![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_01.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
Nominalni napon jedne \u0107elije olovnog akumulatora je 2V. Kod potpuno napunjene \u0107elije napon mo\u017ee iznositi do 2,16V dok je minimalni dozvoljeni napon prazne \u0107elije 1,8V. Ukoliko se \u0107elija ostane ispra\u017enjena ispod toga napona dolazi do stvaranja kemijskih procesa koji istu trajno o\u0161te\u0107uju.<\/p>\n
Akumulatori za automobile po\u010deli su se proizvoditi u 1920-tim godinama i imali su nazivni napon od 6V (tri olovne \u0107elije spojene u seriju). Razvojem automobila sa sve sna\u017enijim motorima i porastom broja elektri\u010dnih ure\u0111aja na istima ukazala se potreba za akumulatorima ve\u0107eg napona i snage tako da se od sredine 1950-tih godina masovno po\u010delo prelaziti na akumulatorske sisteme od 12V (\u0161est olovnih \u0107elija spojenih u seriju). Naravno, u neka ve\u0107a vozila i radne strojeve ugra\u0111ivani su akumulatorski sistemi za napajanje vi\u0161im naponima (24V) dok neki dana\u0161nji automobili (posebice hibridi) ve\u0107 imaju elektri\u010dne instalacije sa sistemom napajanja od 42V (Li-Ion akumulatori).<\/p>\n
Kao \u0161to vidimo svi na\u0161i testeri akumulatora predvi\u0111eni su za ispitivanje akumulatora \u0107eliju po \u0107eliju (mjerni raspon 0-3 V), odnosno nikako ih ne mo\u017eemo koristiti za testiranje ukupnog sistema spojenih \u0107elija od 6 ili 12 V. Stoga akumulator kojeg testiramo mora biti izveden sa vanjskim (dostupnim) spojnicama koje me\u0111usobno povezuju njegove \u0107elije, odnosno svaka \u0107elija mora imati izvode svojih elektroda dostupne na vanjskom ku\u0107i\u0161tu. Ovakvi akumulatori na\u010delno se su se proizvodili negdje do 1960-tih godina, nakon \u010dega su ve\u0107 gotovo svi automobilski akumulatori na vanjskom dijelu imali izvedena samo dva krajnja kontakta, dok su spojevi izme\u0111u \u0107elija ostali nedostupni unutar plasti\u010dnog ku\u0107i\u0161ta akumulatora. Na\u0161im testerima mogu se dakle provjeravati samo tipovi akumulatora sa \u0107elijama spojenima na vanjskom dijelu ku\u0107i\u0161ta.<\/p>\n
Svaki akumulator (kao i bilo koja druga baterija) ima svoj nazivni napon, kapacitet i maksimalnu struju koju mo\u017ee isporu\u010diti. Obi\u010dno se navodi samo podatak o tzv. startnoj struji ili struji hladnog starta, a to je maksimalna struja koju akumulator mo\u017ee kontinuirano davati tijekom intervala od 30 sekundi i to na vanjskoj temperaturi od -18\u00b0C, a da pri tome napon ne padne ispod 1,2 V po \u0107eliji. Na\u0161i testeri zapravo samo testiraju sposobnost davanja te startne struje akumulatora. Ovakvo mjerenje mo\u017ee dati neku grubu sliku o op\u0107em stanju akumulatora, no na ovaj na\u010din se nikako ne mo\u017ee dobiti to\u010dan podatak o (preostalom) kapacitetu akumulatora \u0161to je tako\u0111er vrlo va\u017eni podatak o pogonskom stanju i upotrebljivosti akumulatora.<\/p>\n
<\/p>\n
Kod ispitivanja stanja olovnih akumulatora treba znati slijede\u0107e:<\/p>\n
- \n
- Mjerenje napona na akumulatoru u praznom hodu je samo pokazatelj njegove trenutne istro\u0161enosti (ukoliko je ispravan), no nije pokazatelj njegovog trenutnog uporabnog stanja, odnosno njegovog preostalog kapaciteta. Potpuno napunjen akumulator daje 2,16 V po \u0107eliji, potpuno prazan akumulator ima 1,8 V po \u0107eliji. Ako je napon u praznom hodu ni\u017ei od 1,8 V akumulator je vjerojatno ve\u0107 prili\u010dno o\u0161te\u0107en i nije siguran za upotrebu.<\/li>\n
- Mjerenjem (pada) napona na akumulatoru pod kratkotrajnim optere\u0107enjem ispitujemo njegovu sposobnost odr\u017eavanja startne struje. Startna struja kod automobilskih akumulatora je va\u017ean podatak jer pokazuje da li je akumulator sposoban elektropokreta\u010du (starteru, anlaseru) kratkotrajno dati dovoljnu struju da ima snagu za pokretanje paljenja motora \u0161to je u kona\u010dnici i glavna namjena akumulatora.<\/li>\n
