{"id":9455,"date":"2020-11-21T19:19:32","date_gmt":"2020-11-21T18:19:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=9455"},"modified":"2020-12-27T16:54:00","modified_gmt":"2020-12-27T15:54:00","slug":"osciloskop-op-59","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2020\/11\/21\/osciloskop-op-59\/","title":{"rendered":"Osciloskop OP-59"},"content":{"rendered":"

Danas je nabavljen osciloskop za kontrolu telefonskih i telefaks signala oznake OP-59 (\u041e\u041f-59), proizvod ukrajinske tvornice LZTA (\u041b\u0417\u0422\u0410) iz 1959. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Na lijevoj strani su potenciometri za sjajnost traga, vertikalnu poziciju i vertikalno poja\u010danje, a desno su potenciometri za fokus tehorizontalnu poziciju i horizontalno poja\u010danje. U sredini je sklopka vremenske baze za pet fiksnih frekvencija i odabir X-Y moda rada osciloskopa. Dolje desno ispod mre\u017ene sklopke nedostaje maska zelene kontrolne lampice mre\u017enog napajanja.<\/em><\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Na plo\u010dici se vidi logo ukrajinske tvornice LZTA (\u041b\u0417\u0422\u0410 – \u041b\u044c\u0432\u043e\u0432\u0441\u043a\u0438\u0439 \u0437\u0430\u0432\u043e\u0434 \u0442\u0435\u043b\u0435\u0433\u0440\u0430\u0444\u043d\u043e\u0439 \u0430\u043f\u043f\u0430\u0440\u0430\u0442\u0443\u0440\u044b) koji se koristio do po\u010detka 1970-tih godina.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Tvornica telefonske i telegrafske opreme u Lavovu – LZTA (\u041b\u044c\u0432\u043e\u0432\u0441\u043a\u0438\u0439 \u0437\u0430\u0432\u043e\u0434 \u0442\u0435\u043b\u0435\u0433\u0440\u0430\u0444\u043d\u043e\u0439 \u0430\u043f\u043f\u0430\u0440\u0430\u0442\u0443\u0440\u044b – \u041b\u0417\u0422\u0410) osnovana je 1946. godine u Lavovu (Ukrajina, biv\u0161i SSSR) odlukom tada\u0161njih sovjetskih komunisti\u010dkih vlasti i te iste godine tvornica je ve\u0107 proizvela svoje prve telefonske centrale. Od 1950-tih godina, u suradnji sa drugim sovjetskim poduze\u0107ima, tvornica u Lavovu po\u010dela je \u0161iriti svoju proizvodnju na razli\u010ditu telefonsku, telegrafsku i foto-telegrafsku komunikacijsku opremu i ure\u0111aje za vojne i civilne potrebe. Od 1970-tih godina proizvodni program se dalje \u0161iri na audio komponente (gramofoni, zvu\u010dnici), a prema nekim izvorima u tvornicama \u041b\u0417\u0422\u0410 u Lavovu proizvodili su se i radio prijemnici i predajnici, elektri\u010dni ku\u0107anski aparati, te komunikacijska oprema za potrebe vojske i svemirskog programa biv\u0161eg SSSR-a. Godine 1994. dr\u017eavno poduze\u0107e LZTA pretvoreno je u dioni\u010dko dru\u0161tvo, a zatim zapo\u010dinje njegova privatizacija i prodaja tako da je do 2002. godine 78% dionica tvrtke posjedovala Ukrajinska telekomunikacijska tvrtka. Proizvodnja telegrafske i telefonske opreme za vojne i civilne potrebe nastavlja se sve do 2008. godine kada tvrtka LZTA zbog velikih dugova i ekonomske krize prestaje sa radom, a proizvodni prostori pretvoreni su u urede i trgova\u010dke centre.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Kombinacije kondenzatora i promjenjivih kondenzatora za namje\u0161tanje to\u010dne frekvencije oscilatora vremenske baze za svaku od pet fiksnih frekvencija.<\/span><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

