{"id":978,"date":"2016-07-10T15:47:09","date_gmt":"2016-07-10T14:47:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.crowave.com\/blog\/?p=978"},"modified":"2020-07-04T13:46:50","modified_gmt":"2020-07-04T12:46:50","slug":"instrumenti-za-elektronicare-serije-jymy","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/2016\/07\/10\/instrumenti-za-elektronicare-serije-jymy\/","title":{"rendered":"INSTRUMENTI ZA ELEKTRONI\u010cARE SERIJE “JYMY”"},"content":{"rendered":"

Na buvljaku je u slobodnoj prodaji prona\u0111ena serija raznih mjernih i indikatorskih instrumenata za elektroni\u010dare koje povezuje jedno zajedni\u010dko ime “JYMY”. Po vanjskom izgledu, kvaliteti izrade tiskane plo\u010dice te zavr\u0161noj obradi ku\u0107i\u0161ta i prednje plo\u010de ovi instrumenti svakako spadaju u vi\u0161u klasu amaterske gradnje. Zapravo, te\u0161ko je procjeniti da li se ovdje radi o instrumentima koje izradio neki vje\u0161ti i pedantni elektroni\u010dar amater za svoje potrebe, da li je to neka poluprofesinalna gradnja instrumenata za komercijalnu prodaju ili su u pitanju prototipovi za nekog proizvo\u0111a\u010da instrumenata. Ure\u0111aji potje\u0107u iz sredine 1980-tih godina, a\u00a0 ugra\u0111ene komponente su uglavnom proizvo\u0111a\u010da iz prostora bi\u0161e YU, odnosno one koje su se mogle dobaviti u tada\u0161njim doma\u0107im trgovinama. Neki instrumenti su dovr\u0161eni, neki su gotovo dovr\u0161eni, a neki \u010dak imaju i logo proizvo\u0111a\u010da. Iz ove serije instrumenata tako\u0111er je i KAPACITET METAR<\/a> koji smo detaljno opisali u na\u0161oj prija\u0161njoj objavi.<\/p>\n

Pa pogledajmo kakvi su to jo\u0161 instrumenti proiza\u0161li iz Jymy-jeve radionice.<\/p>\n

\"jymy_01\"<\/a><\/p>\n

Krenimo od najve\u0107ih ure\u0111aja na dnu. Prednja plo\u010da po izgledu, kontrolama i konektorima ukazuje da bi to mogao biti:<\/p>\n

STABILIZIRANI NAPONSKO STRUJNI IZVOR 12\/24 V; 22\/50\/200\/400 mA<\/p>\n

Unutar ku\u0107i\u0161ta otkrivamo klasi\u010dne komponente od kojih se sastoji stabilizirani izvor istosmjernog napona: tu su mre\u017eni transformator, elektronika za ispravljanje i stabilizaciju napona, te prednja plo\u010da sa kontrolama i priklju\u010dnicama.<\/p>\n

\"jymy_03\"<\/a><\/p>\n

Mre\u017eni transformator ima dva sekundarna namota i kao \u0161to se lijepo vidi na slici isti isporu\u010duje dva napona: 12V i 25V, sa najve\u0107om strujom od 700mA. Stoga se mo\u017ee pretpostaviti da je posljednja podjela na sklopki za ograni\u010denje struje upravo ona najve\u0107a koju transformator mo\u017ee isporu\u010diti – 700mA.<\/p>\n

\"jymy_02\"<\/a><\/p>\n

Na tiskanoj plo\u010dici uo\u010davaju se komponente koje se naj\u010de\u0161\u0107e koriste u sklopovima ispravlja\u010da koji treba imati mogu\u0107nost kontinuirane regulacije izlaznog napona (npr 0-24V): to su operaciono poja\u010dalo 741 preko kojeg se dobiva upravlja\u010dki napon za baze tranzistora snage, a preko kojih se onda dalje regulira glavna grana izlaznog napona. S obzirom da na\u0161 ure\u0111aj nema izvedenu mogu\u0107nost kontinuirane regulacije napona (preklapa se samo sekudarni namot transformatora za 12V ili 24V) o\u010dito je ovdje bio naglasak samo na dobivanje stabilnog napona napajanja navedenih vrijednosti.<\/p>\n

\"jymy_04\"<\/a><\/p>\n

U ispravlja\u010dkom dijelu uo\u010davamo \u010detiri diode spojene u graetzov spoj koje slu\u017ee za punovalno ispravljanje izmjeni\u010dnog napona iz transformatora, te pove\u0107i elektrolitski kondenzator za dodatno peglanje ovog istosmjernog napona.<\/p>\n

