![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/wattmeter_ganz_fw_21.jpg\")
<\/a><\/p>\nNa priklju\u010dnice ozna\u010dene sa 6 V dovodi se istosmjerni ili izmjeni\u010dni napon iz nekog vanjskog izvora za napajanje \u017earuljice kao izvora svjetlosti za svjetlosnu zna\u010dku. Preko priklju\u010dnica U i I vatmetar se spaja paralelno u strujni krug za mjerenje napona i serijski u strujni krug za mjerenje struje. Zvijezdicom su ozna\u010dene priklju\u010dnice istog polariteta kako bi otklon svjetlosne zna\u010dke bio u ispravnom smjeru. Polaritet se mo\u017ee promijeniti i pomo\u0107u komutatorske sklopke sa oznakama + i -. Naponski mjerni opsezi biraju se preko 6-polo\u017eajne sklopke, a strujni promjenom polo\u017eaja kratkospojnika (\u010depova). U na\u0161em primjeru odabran je mjerni opseg 240V \/ 1A.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tvrtka Ganz vu\u010de korijene iz davne 1844. godine te je kao trgova\u010dko ime i danas prisutna na tr\u017ei\u0161tu. Poslovanje je zapo\u010dela kao ljevaonica \u017eeljeza, odnosno proizvodnjom kota\u010da od lijevanog \u017eeljeza za poljoprivredne strojeve i \u017eeljezni\u010dka vozila. Uskoro zapo\u010dinje naglo \u0161irenje tvrtke na sva podru\u010dja proizvodnje gdje se koristi \u010delik i \u017eeljezo te su do kraja 2. svjetskog rata pogoni tvrtke Ganz pokrivali veliki dio nacionalne proizvodnje parnih, dizel, benzinskih, plinskih i elektri\u010dnih strojeva te gotovih vozila za cestovni i \u017eeljezni\u010dki promet, mornaricu i zrakoplovstvo. Osim toga proizvodila je turbine i druge te\u0161ke \u017eeljezne i \u010deli\u010dne konstrukcije, primjerice za kranove i mostogradnju. Elektrotehni\u010dki pogon za proizvodnju elektri\u010dnih strojeva tvrtka Ganz formirala je 1878. godine, a 1889. godine predstavila je svoje prvo elektri\u010dno brojilo i vatmetar za izmjeni\u010dnu struju. Bila je pionir u primjeni jednofaznih i trofaznih izmjeni\u010dnih struja za pogon elektri\u010dne \u017eeljeznice, proizvodila je elektri\u010dne motore, generatore, transformatore, pretvara\u010de i sli\u010dnu elektri\u010dnu opremu za elektri\u010dne centrale, tramvaje i lokomotive. Nakon 2. svjetskog rata sve ma\u0111arske tvornice i pogoni Ganz se objedinjuju i postaju dr\u017eavna imovina, no ve\u0107 1949. godine Ganz se ponovno razdjeljuje na vi\u0161e dr\u017eavnih poduze\u0107a, me\u0111u njima i na tri vezane uz proizvodnju elektri\u010dnih strojeva, transformatora i mjernih instrumenta. Po\u010detkom 1990-tih godina zapo\u010dinje transformacija Ganza u dana\u0161nju holding organizaciju, odnosno tvrtka je rascjepkana i perspektivni pogoni rasprodani su stranim kompanijama koje uglavnom i dalje u nazivu koriste trgova\u010dko ime Ganz.<\/p>\n Na\u0161 vatmetar mo\u017ee se povezati sa podru\u017enicom GANZ Instruments Ltd. koja je formirana po\u010detkom 1960-tih godina i od tada proizvodi razli\u010dite elektroni\u010dke i elektri\u010dne mjere ure\u0111aje i opremu te napajanja koji se izvoze \u0161irom svijeta. U 1980-tim godinama GANZ Instruments Ltd. potpada pod holding podru\u017enicu Ganz Egypt Co. Ltd. (Egyptian Group – EGETD) koja objedinjuje vi\u0161e partnerskih tvrtki iz podru\u010dja elektronike, elektrotehnike i energetike.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vatmetar Ganz FW zasniva se na elektrodinamskom (elektrodinami\u010dkom) instrumentu sa \u017eeljeznom jezgrom (ferodinamski instrument), kojem na zakretnu zavojnicu nije spregnuta kazaljka ve\u0107 malo lagano ogledalo. Preko tog ogledala reflektira se fokusirana zraka svjetlosti na skalu instrumenta. Upotreba zrcala umjesto kazaljke smanjuje tromost i te\u017einu pomi\u010dnog sistema, a svjetlosna zraka mo\u017ee se unutar ku\u0107i\u0161ta instrumenta vi\u0161e puta lomiti \u010dime se svaki puta udvostru\u010duje du\u017eina takve svjetlosne kazaljke i time i njezin kut otklona na skali. Takvi instrumenti zovu se instrumenti sa svjetlosnim znakom (zna\u010dkom) i odlikuje ih visoka osjetljivost i preciznost. S obzirom da svjetlosna zna\u010dka pada izravno na skalu nema gre\u0161ke paralakse te je o\u010ditanje vrijednosti brzo i jednostavno.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prema shemi putanje zrake koju smo nacrtali za na\u0161 instrument vidimo da se svjetlost dva puta odbija prije upada na zrcalo zakretnog mjernog sustava, a ovo je potrebno iz razloga da se svjetlost \u017earuljice kroz trostruke sustave le\u0107a dobro fokusira u jedan snop sa o\u0161trom crtom sjene po sredini koja slu\u017ei kao marker za o\u010ditanje vrijednosti na skali. Nakon odbijanja svjetlosne zrake sa zrcala zakretnog mjernog sustava \u00a0ista se jo\u0161 dva puta odbija prije dolaska na skalu instrumenta, a ovime se posti\u017ee ve\u0107a duljina svjetlosne kazaljke. Naime, ukupnu duljinu puta zrake svjetlosti mo\u017eemo usporediti sa duljinom neke materijalne kazaljke, pa je jasno da se na ovaj na\u010din efektivno dobivaju duljine kazaljke koje vi\u0161estruko prema\u0161uju ukupnu duljinu ku\u0107i\u0161ta instrumenta pri \u010demu nema nikakvog negativnog utjecaja mase kazaljke na zakretni mjerni sustav kao \u0161to je to slu\u010daj kod materijalnih kazaljki. U konkretnom slu\u010daju na\u0161 vatmetar ima svjetlosnu kazaljku duljine preko 30 cm, dok materijalne kazaljke nikad ne prema\u0161uju duljinu od 10 cm. \u0160to je kazaljka instrumenta ve\u0107a to se za isti kut pomaka zakretnog mjernog sustava dobivaju ve\u0107i kutovi pomaka na skali instrumenta \u010dime se posti\u017ee i bolja osjetljivost instrumenta. Skala kod na\u0161eg vatmetra je duljine 16 cm, a to su ujedno i najve\u0107e (jednoprolazne) duljine skala kod analognih mjernih instrumenta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Princip rada samog ferodinami\u010dkog mjernog sistema opisali smo u objavi FERODINAMI\u010cKI VATMETAR ISKRA EL2<\/a> i ovakav tip instrumenta u praksi se koristi gotovo isklju\u010divo samo za vatmetre (iako se mo\u017ee spojiti i kao ampermetar i kao voltmetar). Kod vatmetra ISKRA EL2 za jezgru nepomi\u010dne zavojnice koristi se lamelirano \u017eeljezo, dok se kod vatmetra Ganz FW koristi specijalna pra\u0161inasta feritna jezgra pa je takav instrument upotrebljiv za mjerenje izmjeni\u010dnih struja u ve\u0107em frekvencijskom opsegu, precizno 30-400 Hz (max 1000 Hz). Za usporedbu, vatmetar ISKRA EL2 ba\u017edaren je samo za frekvenciju od 50 Hz i vjerojatno bi ve\u0107 na 100 Hz gubici u \u017eeljeznoj jezgri bili preveliki za mjerenje unutar deklarirane klase to\u010dnosti. Osim toga, na vi\u0161im frekvencija sve vi\u0161e dolazi do izra\u017eaja induktivitet i me\u0111uinduktivitet zavojnica mjernog sistema, utjecaj vrtlo\u017enih struja te fazni pomak struje i napona na naponskoj grani \u0161to unosi pogre\u0161ku mjerenja posebno na tro\u0161ilima sa malim faktorom snage. Stoga se i najbolji elektrodima\u010dki vatmetri mogu koristiti samo do frekvencija od najvi\u0161e 10 kHz. S obzirom da ferodinami\u010dki instrumenti nemaju permanentnih magneta, nego se elektri\u010dki gledano koristi princip elektromagneta napajanog sa izvorom struje mjernog strujnog kruga, time je potro\u0161nja ovakvih instrumenata velika i ne mogu se koristiti za mjerenje jako niskih napona i slabih struja.<\/p>\n <\/p>\n Prema oznakama na skali klasa to\u010dnosti vatmetra je 0,2 i namijenjen je za mjerenje snage tro\u0161ila na istosmjernim i izmjeni\u010dnim strujnim krugovima. Mjerni sistem zasniva se na elektrodinamskom instrumentu sa \u017eeljezom jezrom. Negdje u literaturi ovakvi mjerni sistemi nazivaju se elektrodinami\u010dki sistemi zatvoreni \u017eeljezom ili ferodinamski (ferodinami\u010dki) instrumenti. Vatmetar je predvi\u0111en za kori\u0161tenje u vodoravnom polo\u017eaju sa ispitnim naponom (izolacije) od 2 kV. Trokut sa uskli\u010dnikom ozna\u010dava da se kod mjerenja potrebno slu\u017eiti dodatnim uputama koje idu uz instrument (odre\u0111ivanje koeficijenta instrumenta za pojedine mjerne opsege, to\u010dnost instrumenta na pojedinim dijelovima skale i s obzirom na nazivni napon). Na skali su osim ovih standardnih simbola nazna\u010dene i druge elektri\u010dne karakteristike: maksimalni naponi i struje dozvoljeni za zavojnice mjernog sistema, te omski otpor i induktivitet zavojnica. Nazna\u010den je i frekvencijski opseg u kojem vatmetar mjeri sa deklariranom klasom to\u010dnosti.<\/em><\/span><\/p>\n Za na\u0161 vatmetar Ganz FW nismo prona\u0161li nikakve tvorni\u010dke ni tehni\u010dke podatke. Radi se o instrumentu sa 6 naponskih i 2 strujna mjerna opsega sa jednom zajedni\u010dkom skalom koja je podijeljena u 150 jedinica (podjeljaka). To zna\u010di da skala nije ba\u017edarena izravno u vatima ve\u0107 se za svaki opseg mora izra\u010dunati kojoj o\u010ditanoj vrijednosti odgovara koja snaga u vatima. Svaki mjerni opseg ima dakle neku svoju konstantu koja \u010dini odnos mjernog opsega prema broju podjeljaka. Tako bi na primjer za mjerni opseg 240V\/1A konstanta instrumenta iznosila 1,6 odnosno jedna podjela skale odgovara snazi od 1,6 W. Naime, sa odabranim opsezima 240V\/1A mo\u017ee se mjeriti maksimalna snaga od 240 W (P = U x I = 240 x 1 = 240 W), a 240 \/ 150 = 1,6. Naravno da je ovdje te\u0161ko prera\u010dunati izmjerenu vrijednost u vate snage izravno kod mjerenja (mno\u017eenje o\u010ditanje vrijednosti sa 1,6) pogotovo ako vr\u0161imo vi\u0161e uzastopnih mjerenja, pa se prilikom mjerenja naj\u010de\u0161\u0107e prvo samo bilje\u017ee brojevi o\u010ditanih podjela na skali, a kasnije se isti pomno\u017ee sa odgovaraju\u0107om konstantom instrumenta kako bi se dobile stvarne vrijednosti.