- Kapacitet akumulatora (Ah) je sposobnost akumulatora da opskrbljuje tro\u0161ila odre\u0111enom strujom kroz odre\u0111eno vrijeme. Ovo je posebno va\u017eno za automobile kod kojih neka elektri\u010dna tro\u0161ila konstantno rade i kad je motor uga\u0161en. Za mjerenje kapaciteta akumulatora potrebno je potpuno napuniti akumulator, a zatim ga kontrolirano prazniti odre\u0111enom strujom i mjeriti vrijeme pra\u017enjenja. Struja se mora stalno pratiti na ampermetru i \u010dim po\u010dne njeno opadanje vrijeme mjerenja se zaustavlja. Tako\u0111er se mora pratiti i napon, te se mjerenje vremena zaustavlja \u010dim napon po \u0107eliji padne na 1,8V. Nakon toga se na osnovu struje pra\u017enjenja i izmjerenog vremena izra\u010duna stvarni kapacitet akumulatora.<\/li>\n<\/ul>\n
Mjerenje kapaciteta akumulatora je dakle dugotrajno mjerenje i zahtijeva stalno pra\u0107enje dviju veli\u010dina (struje i napona). Danas postoje gotovi ure\u0111aji (punja\u010di) koji automatski provedu prvo ciklus punjenja (dopunjavanja) akumulatora do maksimuma. Nakon toga se pokre\u0107e ciklus pra\u017enjenja konstantnom strujom (u visini 1\/10 do 1\/20 nominalne struje akumulatora u Ah) pri \u010demu se mjeri vrijeme do ispra\u017enjenosti i na kraju izra\u010duna kapacitet (prikaz na displeju ili ispis). Slijedi tre\u0107i ciklus u kojem se ponovno akumulator puni na maksimalnu vrijednost tako da je spreman za rad. Ukoliko je u startu napon akumulatora manji od 1,8 V po \u0107eliji punja\u010di obi\u010dno ne\u0107e ni pokrenuti proces punjenja jer se akumulator smatra neispravnim. Tako\u0111er, specifi\u010dno za automobilske akumulatore uveden je i pojam “pri\u010duvnog kapaciteta” a to se odnosi na kapacitet pra\u017enjenja akumulatora ne do pune ispra\u017enjenosti nego do one ispra\u017enjenosti gdje akumulator ima jo\u0161 dovoljno snage za pokretanje elektropokreta\u010da motora.<\/p>\n
Za testiranje startne struje ili bolje re\u010deno startne sposobnosti akumulatora uobi\u010dajene su dvije metode: mjerenjem pada napona pod optere\u0107enjem i mjerenjem unutarnjeg otpora akumulatora.<\/p>\n
Unutarnji otpor akumulatora (kao i svih drugih baterija) je vrlo mali i mjeri se u miliohmima. \u0160to je unutarnji otpor manji to je akumulator u boljem stanju i mo\u017ee dati ve\u0107u struju. Testeri na principu mjerenja unutra\u0161njeg otpora, kao i svi mjera\u010di otpora, koriste indirektnu metodu po principu Ohmovog zakona (R = U \/ I). Mjeri se dakle napon i struja kako bi se izra\u010dunom dobila vrijednost otpora. Konkretno, na akumulator se po\u0161alje kratkotrajni istosmjerni strujni impuls to\u010dno odre\u0111ene ampera\u017ee te se u tom trenutku izmjeri pad napona na akumulatoru. Tako imamo elemente struje i napona za ra\u010dunanje unutarnjeg otpora. Strujni impuls koji \u0161alje mjerni ure\u0111aj mora biti ve\u0107e ampera\u017ee kako bi se mogla to\u010dnije izmjeriti mala vrijednost otpora, a to zna\u010di da je ova metoda donekle invazivna (o\u0161te\u0107uje akumulator) i mjerenje se mora vr\u0161iti sa odspojenim akumulatorom iz svih strujnih krugova. Neki bolji mjera\u010di rade sa slabom izmjeni\u010dnom mjernom strujom \u00a0(cca 1 kHz\/40 mV) pri \u010demu se mjeri impedancija odnosno fazna razlika koja nastaje izme\u0111u napona i povratne struje. Ovom metodom mo\u017ee se mjeriti unutarnji otpor akumulatora bez njegovog odspajanja iz sistema, no mjera\u010d mora imati relativno kompleksne mjerne krugove za mjerenje fazne razlike izmjeni\u010dnih signala \u0161to pove\u0107ava mogu\u0107nost pogre\u0161ke mjerenja i uslo\u017enjava \u010ditav mjerni sklop. Op\u0107enito gledano, kad se moraju mjeriti vrijednosti vrlo malih otpora puno faktora utje\u010de na pogre\u0161ku mjerenja, a najve\u0107i je otpor spojeva samih mjernih kablova te se nerijetko primjenjuje \u010detvero\u017ei\u010dni na\u010din spajanja. U kona\u010dnici, mjera\u010di koji rade na principu mjerenja unutarnjeg otpora u pogonskim uvjetima \u010desto daju nepouzdan rezultat, a ukoliko je i mjerenje to\u010dno ono opet nije posve pouzdan pokazatelj ukupnog stvarnog stanja akumulatora.<\/p>\n
Najjednostavnija gruba metoda ispitivanja stanja akumulatora ugra\u0111enog u automobil mo\u017ee se napraviti samo uz pomo\u0107 voltmetra. Voltmetar se priklju\u010di na akumulator i on \u0107e, ovisno o trenutnoj ispra\u017enjenosti, pokazati vrijednost napona negdje u granicama od 10,8 do 12,96 V (za 12 V sisteme). Najbolje bi bilo da akumulator nije previ\u0161e ispra\u017enjen i da ima napon oko 12 V u praznom hodu. Sada uklju\u010dimo neko ja\u010de tro\u0161ilo u automobilu (obi\u010dno su dosta prednji farovi) i pratimo kako pri tome pada napon akumulatora. Ako do\u0111e do brzog pada napona na neku vrijednost ispod 10 V akumulator sigurno nije pouzdan za upotrebu. Kad se tro\u0161ilo (farovi) isklju\u010de napon bi na ispravnom akumulatoru trebao brzo porasti natrag na nominalnu vrijednost dok kod lo\u0161eg akumulatora napon raste polako i postepeno te \u010desto ne dostigne vi\u0161e vrijednost koju smo netom prije izmjerili u praznom hodu.<\/p>\n
Isti princip koriste i na\u0161i testeri. Sastoje se od voltmetra i radnog otpornika kao tro\u0161ila (tereta). Vidimo da je na svima crvenom bojom ozna\u010deno podru\u010dje ispod 1,8 V koliko smije biti najni\u017ei napon po \u0107eliji u praznom hodu. Prvo se bez priklju\u010denog radnog otpornika mo\u017ee prekontrolirati napon akumulatora u praznom hodu koji mora biti oko 2 V (akumulator napunjen). Nakon toga mjerenje se ponovi sa uklju\u010denim radnim otpornikom. U na\u0161em slu\u010daju na raspolaganju su izmjenjivi otpornici koji na naponu od 2 V uzrokuju struje od 10, 20, 30, 100, 120 i 200 A. Radi se dakle o sna\u017enim otpornicima u obliku otporne \u017eice ili trake vrijednosti 0,2 – 0,01 \u2126. Oni simuliraju strujno optere\u0107enje koje uzrokuje elektropokreta\u010d (starter) automobila prilikom pokretanja paljenja motora. S obzirom da kod mjerenja preko radnog otpornika teku relativno velike struje samo mjerenje ne smije trajati predugo kako se ne bi o\u0161tetio sam mjerni otpornik ili akumulator (jednako kako \u0161to ne smije predugo trajati ni “verglanje” startera). Najbolje je ispitivanje zapo\u010deti sa otpornicima za najmanju struju, a zatim mjerenja ponavljati za sve ja\u010de struje no nikako ne ve\u0107e od onih koje su propisane kao maksimalne za pojedini akumulator.<\/p>\n
<\/p>\n
\n<\/p>\n
Testeri startnih struja Iskra serije AS1 i AS100<\/strong><\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_02.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_03.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_16.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_04.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
Oznake AS1 i AS 100 koje nalazimo na ovim instrumentima mogu\u0107e i ne predstavljaju isklju\u010divi oznaku konkretnog modela ve\u0107 oznaku ukupne serije testnih instrumenta jer se iste oznake nalaze i na nekim drugim Iskrinim testerima u sli\u010dnim ku\u0107i\u0161tima (ampermetri).<\/p>\n
<\/p>\n
Iskra AS 100 (35690)\u00a0 <\/strong><\/p>\n
Ovaj instrument zatekli smo u najlo\u0161ijem stanju.\u00a0Vidi se da je vi\u0161e puta “popravljan”, a vjerojatno je i dugo stajao rastavljen u nekoj gara\u017ei pa je cijelu unutra\u0161njost ispunila prljav\u0161tina i korozija. Spiralne opruge instrumenta su uni\u0161tene, mjerni otpornik je potrgan sa nosa\u010da.<\/p>\n
Mjerni krug voltmetra ima ukupni unutarnji otpor od 3 k\u2126, od \u010dega na zakretni svitak instrumenta otpada svega 18 \u2126, a ostatak otpora \u010dini serijski spojeni mjerni otpornik napravljen od otporne \u017eice.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_23.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_24.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_25.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_26.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_27.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