O na\u0161em osciloskopu nismo prona\u0161li nikakve podatke, no vidimo da se radi o vrlo jednostavnom osciloskopu sa najosnovnijim kontrolama: potenciometri za ja\u010dinu i fokus prikaza zrake na ekranu, potenciometri za ja\u010dinu i pozicioniranje horizontalnog otklona, potenciometri za ja\u010dinu i pozicioniranje vertikalnog otklona, te sklopka za vremensku bazu ili izravno uklju\u010divanje horizontalnog X-ulaza. Vidimo da se vremenska baza mo\u017ee odabrati u rasponu od 1500-2600 Hz \u0161to upu\u0107uje da je ovdje rije\u010d o osciloskopu za prikaz signala niske frekvencije, odnosno za audio frekvencije. S obzirom da osciloskop nosi oznaku tvornice koja se primarno bavila telefonijom i telegrafijom, onda sve upu\u0107uje da se radi o ure\u0111aju namijenjenom za vizualno pra\u0107enje i kontrolu audio signala ili tonskih frekvencija u nekom takvom sustavu.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U sredi\u0161njem dijelu isti\u010de se mre\u017eni transformator, kondenzatori za filtriranje napona te zavojnica ve\u0107eg induktiviteta zatvorena u \u017eeljeznu jezgru sa izvodima za fiksne frekvencije LC oscilatora vremenske baze sa pentodom.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

U osciloskop OP-59 ugra\u0111ene su \u010detiri elektronske cijevi. Prema natpisnim plo\u010dicama to su dvije dvostruke triode 6\u041d2\u041f, pentoda 6\u04162\u041f i regulator napona 6073. U na\u0161em slu\u010daju jedna dvostruka trioda zamijenjena je doma\u0107im ekvivalentom ECC83 (EI), a preostale dvije su tipa 6\u041d2\u041f-EB i 6\u04162\u041f-EB. Za ispravljanje i regulaciju anodnih napona koriste se (dvije) silicijske ispravlja\u010dke diode \u0414226 (400V\/0,3A) i elektronka za regulaciju napona 6073 (150V\/30mA). CRT cijev je promjera 2″ (oko 4,5 cm), a za rad tako malih katodnih cijevi dovoljni su naponi 500-1000V. Taj napon se vrlo vjerojatno dobiva ili preko udvostru\u010diva\u010da napona sa dvije diode \u0414226 ili serijskim spojem dva napona cca 400V sa sekundara transformatora koji se ispravljaju preko para dioda \u0414226.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Uo\u010dava se specifi\u010dna monta\u017ea elektronke za regulaciju anodnih napona oznake 6073 (150V\/30mA).<\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dvostruka trioda ECC83 (EI), pentoda<\/em> 6\u04162\u041f-EB i dvostruka trioda 6\u041d2\u041f-EB. Oznaka OTK2 na posljednjoj elektronki je ruska oznaka za test kvalitete proizvoda.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dva para silicijskih dioda \u0414226 (400V\/0,3A). Jedan par se sasvim sigurno koristiti za ispravljanje anodnih napona, a drugi par je za ispravljanje napona za katodnu cijev osciloskopa koji se pribraja naponu ispravljenom za anode elektronksih cijevi kako bi se dobila potrebna razlika potencijala od cca 800 V.<\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Na osnovu ovoga mo\u017eemo pretpostaviti da se dvostruke triode koriste za horizontalno i vertikalno poja\u010dalo, a pentoda za oscilator pilastog napona vremenske baze. Frekvencije vremenske baze su relativno niske te su u krugu promjenjivog oscilatora potrebni LC elementi ve\u0107ih vrijednosti koji se markantno isti\u010du na \u0161asiji osciloskopa. Zavojnica sa izvodima za svaku frekvenciju smje\u0161tena je u zatvorenu \u017eeljeznu jezgru kako bi se dobio potreban induktivitet, a fiksni kondenzatori u kombinaciji sa trimer kondenzatorima montirani su na posebnu bo\u010dnu plo\u010du. S obzirom da osciloskop nema izveden gumb za fino pode\u0161avanje frekvencije vremenske baze, ovi promjenjivi kondenzatori potrebni su kako bi se dobile to\u010dne frekvencije od 1500, 1900, 2000, 2300 i 2600 Hz.<\/p>\n

Ove fiksne frekvencije vremenske baze nisu odabrane proizvoljno. Frekvencije od 1500 Hz do 2300 Hz koristile su se analogni prijenos telefaks signala gdje je ton 1500 Hz predstavljao crna polja slike, ton od 2300 Hz bijela polja slike. Frekvencija od 1900 Hz nalazi se u sredini i to je nose\u0107a modulacijska frekvencija. Tonski signal na 2600 Hz koristio se u telefonskim mre\u017eama za ozna\u010davanje linije koja trenutno nije u prometu, a sli\u010dnu namjenu vjerojatno je imao i ton od 2000 Hz. Fiksne vremenske baze na ovim frekvencijama dodatno potvr\u0111uju kako je ovaj osciloskop namijenjen testiranju i kontroli signala koji se koriste u telefonskom i slikovno-telegrafskom prometu, odnosno telefaksu.<\/p>\n

Telefaks (fax, faksimil, telekopiranje) je sustav za prijenos skenirane slike (slikovnog dokumenta) preko standardne telefonske linije. Prijenos se vr\u0161i preko telefaks ure\u0111aja. Na strani po\u0161iljatelja telefaks opti\u010dki, dio po dio, skenira sliku s obzirom na tamna i svjetla podru\u010dja te tako prepoznata podru\u010dja kodira u dvije tonske frekvencije koje kontinuirano \u0161alje telefonskom linijom. Na strani prijema telefaks u realnom vremenu prima slijed tonskih frekvencija te na osnovu njih slijedno dio po dio rekonstruira (ispisuje) tamna i svjetla podru\u010dja originalne slike na papir.<\/p>\n

Za\u010deci telefaksa i pokusi sa prijenosom slike preko telefonskih \u017eica se\u017eu jo\u0161 u 1840-te godine, a od po\u010detka 1900-tih godina takvi sustavi ve\u0107 su se po\u010deli \u0161iriti u upotrebi. Pojavom radija od 1930-tih godina razvili su se i sustavi radio-telefaksa. Sve do 1960-tih godina telefaksi su bili veliki i skupi ure\u0111aji te su ih koristile uglavnom novinske i telekomunikacijske tvrtke te dr\u017eavne slu\u017ebe.<\/p>\n

Kod takvih telefaksa slika bi se “\u010ditala” tako da se papir osvijetli a foto\u0107elija bi zatim prolazila redak po redak preko nje i hvatala odbijenu svjetlost koja bi na tamnim mjestima bila manjeg, a na svijetlim mjestima puno ve\u0107eg intenziteta (u nekim sistemima foto\u0107elija bi bila fiksirana, a bubanj sa slikom bi se vrtio ispod nje). U oba slu\u010daja, na foto\u0107eliji bi se sukladno primljenoj svjetlosti pojavljivale ve\u0107e (svjetla podru\u010dja) ili manje struje (tamna podru\u010dja). Ova struja se koristila za upravljanje generatorom tona, odnosno za njegovu modulaciju, tako da bi se kod male struje generirala jedna, a kod velike struje druga tonska frekvencija. Kod prvih telefaksa koji nisu imali bira\u010de telefonskog broja, ton bi se pu\u0161tao na zvu\u010dnik koji bi se jednostavno pribli\u017eio mikrofonu telefonske slu\u0161alice. Isto tako na prijemu preneseni zvuk bi se preko mikrofona hvatao sa zvu\u010dnika telefonske slu\u0161alice. Primljeni zvuk bi svojom frekvencijom preko jednostavnog filtarskog “demodulatora” kontrolirao mehani\u010dko kretanje pisaljke (na elektromagnetu) ispod koje bi se sinkroniziranom brzinom kretao bubanj sa papirom. Sistem foto-telegrafa sa bubnjem (valjkom) razvila je 1958. godine i tvornica LZ\u0422\u0410 pod nazivom “Neva” za potrebe MUP-a i nacionalne novinske ku\u0107e.<\/p>\n