Stabilizatorski dio ne\u0107emo kompletno rekonstruirati sa plo\u010dice jer tu varijacija ima puno, no srce sklopa i princip rada je uvijek isti, te pojednostavljena shema izgleda otprilike ovako:<\/p>\n

\"shema_jymy\"<\/a><\/p>\n

Operacijsko poja\u010dalo 741 slu\u017ei za komparaciju napona na svojim ulazima, te u ovisnosti o njima daje potrebni izlazni (korekcijski) napon za pobudu tranzistora. Stoga se na jedan ulaz poja\u010dala treba dovesti neki stabilni referentni napon, a na drugi se ulaz onda dovodi (dio) izlaznog napona na \u010dije \u0107e eventualne nestabilnosti poja\u010dalo reagirati korekcijskim naponom za baze tranzistora na svojem izlazu. Da bi stvar funkcionirala kao stabilizator jedne vrijednosti napona na oba ulaza treba biti doveden isti napon, odnosno na jedan ulaz neki referentni (npr 5,1V preko zener diode), a na drugi ulaz preko naponskog djeljitelja ista ta vrijednost napona sa izlaza stabilizatora. Na svaku razliku ta dva napona poja\u010dalo \u0107e reagirati, pa je jasno da ako se stavi potenciometar na bilo koji ulaz tada se mo\u017ee vr\u0161iti kontinuirana promjena napona na izlazu (od nula do maksimalno).<\/p>\n

Za referentni napon na neinvertiraju\u0107i ulaz ovog poja\u010dala spojena je zener-dioda ZD1. Zener diode su pogodne za ovakve sklopove jer iste imaju niski temperaturni koeficijent \u010dime je osigurana temperaturna stabilnost referentnog napona na ulazu u 741. Na invertiraju\u0107i ulaz poja\u010dala pak se dovodi napon sa izlaza (obi\u010dno preko nekog naponskog djeljitelja) i mo\u017eemo ga nazvati “napon gre\u0161ke”. Poja\u010dalo \u0107e komparacijom (usporedbom) ta dva napona na ulazu reagirati obrnutom promjenom napona na svojem izlazu upravo za iznos razlike tih dvaju ulaznih napona i na taj na\u010din odr\u017eavati izlazni napon stabilnim. Dakle, ako stabiliziramo napon od 12V, onda u slu\u010daju da taj napon poraste, poja\u010dalo \u0107e smanjiti napon na izlazu za pobudu tranzistora sve dok se ne vrati ravnote\u017ea ulaznih napona, a time i po\u010detna vrijednost izlaznog napona. Tranzistori u darlingtonovom spoju (BD137, 2N3055) naj\u010de\u0161\u0107e se koriste za izlazni krug stabilizatora zbog svojeg velikog poja\u010danja uz malu pobudnu struju.<\/p>\n

Otpornici vezani u seriju sa izlaznim krugom slu\u017ee za ograni\u010denje struje kroz taj krug i u na\u0161em se primjeru mogu mijenjati sklopkom na \u017eeljene vrijednosti struje (peti polo\u017eaj sklopke spaja emiter izlaznog tranzistora izravno na masu tako da nema ograni\u010denje struje u izlaznom krugu osim one koja ovisi o transformatoru i izlaznim tranzistorima). Tre\u0107i tranzistor koji se vidi na plo\u010dici (vjerojatno BC107 ili sli\u010dan) je diver za indikatorske LED diode, a preostale diode i otpornici su u krugu napajanja poja\u010dala i naponskih djeljitelja.<\/p>\n

\"jymy_05\"<\/a><\/p>\n

Zadnja strana metalnog ku\u0107i\u0161ta stabilizatora iskori\u0161tena je za monta\u017eu izlaznog tranzistora, a iako su oznake izbrisane gotovo sigurno se radi o 2N3055.<\/p>\n

\"jymy_06\"<\/a><\/p>\n

Kod testiranja, na izlazima bez optere\u0107enja izmjereni su naponi 17V i 37V. Ovi naponi s optere\u0107enjem padaju te kod maksimalnog optere\u0107enja od 700mA dosti\u017eu (pribli\u017eno) nazivnih 12V i 24V. To zna\u010di da stabilizacija napona ne radi, vjerojatno je probio izlazni tranzistor. Desna indikatorska LED je kontrola prisutnosti napona (kod 12V svjetli slabije, kod 24V ja\u010de), a lijeva LED svijetli kada je aktivno ograni\u010denje struje kroz tro\u0161ilo i ove funkcije rade ispravno.<\/p>\n

Mo\u017eda nije po\u0161teno komentirati ovaj sklop na na\u010din kako bi se ova dva stabilizana napona danas mogla dobiti puno jednostavnije i efikasnije upotrebom specijaliziranih integriranih krugova. Ovaj stabilizator je napravljen prije vi\u0161e od 30 godina i tada sigurno cijena i dostupnost specijaliziranih stabilizatorskih komponenti nije bila ista kao danas. Zato svaka \u010dast Jymy-ju na trudu!<\/p>\n

—————————————<\/p>\n

Slijede\u0107i ure\u0111aj predstavlja svojevrsni kompenzator istosmjerne struje. Sa ovakvim sklopom mo\u017ee se tzv. nul-metodom izravno mjeriti napon, a neizravno i struja. Me\u0111utim, osnovna prakti\u010dna namjena ovakvog kompenzatora je ba\u017edarenje elektri\u010dnih mjernih instrumenta i aparatura koje se izravno ili neizravno baziraju na mjerenjima osnovnih elektri\u010dnih veli\u010dina: napona, struje ili otpora.<\/p>\n

\"jymy_07\"<\/a><\/p>\n

\"jymy_08\"<\/a><\/p>\n

\"jymy_09\"<\/a><\/p>\n

Sa strane su po dva para priklju\u010dnica ozna\u010denih sa INSTRU. i GALVAN. (vjerojatno skra\u0107eno od instrument i galvanometar), na stra\u017enjoj strani je ku\u0107i\u0161te za smje\u0161taj dugmaste Ni-Cd baterije 1,2V, a na prednjoj plo\u010di su \u010detiri potenciometra i jo\u0161 jedan par priklju\u010dnica.<\/p>\n

\"jymy_10\"<\/a><\/p>\n

\"shema_jymy02\"<\/a><\/p>\n

Prema shemi vidimo da se radi o kompenzatoru istosmjerne struje s obi\u010dnim potenciometrima. Na priklju\u010dnice GALVAN. spojen je osjetljivi galvanometar, na priklju\u010dnice INSTRU. instrument za kalibraciju, a na neozna\u010dene priklju\u010dnice desno dovodi se izvor referentnog napona.Tako imamo formirana dva struja kruga: jedan preko baterije, insrumenta, tri kompenzacijska potenciometra 1M – 100K – 10K i galvanometra, a drugi preko referentnog napona, regulacijskog potenciometra 470K i tako\u0111er galvanometra. Regulacijskim potenciometrom namjesti se konstantna struja, a kompenzacijskim potenciometrima dovedu se oba strujna kruga u ravnote\u017eu tako da kroz galvanometar ne te\u010de nikakva struja. U tom ravnote\u017enom polo\u017eaju pad napona na kalibracijskim potenciometrima jednak je referentnom naponu, odnosno vrijednost referentnog napona je kompenzirana padom napona na kompenzacijskim potenciometrima. Tako se uz pomo\u0107 poznatog napona kompenzacijom mogu mjeriti vrijednosti nepoznatog napona, a tako\u0111er se vrlo lako mogu mjeriti i nepoznate struje tako da se serijski sa referentnim naponom priklju\u010di neki poznati otpor na kojem se kompenzacijom izmjeri pad napona, a zatim iz toga izra\u010duna vrijednost struje. S obzirom se kompenzacijom mogu mjeriti naponi i struje (pa i otpori) onda je jasno da se tom metodom mogu ba\u017edariti voltmetri i ampermetri, a tako\u0111er i vatmetri.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"jymy_11\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—————————————————–<\/p>\n

Ure\u0111aj ima na prednjoj plo\u010di sklopku, LED i pet jednopolnih priklju\u010dnica. Napaja se preko gradske mre\u017ee. Moglo bi biti sva\u0161ta…<\/p>\n

\"jymy_12\"<\/a><\/p>\n

Ili ni\u0161ta… U ku\u0107i\u0161tu nalazimo samo mre\u017eni transformator 220\/24V te plo\u010dicu ispravlja\u010da sa \u010detiri diode u graetzovom spoju, elektrolit za dodatno ispravljanje napona i otpornik za LED.<\/p>\n

\"jymy_13\"<\/a><\/p>\n

Tko zna \u0161to je bila zamisao ovog o\u010dito nedovr\u0161enog sklopa ali mogu\u0107e da se radilo o strujnom izvoru 24V. Naime, u ku\u0107i\u0161tu vi\u0161e nema mjesta za puno elektronike, a ovi bi se konektori mogli spojiti odgovaraju\u0107im otpornicima \u010dime bismo na svakom konektoru dobili odre\u0111eno ograni\u010denje struje na istosmjernom naponu od 24V.<\/p>\n

