Dobra stara elektronika

 

 

 

 

Dobro došli na stranice o dobroj staroj elektronici :-)

Od svojih praktičnih začetaka prije nešto više od 100 godina elektronika neprekidno zauzima sve veći udio u gotovo svim sferama naših svakodnevnih života. Svojim razvojem elektronički uređaju postaju sve složeniji i sofisticiraniji ali paralelno tome i prilagođeniji za što jednostavnije kontroliranje i upotrebu od strane krajnjeg korisnika. To je dovelo do toga da većina korisnika danas elektronički uređaj doživljava tek kao neku kutiju koja pritiskom neke kontrole odradi neki zadatak. Korisnici se više ne zamaraju time što se nalazi u kutiji već eventualno samo koje su njezine mogućnosti.

 

Zašto je stara elektronika dobra...

Ove stranice trude se što je moguće više zaviriti u elektroničke uređaje i otkriti pomoću kojih to mehanizama one obavljaju svoje zadaće. Otkriti će se da veliki broj tih mehanizama, čak i iz današnjih najsuvremenijih elektroničkih sklopova, zapravo potječe od samih začetaka elektronike. Želimo li shvatiti što se krije u današnjim elektroničkim kutijicama trebamo se vratiti na same početke, kad su te kutije bile velike i pregledne, sporije i robusnije, kada su postojale samo kao ideje ili prototipovi. Iz modernih elektroničkih kutijica malo što možemo naučiti. Otvorimo li iz čiste znatiželje jednu takvu modernu elektroničku kutijicu, na naše razočaranje ćemo shvatiti da se vitalni mehanizmi unutar nje zapravo opet sastoje od nekih drugih nešto manjih crnih kutijica koje se sve skupa zovu integrirani krugovi i koji svojim izgledom znatiželjnom istraživaču neće otkriti apsolutno ništa o sebi. Stoga se mi vraćamo u doba kada vitalni krugovi elektroničkih uređaja još uvijek nisu bili mikroskopski smanjeni i zapečaćeni u male crne kutijice, a i ako neki i jesu bili smješteni unutar njih, onda se uvijek znalo što se točno nalazi u zapakirano jednom takvom paketu.

 

Skupljanje starih uređaja ili prikupljanje školskih pomagala...

Ove stranice bave se cjelokupnom autoru dostupnom elektronikom nastalom do kraja prošlog stoljeća (ili tisućljeća), a nije nam teško zaviriti i u kakav moderniji uređaj. Iako je skupljeno tisuće komada različitih elektroničkih uređaja, oni se ovdje ne smatraju nekakvom privatnom ili muzejskom kolekcijom starih uređaja. Smatraju se praktičnim školskim pomagalima za eksperimentalno učenje, razumijevanje i shvaćanje principa rada elektroničkih sklopova i uređaja. Stoga je svrha svega ovog truda predstaviti svaki elektronički uređaj prvenstveno u smislu njegovog unutarnjeg dizajna koji ocrtava doseg tehnologije toga doba. Težište je na učenju, kako se sve razvijalo i što je iz čega poteklo. Tko je stvorio ideju i kako se ona kroz desetljeća mijenjala, nadograđivala i razvijala. I kako je ona na kraju završila integrirana u tajanstvenu malu crnu kutijicu bez koje je danas već nemoguće zamisliti moderan način života.

 

Prateći trendove zanimanja za stare elektroničke uređaje

Prateći trendove zanimanja za stare elektroničke uređaje uglavnom se nailazi na kolekcionare ili sakupljače istih koji više pažnje posvećuju vanjskom izgledu nego unutarnjim sklopovima svojih uređaja. Mali broj je onih koji se upuštaju u popravke, podešavanja i testiranja svojih uređaja. Ovo je donekle i razumljivo jer svaka restauracija i popravak starog uređaja zahtijeva svoje vrijeme i novac. Svako testiranje i podešavanje zahtijeva posjedovanje specijalnih mjernih uređaja i instrumenata. Pa ipak, makar samo otvoriti neki uređaj i proučiti njegove sklopove ne zahtijeva nikakva ulaganja, a time možemo steći neprocjenjivo praktično znanje o nečemu što već iz neke ljubavi posjedujemo. Stvarno frustrira kad u internetsku tražilicu upišete ime nekog starog uređaja, a jedino što se nalazi to su gomile fotografija vanjštine kućišta gdje se nitko nije potrudio iole dublje ući u proučavanje toga uređaja. Ove stranice to žele promijeniti!

 

Elektronička radionica

Elektronički mjerni instrumenti i uređaji temelj su za bilo kakvo bavljenje elektroničkim komponentama i sklopovima. S obzirom da se elektronika do danas razvila u puno različitih smjerova teško je napraviti neku generalnu podjelu koji instrumenti su neophodni za koju vrstu elektroničkih sklopova. Na kraju krajeva i sami mjerni instrumenti su elektronički uređaji svoje kategorije te su za bavljenje istima opet potrebni neki drugi mjerni uređaji. Jedan dobar digitalni multimetar i lemilica vjerojatno je osnovno što bi danas morao imati svaki elektroničar. No opet, ukoliko nas zanimaju samo softverski podržani elektronički sklopovi bazirani na raznim mikrokontrolerima (MCU) ili mikroprocesorima (CPU) onda nam je prioritet nabaviti odgovarajući programator ili kakav gotov razvojni paket za MCU/CPU i naravno računalo sa odgovarajućim softverom. Onaj koga zanima radio-tehnika i općenito elektronički sklopovi koji služe za bežičnu komunikaciju preko elektromagnetskih valova sasvim sigurno će htjeti nabaviti RF spektralni analizator, RF generator sa modulatorom, osciloskop, mjerač frekvencije i slične uređaje za prikaz, generiranje i mjerenje RF spektra. Tko se bavi suvremenom minijaturiziranom (SMD) elektronikom gdje je velik broj komponenti manji od milimetra svakako će trebati kakav dobar mikroskop za proučavanje takvih sklopova. Tko se želi baviti svim šarenilom elektronike morati će se opskrbiti i svim šarenilom različitih elektroničkih uređaja i alata. Za elektroničare također vrijedi univerzalno pravilo - Bez alata nema zanata.

 

Prikupljanje znanja

Prikupljanje znanja o elektronici nije ni lak, ni jednostavan, ni kratak proces. Danas je internet za većinu polazno mjesto gdje će potražiti znanja, odgovore i praktične savjete. No internet je također prepun zamki. Ukoliko o nečemu nemamo pojma, svaki odgovor će nam se činiti dobar, a od svih njih ćemo na kraju naravno odabrati onaj koji je za nas najjednostavniji i koji nudi najbolje rezultate. Na žalost, takvi odgovori često ne vode ničem korisnom. Svakako je najbolje učenje započeti nekom stručnom knjigom ili nekim internetskim stranicama za koje znamo da se temelje na stručnosti. Naravno, to je onda puno toga za čitati, shvatiti, naučiti... Teksta ima puno, slika je malo, formule i grafovi izgledaju zastrašujuće... Puno je ugodnije potražiti kakav veseli internetski video, te uz grickalice za 5 minuta otkriti kako popraviti LCD televizor ili laptop uz pomoć pećnice ili napraviti neograničeni izvor energije uz pomoć magneta, ventilatora i automobilske svjećice. Ukoliko se želimo baviti elektronikom, osnovno znanje potrebno je steći iz provjerenih izvora, a tada ćemo već lakše moći procijeniti koji je od internetskih savjeta za neki konkretan problem obećavajući, a koji možemo odmah odbaciti kako totalnu glupost.

 

O meni...

Predstavljanje sebe neću započeti navođenjem škola, fakulteta i radnih mjesta kao ni ukupnih godina koje sam proveo baveći se elektronikom. To nije univerzalno mjerilo znanja, čovjek uči dok je živ. Sa svakim uređajem koji rastavim i proučim naučim nešto novo. Nešto novo uvijek može naučiti i onaj tko se elektronikom počeo baviti jučer i onaj koji se time bavi čitav život. Naravno da svakim danom postajemo sve bogatiji iskustvima i znanjima ali elektronika je toliko svestrana i toliko se neprekidno brzo razvija u različite smjerove da bi bilo vrlo hrabro od bilo koga tvrditi da o elektronici zna sve ili gotovo sve. Svi učimo, nitko ne zna sve, nitko nije vidio sve, nitko nije čuo za sve... Kad bih ipak morao nečime opisati sebe kao elektroničara to je onda moja upornost i želja da svaki elektronički sklop proučim i shvatim barem do te mjere da mi je jasna njegova funkcija i princip rada. Svaka elektronička komponenta ugrađena u neki uređaj ima neku svoju svrhu. Mene uvijek zanima koja je to uloga svake pojedinačne komponente i ne volim odustati dok to ne otkrijem. Naravno, unatoč želji postoje mnoga praktična ograničenja. Ne možemo očekivati da ćemo uvijek moći samostalno shvatiti dizajn nekog specifičnog uređaja koji je grupa inženjera razvijala godinama i za koji više nije dostupna nikakva dokumentacija. No sreća u nesreći je ta što se čitava elektronika zapravo temelji na svega nekoliko različitih elektroničkih komponenti i nekoliko osnovnih sklopova koji čine temelj svega. Ovo nam već dopušta da barem izvedemo osnovnu blok shemu koja će u dovoljnoj mjeri zadovoljiti našu želju za razumijevanjem funkcioniranja nekog praktičnog elektroničkog sklopa.

 

O mojim stranicama...

Svoje web stranice počeo sam stvarati još prije 15-tak godina, najviše zbog želje da naučim ponešto o njihovoj strukturi, kreiranju i postavljanju na internetske servere. Tada sam se težišno bavio tematikom presretanja radio komunikacija i istraživanjem RF spektra općenito. Otuda su nastali članci objedinjeni pod nazivom SIGINT koji se uglavnom bave ranim zemaljskim i satelitskim sustavima za presretanje svih vrsta komunikacija. Također su kreirane stranice dva pomalo nesvakidašnja audio-elektronička projekta: DUB sirena i Theremin. