{"id":8962,"date":"2020-10-12T20:18:36","date_gmt":"2020-10-12T19:18:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=8962"},"modified":"2020-12-27T18:06:29","modified_gmt":"2020-12-27T17:06:29","slug":"razglasno-pojacalo-elak-esia-1200","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2020\/10\/12\/razglasno-pojacalo-elak-esia-1200\/","title":{"rendered":"Razglasno poja\u010dalo ELAK ESIA 1200"},"content":{"rendered":"

Danas je nabavljeno razglasno poja\u010dalo ESIA 1200 hrvatskog proizvo\u0111a\u010da ELAK iz 2000. godine. Poduze\u0107e ELAK (El<\/strong>ektronika – A<\/strong>utomatika – K<\/strong>omunikacije) osnovano je 1992. godine i proizvodi ozvu\u010denja, zvona, alarme, satne sustave i namjenske displeje za upotrebu u velikim prostorijama, halama, sportskim dvoranama, \u0161kolama i sli\u010dno. Svoje proizvode plasira na tr\u017ei\u0161te preko hrvatskog distributera Iskratrade.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Razglasno poja\u010dalo EISA 1200 koristi poseban sistem distribucije audio signala na zvu\u010dnike preko 100-voltne linije napajanja. Ovakav sistem napajanja zvu\u010dnika u engleskoj terminologiji nalazimo pod nazivima “constant voltage”, “high impedance” ili “public address (PA)” no kod nas se to naj\u010de\u0161\u0107e jednostavno naziva “100-voltni” audio distribucijski sustav. Takav sustav se koristi kad je potrebno ozvu\u010diti velike prostore \u0161to uklju\u010duje raspore\u0111ivanje velikog broja zvu\u010dnika na relativno velike udaljenosti (nekoliko stotina metara).<\/p>\n

Naime, za napajanje velikog broja zvu\u010dnika koji su uz to nekoliko stotina metara udaljeni od poja\u010dala potrebno je prenijeti veliku snagu iz poja\u010dala kako bi se svaki zvu\u010dnik opskrbio potrebnom snagom i kako bi se pokrili gubici u spojnim kablovima. U klasi\u010dnom sistemu audio signal ima mali napon pa \u0107e kod prijenosa velike snage kroz kablove \u0107e te\u0107i velika struja (P = U x I). Poradi velike struje nu\u017eno je koristiti zvu\u010dni\u010dke kablove velikog presjeka \u0161to na ukupnu duljinu nije jeftino. Da se ovi problemi izbjegnu, audio signal se sa izvornog niskog napona koje daje poja\u010dalo transformira na vi\u0161i napon (100V), kako bi za istu snagu bila potrebna manja struja i manje debljine zvu\u010dni\u010dkih kablova. Naravno, na zvu\u010dnicima se taj napon opet mora spustiti pa je uz svaki zvu\u010dnik ugra\u0111en audio transformator kojim se dolazni vi\u0161i napon ponovno transformira na ni\u017ei napon za koji su zvu\u010dnici i predvi\u0111eni.<\/p>\n

Na\u0161e poja\u010dalo mo\u017ee isporu\u010diti 200 W izlazne snage. To zna\u010di da bi kod pune snage na zvu\u010dniku impedancije 8\u2126 napon bio 40V, a struja koja pri tome te\u010de kroz zvu\u010dni\u010dke kablove bila bi 5A. Kod 100V sistema taj napon se kod pune snage podigne na 100V, \u010dime kroz kablove te\u010de struja od 2A, a ukupna impedancija je 50\u2126. (P = U x I, U = R x I). Naravno ove vrijednosti struje javljaju se samo kod maksimalnih naponskih pikova audio signala te nisu prisutne \u010ditavo vrijeme, no vidimo da razlika izme\u0111u 5A i 2A za prijenos iste snage nije mala.<\/p>\n

Ono \u0161to kod ova dva slu\u010daja tako\u0111er treba primijetiti to je da \u0107e kod klasi\u010dnih sustava napon na izlazu iz poja\u010dala stalno ovisiti o nazivnoj snazi i impedanciji zvu\u010dnika, dok \u0107e kod 100V sustava napon na izlazu iz poja\u010dala uvijek biti jednak nazivnom naponu sustava. To prakti\u010dno zna\u010di da u 100V sustavu koje god snage bilo poja\u010dalo, maksimalni napon sustava \u0107e uvijek biti 100V. Ovih 100V je vr\u0161na vrijednost izmjeni\u010dnog napona signala, a to odgovara 70,7V efektivnog napona (RMS) pa se 100V sustavi ponegdje i nazivaju 70V sustavi.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Ako pogledamo na\u0161e sheme vidimo da je ukupna impedancija zvu\u010dnika u klasi\u010dnom sustavu (uobi\u010dajeno) 8\u2126 ili 4\u2126, dok je impedancija zvu\u010dnika (tereta) kod 100V sustava puno ve\u0107a i kod punih 200W iznosi 50\u2126 (sa smanjenjem snage impedancija se dodatno pove\u0107ava). To ujedno zna\u010di da ni jedan primar zvu\u010dni\u010dkog transformatora (ni jedno tro\u0161ilo) ne smije imati impedanciju manju od 50\u2126 jer bi poja\u010dalo bilo preoptere\u0107eno prejakom strujom. Stoga se 100V sustavi ponegdje zovu visoko omski ili visoko impedancijski sustavi.<\/p>\n

Drugi veliki problem koji se javlja kod klasi\u010dnih (izravno vezanih) zvu\u010dnika na poja\u010dalo je ukupna impedancija zvu\u010dni\u010dkog sistema koja bez obzira na broj zvu\u010dnika uvijek mora biti konstantna. Stoga je potrebno projektirati komplicirane mre\u017ee paralelnih i serijskih spojeva zvu\u010dnika kako bi svaki zvu\u010dnik na liniji dobio potrebnu snagu i kako bi ukupna impedancija sistema ostala ona za koju je poja\u010dalo predvi\u0111eno (obi\u010dno 4\u2126 ili 8\u2126). Osim slo\u017eenosti spojeva tu se ukupna impedancija vrlo lako poremeti ukoliko otka\u017ee samo jedan zvu\u010dnik u sustavu posebice jer je time automatski isklju\u010dena \u010ditava grana zvu\u010dnika u serijskom spoju. Naravno da i bilo kakvo dodavanje otpornika ili potenciometara za regulaciju ja\u010dine zvu\u010dnicima opet mijenja ukupnu impedanciju sistema.<\/p>\n

Kod 100V sistema zvu\u010dni\u010dki transformatori mogu imati vi\u0161e primarnih izvoda kojima se regulira omjer prijenosa snage i vi\u0161e sekundarnih izvoda kojima se prilago\u0111ava to\u010dna impedancija spojenog zvu\u010dnika. Ako je potrebna fina regulacija mo\u017ee se svakom zvu\u010dniku vezati potenciometar i to opet ne\u0107e utjecati na druge zvu\u010dnike kao ni na ukupni sistem. Svi zvu\u010dnici se preko svojih transformatora na liniju spajaju paralelno \u010dime je dodavanje zvu\u010dnika vrlo jednostavno. Tako\u0111er, zvu\u010dnici u 100V sustavu galvanski su odvojeni kako me\u0111usobno tako i od poja\u010dala, pa ni s te strane ne utje\u010du jedan na drugoga.<\/p>\n

Princip 100V sustava mo\u017eemo usporediti sa sustavom distribucije elektri\u010dne energije, gdje se za prijenos energije (elektri\u010dne snage) na velike udaljenosti podi\u017ee napon kako bi se smanjila struja kroz energetske vodove, a time i njihov potreban presjek. I tu je jeftinije ulo\u017eiti ne\u0161to vi\u0161e sredstava u bolju naponsku izolaciju (proboj) nego daleko vi\u0161e sredstava za ve\u0107e debljine svih prijenosnih vodova. No, kod svake upotrebe transformatora potrebno je ra\u010dunati i sa njegovim gubicima. U elektrodistribucijskom sistemu svi transformatori su optimizirani za rad na jednoj frekvenciji (50 Hz) pa su ovi gubici mali, no kod 100V audio sustava mora se linearno transformirati \u0161irok opseg audio frekvencija (za audio kvalitetu barem 20 Hz – 20 kHz). Transformatori koji su to u stanju vrlo su skupi (to najbolje znaju audiofili kojima trebaju audio transformatori za cijevna poja\u010dala) i prema\u0161ili bi u\u0161tedu zbog tanjih kablova tako da se onda ovdje redovno koriste transformatori skromnijih mogu\u0107nosti koji onda u odre\u0111enoj mjeri degradiraju originalni signal unose\u0107i izobli\u010denja i distorzije zbog ograni\u010denog opsega frekvencija koji mogu linearno transformirati. Ovo se polovi\u010dno mo\u017ee rije\u0161iti na na\u010din da se za napajanje linije ne koristi transformator za podizanje napona nego poluvodi\u010dko poja\u010dalo izravno generira poja\u010dani audio signal na 100V. No i dalje svaki zvu\u010dnik spojen na takvu liniju mora imati transformator za spu\u0161tanje napona koji stvara gubitke i izobli\u010dava audio signal pa 100V sustav generalno nije pogodan za prijenos Hi-Fi kvalitete zvuka, no sasvim dobro funkcionira kao neki razglasni sustav za prijenos govora pa i muzike u nekoj smanjenoj kvaliteti.<\/p>\n