————————<\/p>\n

Slijede\u0107a su na redu dva ispitiva\u010da ispravnosti tranzistora.<\/p>\n

\"jymy_14\"<\/a><\/p>\n

Prvi ima sklopku za biranje ispitivanja tranzistora ili dioda, te dvije LED za indikaciju tipa tranzistora (PNP ili NPN). Napaja se izmjeni\u010dnim naponom od 7,5V. Drugi ima potenciometar i zvu\u010dnik kao indikator, a napaja se istosmjernim naponom 4,5V.<\/p>\n

\"jymy_15\"<\/a><\/p>\n

Lako se prepoznaju dva klasi\u010dna tipa ispitivala tranzistora koji su se naj\u010de\u0161\u0107e gradili u samogradnji i bili neizostavni dio svake elektroni\u010darske radionice.<\/p>\n

Prvi tester koristi izvor nekog izmjeni\u010dnog napona te se na jednoj poluperiodi ispituje NPN, a na drugoj PNP tranzistor. Tako kod ispravnog tranzistora svijetli samo jedna LED, ovisno o kojem tipu istoga se radi. Ako svijetle obje LED ili nijedna tranzistor je neispravan (u prekidu ili u kratkom spoju). Sve se najbolje vidi na pojednostavljenoj shemi.<\/p>\n

\"shema_jymy03\"<\/a><\/p>\n

Transformator daje izmjeni\u010dni napon 7,5V. Kroz ispitivani tranzistor te\u010de neka struja jer ima pobudu baze preko otpornika. LED diode su inverzno polarizirane i kod ispravnog tranzistora svjetliti \u0107e samo jedna, odnosno to\u010dnije, titrati \u0107e pozitivnom ili negativnom frekvencijom poluperiode gradske mre\u017ee 50Hz koju propu\u0161ta odre\u0111eni tip tranzistora. Ako je spoj E-C u kratkom spoju svijetliti \u0107e obje diode, ako je taj spoj u prekidu ne\u0107e svijetliti niti jedna LED. Ispitivanje dioda se vr\u0161i tako da se ista spoji na to\u010dke E-C. Odmah je jasno da ovisno kako se okrenu izvodi (ispravne) ispitivane diode tako \u0107e i svijetliti samo jedna od LED dioda. Prekid ili kratki spoj manifestirati \u0107e se isto kao i kod tranzistora.<\/p>\n

Obi\u010dno se ovakvi testeri zbog prakti\u010dnosti kori\u0161tenja\u00a0rade za baterijska napajanja i tada se za dobivanje izmjeni\u010dnog napona dodaje neki oscilator (multivibrator) \u017eeljene frekvencije. To je naj\u010de\u0161\u0107e bistabilni multivibrator sa dva tranzistora, legendarni oscilator 555 ili pak neki logi\u010dki integrirani krug u spoju oscilatora. Frekvencija se obi\u010dno bira oko 1 Hz pa se onda indikatorske LED-ice pale i gase tom frekvencijom \u0161to vizualno pokazuje da oscilator radi. Takvi sklopovi tro\u0161e vrlo malo struje i godinama traju spojeni u nekom malom prakti\u010dnom ku\u0107i\u0161tu sa 9V baterijom.<\/p>\n

Isti takav tester, samo bez sklopke za vrstu mjerenja, smje\u0161ten je i u aluminijsku kutijicu bez ikakvih natpisa sa dvije LED, koju mo\u017eete vidjeti na prvoj fotografiji na vrhu.<\/p>\n

\"jymy_16\"<\/a><\/p>\n

Drugi tester radi kao mali jednostavni audio oscilator kad se na priklju\u010dnice spoji ispravan tranzistor. Potenciometrom se namje\u0161ta audio frekvencija u \u017eeljeni \u010dujni opseg koja se reproducira preko ugra\u0111enog zvu\u010dnika.<\/p>\n

U unutra\u0161njosti “zvu\u010dnog” testera uo\u010dava se da je iskori\u0161ten mali audio transformator kakav se koristio u ranijim tranzistorskim radio prijemicima, te dvostruka izmjeni\u010dna sklopka kojom se mijenja polaritet napajanja oscilatora, ovisno da li se ispituje PNP ili NPN tranzistor.<\/p>\n

