skala instrumenata kao i djelomi\u010dno same skale kod instrumenta za ja\u010dinu signala, osvijetljena skala u kona\u010dnici izgleda puno lo\u0161ije od neosvijetljene pa te diode vjerojatno onda ne\u0107emo ni spajati. Naravno da bi se mogao pa\u017eljivo izrezati rastaljeni dio i nalijepiti komadi\u0107 zamjenske bijele prozirne plastike, mogla bi se tako\u0111er izraditi i isprintati nova skala, no u ovoj fazi nam je bitan osnovni popravak i ne\u0107emo se baviti samom estetikom instrumenata.<\/p>\n <\/p>\n Na pove\u0107anim slikama unutra\u0161njosti instrumenta vidi se nje\u017ena struktura svih elemenata, posebice spiralnih zavojnica koje su kriti\u010dni elementi jer stvaraju protusilu za odr\u017eavanje kazaljke u balansu, a preko njih se tako\u0111er i dovodi napon na sam zakretni svitak. Promjer vanjskog za\u0161titnog prstena je oko 10 mm.\u00a0<\/span> <\/em><\/p>\n <\/p>\n Za pravilnu orjentaciju magneta na jednoj strani istog urezana je udubina, no nema nikakvih drugih indikacija kako bi ta udubina trebala biti postavljenja. Pretpostavili smo da ona svojom du\u017einom mora biti paralelno poravnata sa smjerom motanja zakretnog svitka kad se isti nalazi u polo\u017eaju gdje kazaljka pokazuje na polovicu skale. Pretpostavka se na sre\u0107u pokazala to\u010dnom. \u00a0<\/em><\/span><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/telefunken_concerto_101_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n\n
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n