Sredinom 1960-tih godina ameri\u010dka tvrtka Xerox proizvela je prvi telefaks prihvatljive te\u017eine od 46 kg koji se mogao spojiti na bilo koju standardnu telefonsku liniju i koji je mogao poslati stranicu dokumenta za otprilike 6 minuta. Do kraja 1970-tih godina ve\u0107 je veliki broj tvrtki proizvodio faks ure\u0111aje koji su postajali sve kompaktniji i sve br\u017ei. Telefaks sustavi su naravno dobili i funkciju telefona te automatskog biranja broja. U cilju br\u017eeg prijenosa vi\u0161e nisu slali i primali podatke (tonske frekvencije) slijedno u realnom vremenu, nego se na oda\u0161ilja\u010dkom dijelu slika prvo digitalno skenira i komprimira, a zatim se u komprimiranom (reduciranom) obliku \u0161alje na prijemni faks ure\u0111aj koji onda prvo u\u010dita komprimirani tonski kod u memoriju, a zatim vr\u0161i dekomprimiranje i cjelokupni ispis dokumenta. U daljnjem razvoju telefaksa dvije tonske frekvencije za crno i bijelo pro\u0161irene su na osam tonskih frekvencija te su se tako mogle prenositi i sive nijanse u \u0161est stupnjeva.<\/p>\n

U 1990-tim godinama faks ure\u0111aje kao takve su dijelom po\u010dela zamjenjivati osobna ra\u010dunala opremljena modemom te po potrebi pisa\u010dem i skenerom. \u0160irenjem modernih internetskih multimedijalnih komunikacija upotreba telefaksa je dodatno smanjena no isti se i dalje koristi u nekim zemljama, sredinama ili poslovanjima gdje iz nekih razloga ne postoje bolje alternative.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Zavojnica sa vi\u0161e izvoda u krugu LC oscilatora vremenske baze sa pentodom.\u00a0<\/em><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Sklopka za preklapanje izvoda zavojnice na LC oscilator vremenske baze.<\/em> <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Op\u0107enito gledano faks signal se dakle sastoji od slijeda dvije tonske frekvencije gdje jedna predstavlja tamno mjesto slike, a druga svjetlo mjesto slike. Jednako tako, u nekom drugom sistemu tonskog prijenosa informacije, jedna frekvencija mo\u017ee slu\u017eiti za prijenos logi\u010dke 1, a druga frekvencija za prijenos logi\u010dke 0, pa je takav signal pogodan i za prijenos digitalne informacije. Jedan od najstarijih takvih standarda je Bell 103 gdje se tonski signal frekvencije 1270 Hz koristi za jedinicu, a\u00a0 tonski signal frekvencije 1070 Hz za nulu. Sli\u010dan sistem sa dvije frekvencije koristi se i za radio-teleprintersku komunikaciju (RTTY) preko koje se \u0161alju karakteri (slova, znakovi), a svaki karakter \u010dini kombinacija od 5 tonova gdje svaki ton mo\u017ee imati jednu od dvije frekvencije, npr. 2125 Hz ili 2295 Hz (postoje i drugi standardi za RTTY). Kod RTTY sistema jedna frekvencija se naziva MARK, a druga SPACE. S obzirom da sve ove dvotonske signale kad se promatraju u kontinuitetu \u010dini neprestana izmjena (pomak) dvije tonske frekvencije, ovakve modulacije se zovu FSK – Frequency-shift keying (modulacije s frekvencijskim pomakom). FSK modulacije naravno mogu sadr\u017eavati i vi\u0161e od dvije frekvencije te je kroz povijest razvijeno vi\u0161e standarda i protokola komunikacije pomo\u0107u FSK modulacija. Svaka FSK modulacija ima definirane frekvencije koje prenose informaciju, razmak izme\u0111u frekvencija, brzinu njihovih izmjena u baudima (bd) kao i specifi\u010dni komunikacijski protokol po kojem se sinkroniziraju predajni i prijemni ure\u0111aji te kodiraju informacije.<\/p>\n

Zada\u0107a na\u0161eg osciloskopa je dakle kontrolirati tonske frekvencije pra\u0107enjem sinusoida tih signala koje na odgovaraju\u0107oj vremenskoj bazi moraju biti potpuno sinkronizirane, dakle mirne (da ne putuju), \u010diste, stabilne i dovoljne amplitude. To \u0107e biti slu\u010daj samo ukoliko se frekvencija ispitnog signala poklapa sa frekvencijom vremenske baze (ili je njezin vi\u0161ekratnik). Me\u0111utim, na\u0161 osciloskop ima i mogu\u0107nost rada u X-Y modu, dakle bez vremenske baze sinkronizirane sa frekvencijom signala. U ovom modu mogu se istovremeno pratiti obje frekvencije u dvotonskoj FSK modulaciji te vizualno lako uo\u010diti bilo kakve devijacije u njihovom odnosu, to\u010dnosti i ja\u010dini.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Na slici smo prikazali dvotonski FSK signal kako se vidi na analizatoru frekvencijskog spektra i kako se vidi na osciloskopu kad je konfiguriran kao monitor pode\u0161enosti prijemnika na takav signal. Takav osciloskop kod ispravnog dvotonskog FSK signala pokazuje dvije me\u0111usobno okomite elipse, gdje svaka predstavlja jednu tonsku frekvenciju. Elipse moraju biti me\u0111usobno okomite, \u0161to u\u017ee i iste du\u017eine da bi predstavljale dobru pode\u0161enost na FSK signal. Ukoliko elipse nisu pod pravim kutom, nisu iste du\u017eine ili se stalno me\u0111usobno zakre\u0107u, ispreple\u0107u ili iskrivljuju to je indikacija nepode\u0161enosti ili potpunog izostanka FSK signala.<\/p>\n

Evo kako to funkcionira. Na osciloskop se dovodi demodulirani FSK signal sa filtriranim tonskim frekvencijama iz prijemnika, tako da se jedna frekvencija dovede na X i druga na Y ulaz osciloskopa. Osciloskop je u X-Y modu pa ukoliko nema nikakvog signala na ulazima na ekranu \u0107e biti prikazana to\u010dka. Tonske frekvencije su (idealno) sinusnog oblika pa \u0107e takve amplitude napona na Y ulazu ispisivati vodoravnu liniju, a na X ulazu \u0107e ispisivati horizontalnu liniju. S obzirom da se frekvencije na ulazima osciloskopa stalno vrlo brzo izmjenjuju, zbog perzistencije ekrana zapravo \u0107emo u ve\u0107ini slu\u010daja vidjeti obje linije, odnosno kri\u017e. U praksi tonske frekvencije zauzimaju ne\u0161to \u0161iri opseg od to\u010dne frekvencije (vidi crte\u017e signala na spektralnom analizatoru) pa \u0107e se umjesto crte vidjeti u\u017ea ili \u0161ira elipsa.<\/p>\n

Iz svega vidimo da se demodulirani audio signal ne mo\u017ee izravno dovesti na osciloskop nego se prije mora provesti kroz filtre koji \u0107e izdvojiti svaku pojedinu tonsku frekvenciju na zasebni kanal. Ovo u principu radi i demodulator (dekoder) svakog RTTY prijemnika te su neki modeli vjerojatno imali i ve\u0107 izvedene gotove izlaze za monitoring tih signala na osciloskopu. Danas, pojavom ra\u010dunala i razvojem jeftinih hardverskih ili softverskih digitalnih spektralnih analizatora i osciloskopa, ovakve vizualne monitore pode\u0161enosti prijemnika na frekvenciju PSK signala (obi\u010dno radioamaterskog RTTY signala) mo\u017eemo na\u0107i posvuda i u razli\u010ditim grafi\u010dkim oblicima. No i elektronika je toliko napredovala glede stabilnosti oscilatora, kontrole frekvencije te selektivnosti prijemnika da ova vizualna kontrola sada zapravo vi\u0161e slu\u017ei kao ukras nego kao stvarna potreba.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Ruski vintage tip kondenzatora sa papirom natopljenim u ulju kao dielektrikom (PIO) izme\u0111u elektroda od aluminijske folije, sve smje\u0161teno u hermeti\u010dki zatvoreno kerami\u010dko tijelo.\u00a0<\/em> <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Osciloskop OP-59 s obzirom na upotrijebljene elektronske cijevi i ugra\u0111ene vremenske baze mo\u017eemo koristiti samo za prikaz niskofrekventnih (audio) signala. No i ovdje je ograni\u010den na prikaz samo pet frekvencija i eventualno njihove bliske vi\u0161ekratnike jer nema ugra\u0111ene sklopove ni za automatsku ni za ru\u010dnu sinkronizaciju vremenske baze sa frekvencijama unutar \u010ditavog audio opsega. Vremenske baze osciloskopa OP-59 odabrane su za sinkronizirani prikaz pet tonskih frekvencija koje se u telefoniji koriste kao kontrolni signali, a u slikovnoj telegrafiji (telefaksu, PSK modulaciji) kao signali koji prenose digitalnu informaciju. Zbog toga vremenske baze (oscilator pilastog napona) moraju biti to\u010dno pode\u0161ene i stabilne u radu, pa je svaku frekvenciju LC oscilatora (oscilator s rezonantnim titrajnim krugom) mogu\u0107e fino podesiti trimer kondenzatorima. U X-Y modu osciloskop OP-59 mo\u017ee se koristiti kao i svaki drugi osciloskop za prikaz Lissajousovih krivulja koje oblikuju dva signala, no za monitoring dvotonskih PSK signala promatranjem “ukri\u017eenih elipsa” potrebno je imati odgovaraju\u0107i dekoder (filtar za razdvajanje tonova) izme\u0111u audio signala i osciloskopa.<\/p>\n