U razglasnim sustavima pojedina\u010dni zvu\u010dnik obi\u010dno nije velike snage (u pravilu 3 – 10 W) tako da uz njega ne ide veliki transformator, no isti svakako mora biti dizajniran da bez problema prenese maksimalnu snagu (najvi\u0161e amplitude napona audio signala) kako jezgra ne bi do\u0161la u zasi\u0107enje bez prijenosa napona iznad odre\u0111ene granice \u010dime bi se audio signal dodatno izobli\u010dio.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sad kad smo pone\u0161to nau\u010dili o 100-voltnom audio distribucijskom sustavu pogledajmo kako izgleda jedno poja\u010dalo za takav sustav.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

S obzirom da za razglasno poja\u010dalo ESIA 1200 nemamo elektroni\u010dku shemu ni bilo kakvih drugih podataka za po\u010detak smo napravili blok shemu spojeva izme\u0111u komponenti poja\u010dala. Ono \u0161to se dosta isti\u010de na cijeloj shemi to je izvedba napajanja sklopova poja\u010dala (ozna\u010deno \u017eutim bojom). Vidi se da se koriste dva mre\u017ena transformatora i tri zasebna ispravlja\u010da za svaki modul (aktivna tonska kontrola, VU metar, poja\u010dalo snage). Ovakvo kvalitetno napajanje izvedeno je iz razloga jer su razglasna poja\u010dala predvi\u0111ena za dugotrajan kontinuiran rad gdje zbog pouzdanosti rada sve komponente moraju imati “rezerve” odnosno ne smiju biti optere\u0107ene do krajnjih nominalnih granica \u0161to bi uzrokovalo njihovo pove\u0107ano zagrijavanje i kra\u0107i vijek trajanja. Kod uobi\u010dajenih poja\u010dala sasvim sigurno bi napajanje za tonsku kontrolu i VU metar (mali potro\u0161a\u010di struje) bilo zajedni\u010dko sa napajanjem samog poja\u010dala i koristio bi se samo jedan mre\u017eni transformator.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Blok shema poja\u010dala ESIA 1200 je vrlo jednostavna i ne zahtijeva neka posebna obja\u0161njenja. Tonska kontrola je izvedena sa operacijskim poja\u010dalom OP 275. RC promjenjivi frekvencijski filtri za visoke i niske audio frekvencije nalaze se u povratnoj vezi poja\u010dala koje na taj na\u010din poja\u010dava samo frekvencije koje prolaze kroz filtre. VU-metar je baziran na specijaliziranom integriranom krugu LM 3916N koji predstavlja gotovo rje\u0161enje pretvorbe ja\u010dine ulaznog signala u bar graf sa 10 LED dioda.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Plo\u010dica aktivnog tonskog filtra.<\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Plo\u010dica VU-metra.<\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Prema tranzistorima koje sadr\u017ei izlazno poja\u010dalo mo\u017eemo sasvim sigurno zaklju\u010diti da je rije\u010d o komplementarnom poja\u010dalu snage sa simetri\u010dnim napajanjem i diferencijalnim poja\u010dalom na ulazu, kojemu prethodi pretpoja\u010dalo sa dvostrukim operacijskim poja\u010dalom TL072 CP. Izlazne komplementarne parove \u010dine driveri BD911\/BD912 koji pogone izlazne parove od po \u010detiri tranzistora TIP35C\/TIP36C. Spomenuta diferencijalna poja\u010dala na ulazu komplementarnih poja\u010dala koriste se iz razloga da se sprije\u010di prodor istosmjerne komponente struje na tro\u0161ilo (zvu\u010dnik\u00a0 ili u na\u0161em slu\u010daju transformator) u slu\u010daju pojave kvara na negativnoj povratnoj sprezi poja\u010dala. Naime sna\u017ena komplementarna poja\u010dala uglavnom nemaju izlaz prema zvu\u010dniku odvojen kondenzatorom koji bi blokirao istosmjernu komponentu napona pa se u slu\u010daju kvara povratne petlje ili proboja izlaznih tranzistora na izlazu poja\u010dala mo\u017ee pojaviti puni pozitivni istosmjerni napon napajanja koji bi sasvim sigurno uni\u0161tio zvu\u010dnik ili neko drugo tro\u0161ilo spojeno na izlazu poja\u010dala. Bez elektri\u010dne sheme ne mo\u017eemo biti sigurni da li na\u0161e poja\u010dalo radi u \u010distoj B-klasi ili AB-klasi, no komplementarna poja\u010dala mogu imati kvazi-komplementaran driver izlaznih tranzistora radi otklanjanja izobli\u010denja koja stvaraju komplementarna poja\u010dala u \u010distoj B-klasi.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Izlazni tranzistori komplementarnog audio poja\u010dala snage: gore su NPN tranzistori, a dolje su njima komplementarni PNP tranzistori.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Izravan izlaz iz poja\u010dala (stezaljke na stra\u017enjoj plo\u010di ozna\u010dene sa 200W\/4E) mo\u017ee se dakle bez problema koristiti za spajanje bilo kojeg zvu\u010dnika impedancije 4 \u2126 (ili vi\u0161e), a za 100-voltno napajanje izlazni napon iz poja\u010dala podi\u017ee se audio transformatorom na max 100V. Na slikama vidimo da se audio transformator vjerojatno ne razlikuje od mre\u017enih transformatora glede na\u010dina motanja zavojnica i upotrijebljenih oblika i materijala za jezgru. To zna\u010di da nije upotrijebljen neki specijalni audio transformator sposoban linearno transformirati \u010ditav Hi-Fi audio opseg ve\u0107 se koristi klasi\u010dan transformator koji \u0107e u odre\u0111enoj mjeri prouzro\u010diti gubitke i izobli\u010diti izlazni audio signal. Kao \u0161to smo ve\u0107 opisali ova izobli\u010denja ne\u0107e biti tolika da bi govor ili muzika bili neprepoznatljivi, slikovito prikazano zvuk \u0107e kvalitetom svakako lo\u0161iji od HiFI-a ali ipak bolji od onog kakvog dobijemo prijenosom preko kakve uskopojasne FM radio postaje (NFM). Audio transformator ima ulaz za 4-omsko poja\u010dalo i izlaze za 50, 70 i 100V. Osim 100V sistema koji je naj\u010de\u0161\u0107i ponegdje se koriste i audio distribucijski sistemi sa ni\u017eim maksimalnim naponima.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Izlazni tonski (audio) transformator izra\u0111en je tehnologijom kao i mre\u017eni transformator te nije u mogu\u0107nosti vjerno prenjeti \u010ditav Hi-Fi audio opseg frekvencija (20 Hz – 20 kHz).<\/em> <\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Ovime smo na prakti\u010dnom primjeru upoznali gra\u0111u jednog razglasnog poja\u010dala za 100-voltni audio distribucijski sustav. Ovakva poja\u010dala nisu jeftina i rijetko se na\u0111u na stolu prosje\u010dnom elektroni\u010daru amateru. Slijede\u0107i korak je provjera rada te snimanje i mjerenje izlaznog signala iz poja\u010dala (prije i poslije transformatora) iz \u010dega \u0107emo mo\u0107i otkriti klasu rada poja\u010dala (B ili AB) i izmjeriti izobli\u010denja koja unosi samo poja\u010dalo i ona koja nastaju u 100V transformatoru. Osim za razglas, ovakvo poja\u010dalo moglo bi se koristiti i kao kakvo sna\u017eno gitarsko poja\u010dalo (uz minimalne modifikacije ulaza i bez izlaznog transformatora), mo\u017eda i kao kakvo eksperimentalno poja\u010dalo za elektroni\u010dku radionicu za galvanski odvojenim izlazom, no za ve\u0107inu drugih namjena ipak bi trebali dodati barem jo\u0161 jedan kanal za osnovnu stereo reprodukciju \ud83d\ude42<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je nabavljeno razglasno poja\u010dalo ESIA 1200 hrvatskog proizvo\u0111a\u010da ELAK iz 2000. godine. Poduze\u0107e ELAK (Elektronika – Automatika – Komunikacije) osnovano je 1992. godine i proizvodi ozvu\u010denja, zvona, alarme, satne sustave i namjenske displeje za upotrebu u velikim prostorijama, halama, sportskim dvoranama, \u0161kolama i sli\u010dno. Svoje proizvode plasira na tr\u017ei\u0161te preko hrvatskog distributera Iskratrade.   […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":8973,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[65],"tags":[],"class_list":{"0":"post-8962","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-pojacala","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/elak_esia_1200_11.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8962","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8962"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8962\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9799,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8962\/revisions\/9799"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8973"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8962"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8962"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8962"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}