\"jymy_17\"<\/a><\/p>\n

Ovdje se doista radi o dva mala klasika \u0161to se ti\u010de instrumenata u samogradnji amatera elektroni\u010dara, a mi ih sada samo mo\u017eemo natrag zatvoriti u njihova vintage ku\u0107i\u0161ta, dok \u0107emo tranzistore vjerojatno nastaviti i dalje ispitivati svojim modernim digitalnim testerima. Pa ipak, treba napomenuti da je prvi tester sa LED-icama jo\u0161 uvijek vrlo korisna napravica kada treba na brzinu ispitati tranzistore bez odlemljivanja sa plo\u010dice. Tako\u0111er, kod toga testera ne\u0107e do\u0107i do o\u0161te\u0107enja ispitivanog tranzistora ako se krivo spoje izvodi, pa se ovaj sklop, osim za odre\u0111ivanje tipa nepoznatog tranzistora (NPN, PNP), mo\u017ee koristiti i za detekciju njegovih izvoda (E, B, C).<\/p>\n

—————————————————–<\/p>\n

Ispitivalo quartz kristala je jo\u0161 jedan standardni tester u kolekciji svakog elektroni\u010dara, posebice radio amatera.\u00a0Sklop je vrlo jednostavan i sastoji se od dva tranzistora, od kojih je prvi u kristalnom oscilatoru, a drugi u indikatorskom dijelu gdje svjetle\u0107a dioda pokazuje da li kristal oscilira. Kristalni oscilator proizvodi signal sinusnog oblika koji se ispravlja diodama i onda taj ispravljeni napon slu\u017ei za pobudu tranzistora u \u010dijem je krugu LED-ica.<\/p>\n

\"shema_jymy04\"<\/a><\/p>\n

Kristal koji \u017eelimo ispitati postavimo u odgovaraju\u0107u uti\u010dnicu (kontakti XTAL) i ako je ispravan, zasvijetlit \u0107e svjetle\u0107a dioda. Ukoliko bi se na emiter tranzistora koji radi u oscilatoru spojilo brojilo frekvencije mogla bi se o\u010ditati frekvencija kristala. Me\u0111utim, kod nekih je kristala na ku\u0107i\u0161tu ispisana overtonska frekvencija, a ne osnovna frekvencija kristala. Tako \u0107e kod ispitivanja nekog CB-kristala koji radi u podru\u010dju 27 MHz, brojilo pokazati frekvenciju reda vrijednosti 9 MHz. Tre\u0107a harmoni\u010dna frekvencija pada u podru\u010dje 27 MHz. Podijelimo li frekvenciju ozna\u010denu na kristalu sa 3, dobit \u0107emo broj koji prikazuje brojilo frekvencije.<\/p>\n

Evo kako quartz (QARTZ \ud83d\ude42 ) tester sa sheme izgleda u Jymy-evoj verziji.<\/p>\n

\"jymy_19\"<\/a><\/p>\n

\"jymy_18\"<\/a><\/p>\n

Ovime zaklju\u010dujem blog o Jymy seriji instrumenata i testera za elektroni\u010dare. To naravno nije sve \u0161to je iza\u0161lo iz njegove radionice, ima tu jo\u0161 ispravlja\u010da, stabilizatora, nedovr\u0161enih projekata. U kasnijim 1980-tim Jymy je promijenio svoj naziv u Jimi. Od tada mu se, barem po njegovim ure\u0111ajima koji se nalaze na buvljaku, gubi svaki trag. Apeliramo zato jo\u0161 jednom sve posjetitelje bloga da ostave bilo kakav komentar koji bi mogao pomo\u0107i u identificiranju proizvoda ovog stvarno dobrog graditelja elektroni\u010dkih ure\u0111aja i rasvjetljavanju porijekla njegovih djela. Jymy, Jimi ili kako god ti bilo ime… javi se….. ma gdje god bio \ud83d\ude42<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na buvljaku je u slobodnoj prodaji prona\u0111ena serija raznih mjernih i indikatorskih instrumenata za elektroni\u010dare koje povezuje jedno zajedni\u010dko ime “JYMY”. Po vanjskom izgledu, kvaliteti izrade tiskane plo\u010dice te zavr\u0161noj obradi ku\u0107i\u0161ta i prednje plo\u010de ovi instrumenti svakako spadaju u vi\u0161u klasu amaterske gradnje. Zapravo, te\u0161ko je procjeniti da li se ovdje radi o instrumentima […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15,54],"tags":[],"class_list":{"0":"post-978","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","6":"category-mjerni","7":"category-samogradnja","8":"czr-hentry"},"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=978"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/978\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8358,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/978\/revisions\/8358"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.crowave.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}