Za radioamatere i radioamaterske RTTY postaje koje uobi\u010dajeno rade na KV USB podru\u010dju bili su razvijeni sli\u010dni osciloskopi, odnosno monitori RTTY signala sa ukri\u017eenim elipsama koji su uz to imali i druge funkcije poput osciloskopskog prikaza moduliranog AM\/SSB signala iz predajnika i tzv. “trapez test” za vizualni prikaz linearnosti, odnosno izobli\u010denja koje unosi vanjsko izlazno antensko poja\u010dalo (linear) u odnosu na signal iz predajnika. Neki takvi specijalni osciloskopi imali su ugra\u0111ene i testne NF generatore i sli\u010dne funkcije za jednostavno i brzo testiranje primopredajnika, no to tada svakako nisu bili jeftini ure\u0111aji i rijetko koji radioamater si ih je mogao priu\u0161titi. Danas u doba SDR-a (Software-defined radio) vizualni prikazi signala postali su sveprisutni na modernim radioamaterskim ure\u0111ajima te radio skenerima i mora se priznati da je tra\u017eenje, pode\u0161avanje i pra\u0107enje signala kao i op\u0107i uvid u promet na nekom radio bandu puno ugodniji uz spektralni analizator u kombinaciji sa niz drugih grafi\u010dkih prikaza parametara signala. \u0160teta je samo \u0161to se i ovdje moramo osvrnuti na \u010dinjenicu da \u0161to radioamaterski ure\u0111aji postaju napredniji i jeftiniji to radioamaterizam postaje manje popularan i polako odumire. Valjda je ve\u0107i izazov predstavljalo doba kad se za svaku radio vezu i radio ure\u0111aj trebalo dobro potruditi kako bi se raznim indirektnim, zaobilaznim i improviziranim, da ne ka\u017eemo jeftinim i dostupnim metodama i dosjetkama trebalo rje\u0161avati probleme koji se odnose na mjerenja i pode\u0161avanja unutar radio sustava, a \u0161to nam je danas dostupno na displeju radio ure\u0111aja kao automatska standardna opcija koja je stalno u pogonu i kad treba i kad ne treba \ud83d\ude42<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je nabavljen osciloskop za kontrolu telefonskih i telefaks signala oznake OP-59 (\u041e\u041f-59), proizvod ukrajinske tvornice LZTA (\u041b\u0417\u0422\u0410) iz 1959. godine.   Na lijevoj strani su potenciometri za sjajnost traga, vertikalnu poziciju i vertikalno poja\u010danje, a desno su potenciometri za fokus tehorizontalnu poziciju i horizontalno poja\u010danje. U sredini je sklopka vremenske baze za pet fiksnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9464,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[64,15],"tags":[],"class_list":{"0":"post-9455","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-cijevni","8":"category-mjerni","9":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/crowave.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/op59_zta_09.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9455","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9455"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9455\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9769,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9455\/revisions\/9769"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9464"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9455"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9455"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9455"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}