Iskra AS 1 (4999)\u00a0 <\/strong><\/p>\n
Ovaj instrument je najbolje o\u010duvan. U zate\u010denom stanju imao je mehani\u010dku gre\u0161ku u vidu kazaljke koja je zapinjala za skalu i nije se mogla zakretati. Mogu\u0107e da je ovo bila originalna tvorni\u010dka gre\u0161ka jer vrh kazaljke \u010dini se nije bio dobro odrezan pa je ostatak zapinjao po skali. Dovoljno je bilo podi\u0107i kazaljku za kojih pola milimetra iznad skale da bi se instrument doveo u funkcionalno stanje.<\/p>\n
Vidimo da je \u010ditav spoj dviju bakelitnih polovica ku\u0107i\u0161ta zabrtvljen protiv ulaska vlage no svejedno se na elementu za pode\u0161avanje mehani\u010dke nule kazaljke stvorio sloj bakarne korozije. Za testere akumulatora je normalno da \u0107e se koristiti u raznim terenskim uvjetima gdje \u0107e biti izlo\u017eeni vanjskim utjecajima. Stoga je bitno da ku\u0107i\u0161te instrumenta bude hermeti\u010dki zatvoreno u cilju \u0161to bolje za\u0161tite osjetljivih elemenata instrumenta sa zakretnim svitkom.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_28.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_29.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_30.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_31.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_32.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
Iskra AS 1 (8985)<\/strong><\/p>\n
Jo\u0161 jedan instrument serije AS1, ispravan i konstrukcijski identi\u010dan prethodno opisanom instrumentu iz iste serije.<\/p>\n
Mo\u017ee se uo\u010diti zanimljiv sistem kalibracije linearnosti zakretanja kazaljke pomo\u0107u svojevrsnih magnetskih shuntova na donjem dijelu permanentnog magneta instrumenta. Podesivi element od magnetski vodljivog materijala postavi se u polo\u017eaj tako da se magnetske silnice zatvaraju na na\u010din da osiguravaju linearno zakretanje kazaljke s obzirom na dolaznu struju, te trenje i protumomente koje stvaraju elementi zakretnog mehanizma.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_33.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_34.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_35.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_36.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_37.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_22.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
\n<\/p>\n
Tester startne struje akumulatora 100A – 200A – 300A (stariji tip)<\/strong><\/p>\n
<\/p>\n
Ovaj tester ima na svojoj vilju\u0161ki ugra\u0111ena dva otpornika za ispitne struje od 100A i 200A. Uklju\u010divanje pojedinog otpornika vr\u0161i se preko vijka kojim se isti pritegne (spoji) na jedan krak vilju\u0161ke, dok su na drugi krak spojeni fiksno.<\/p>\n
Nemamo podatak smiju li se oba otpornika spojiti paralelno (zbog ja\u010dine struje) no ukoliko se spoje paralelno ispitna struja koja \u0107e pote\u0107i preko njih imati \u0107e vrijednost od gotovo 300A.<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_05.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_06.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_13.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_14.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_15.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_17.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_18.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_19.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_20.jpg\")
<\/a><\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/akutester_iskra_21.jpg\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
\n<\/p>\n
Tester startne struje akumulatora 100A – 200A – 300A (stariji tip)<\/strong><\/p>\n
Ovo je tester identi\u010dne elektri\u010dne konstrukcije kao i prethodno opisani s tom razlikom \u0161to nema ugra\u0111en mjerni instrument nego su samo ostavljene priklju\u010dnice za spajanje nekog vanjskog voltmetra.<\/p>\n
<\/p>\n