<\/p>\n Kod izmjeni\u010dnih mjerenja pitanje konstante instrumenta se dodatno komplicira jer treba uzeti u obzir faktor snage tro\u0161ila na kojem vr\u0161imo mjerenje. Naime, ukoliko je faktor snage tro\u0161ila malen (velik udio jalove snage naspram radne snage), a znamo da elektrodinami\u010dki vatmetar mjeri samo radnu snagu, onda \u0107e otklon kazaljke instrumenta na takvim tro\u0161ilima biti malen i te\u017eak za to\u010dno o\u010ditanje. Stoga se vatmetri mogu ba\u017edariti tako da puni otklon imaju pri faktoru snage koji je manji od jedinice (sva snaga je djelatna ili cos \u03d5=1), a to mogu biti i vrlo niski faktori snage, \u010dak i do cos \u03d5=0,05 gdje je samo 5% ukupne snage djelatno. Ovo bi naravno moralo biti nekako nazna\u010deno na instrumentu ili popratnoj dokumentaciji tako da je \u0161teta \u0161to nemamo nikakve podatke o na\u0161em vatmetru Ganz FW osim onih ispisanih na skali.<\/p>\n Na primjeru Ferodinami\u010dkog vatmetra Iskra EL2 vidjeli smo kako su konstante za svaki mjerni opseg ispisane na ku\u0107i\u0161tu instrumenta. Nekim sli\u010dnim instrumentima konstante su ispisane na praznim poljima na povr\u0161ini skale, a kod nekih na posebnoj dokumentaciji koja dolazi uz instrument kao \u0161to je to slu\u010daj i kod na\u0161eg vatmetra. Stoga na skali uo\u010davamo simbol trokuta sa uskli\u010dnikom u sredini koji upozorava da se uz instrument koristi i odgovaraju\u0107e uputstvo u kojem su navedene konstante i ograni\u010denja vezana uz svaki mjerni opseg. Ova ograni\u010denja tako\u0111er se odnose i na definiranje dijelova mjernih podru\u010dja u kojima je instrument najprecizniji.<\/p>\n <\/p>\n Izme\u0111u dvije jezgre od feritnog materijala uo\u010davaju se dvije nepokretne strujne zavojnice elektrodinamskog mjernog sistema \u010dijim serijskim ili paralelnim prespajanjem dobivano dva strujna mjerna opsega. Unutar njih se nalaze zakretne zavojnice naponske grane sa kojima je preko zajedni\u010dke osovine spregnuto malo zrcalo. Zrcalo reflektira svjetlosnu zna\u010dku na skalu instrumenta.<\/em><\/span><\/p>\n <\/p>\n Kod ferodinamskih mjernih sistema sav magnetski tok koji stvaraju zavojnice prenosi se preko (unutar) zatvorene \u017eeljezne jezgre tako da je utjecaj stranih (vanjskih) magnetskih polja na zavojnice zanemariv. Ipak, ovdje je \u010ditav ferodinamski sistem svejedno jo\u0161 i oklopljen metalnim tijelom kako bi se dodatno sprije\u010dio utjecaj vanjskih magnetskih polja (kao kod elektrodinamskih mjernih sistema bez \u017eeljeza), a taj oklop ujedno i pobolj\u0161ava temperaturnu kompenzaciju mjernog sistema.<\/em> <\/span><\/p>\n <\/p>\n Kod preciznih vatmetara vi\u0161e faktora utje\u010de na to\u010dnost mjerenja, posebice kad mjerimo izmjeni\u010dne napone i struje. Kao \u0161to smo ve\u0107 prije napomenuli, va\u017eno je znati da elektrodinami\u010dki vatmetar u izmjeni\u010dnom krugu mjeri samo djelatnu (radnu, aktivnu) komponentu snage. U objavi W \u2013 VATMETAR opisali smo osnovne pojmove vezane uz elektrodinami\u010dke vatmetre i na\u010din spajanja istih u strujni krug. Smjer otklona kazaljke (svjetlosne zna\u010dke) vatmetra ovisi o redoslijedu priklju\u010divanja njegovih strujnih i naponskih zavojnica pa su kod vatmetra Ganz FW dovodne strujne i naponske priklju\u010dnice ozna\u010dene zvjezdicom koja odre\u0111uje polaritet spajanja, a osim toga napon na naponsku zavojnicu dovodi se preko komutatorske sklopke kojom se jednostavno promijeni polaritet napona u slu\u010daju pogre\u0161nog otklona mjernog sistema. Za razliku od voltmetra ili ampermetra kod vatmetra nam otklon kazaljke nije pokazatelj optere\u0107enja mjernog sistema, odnosno strujna ili naponska zavojnica mjernog sistema mo\u017ee biti ve\u0107 preoptere\u0107ena do granice pregaranja, a da kazaljka nije dosegla ni pribli\u017eno puni otklon na skali. Stoga se treba striktno pridr\u017eavati naponskih i strujnih ograni\u010denja na pojedinim mjernim opsezima i nerijetko se u strujni krug sa vatmetrom spajaju kontrolni voltmetri ili ampermetri. Osim kontrole preoptere\u0107enja, ovi dodatni mjerni instrumenti mogu poslu\u017eiti i za odre\u0111ivanje prividne i jalove snage, odnosno faktora snage (omjer djelatne i prividne snage ili cos \u03d5).<\/p>\n Mjerni opsezi na strujnoj grani (0,5A i 1A) u na\u0161em slu\u010daju mijenjaju se promjenom na\u010dina spajanja dvije strujne zavojnice u elektrodinami\u010dkom mjernom sistemu (paralelno ili serijski) preko kratkospojnika u obliku kontaktnih \u010depi\u0161ta na prednjoj plo\u010di vatmetra. Mjerni opsezi na naponskoj grani (30V, 60V, 120V, 240V, 360V, 600V) mijenjaju se promjenom vrijednosti predotpornika koji se dodaje serijski naponskoj zavojnici u elektrodinami\u010dkom mjernom sistemu preko 6-polo\u017eajne sklopke na prednjoj plo\u010di vatmetra.<\/p>\n <\/p>\n \u017daruljica kao izvor svjetlosti za svjetlosnu zna\u010dku i transformator 6 V za napajanje iste.<\/span> <\/em><\/p>\n <\/p>\n Kod mjerenja snage tro\u0161ila nu\u017eno je istovremeno mjeriti napon i struju koja te\u010de kroz tro\u0161ilo. Ovo donekle uslo\u017enjava spajanje instrumenta u mjereni strujni krug, pa se mjerenje struje kod pogonskih i panel vatmetara \u010desto vr\u0161i beskontaktno preko strujnih senzora (princip isti kao kod mjernih klije\u0161ta) tako da se ne mora fizi\u010dki prekidati strujni krug (vod) sa tro\u0161ilom. Kod preciznih laboratorijskih mjerenja snage senzori se ne koriste jer se njima unose dodatne pogre\u0161ke mjerenja. Na\u0161 vatmetar Ganz FW namijenjen je za precizno mjerenje snage tro\u0161ila spojenih na izmjeni\u010dne ili istosmjerne napone do 600 V koji ne vuku struju ja\u010du od 1 A. Tako nam mo\u017ee izvrsno poslu\u017eiti za mjerenje snage mnogih elektroni\u010dkih sklopova, bilo da su spojeni na izmjeni\u010dni mre\u017eni napon preko ispravlja\u010da ili na neki istosmjerni izvor napona. Vatmetar je ina\u010de rijetko zastupljen mjerni instrument u amaterskim elektroni\u010dkim radionicama jer nije komplicirano izmjeriti posebno napon i struju da se iz toga izra\u010duna snaga tro\u0161ila, a osim toga naponi su uglavnom u startu poznati i fiksni jer se koriste stabilizirana istosmjerna napajanja pa je dovoljno izmjeriti samo struju. Vatmetar Ganz FW mogao bi biti prakti\u010dno koristan za izravna mjerenja snage u onim krugovima gdje se napon i struja mijenjanju ili pak u kakvim uzastopnim, usporednim ili testnim mjerenjima snage vi\u0161e sli\u010dnih tro\u0161ila. Moderni digitalni elektroni\u010dki vatmetri imaju vrlo mali strujni otpor, vrlo veliki naponski otpor, nemaju induktivitete te daju izravna o\u010ditanja i izra\u010dune svih komponenti snage pa je njihov utjecaj u mjerenom strujnom krugu zanemariv, pogre\u0161ka o\u010ditanja svedena je na nulu, a \u010desto su i u\u010dinkovito za\u0161ti\u0107eni i od svih drugih ljudskih pogre\u0161aka, posebice od pogre\u0161nog spajanja i preoptere\u0107enja \ud83d\ude42<\/p>\n <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n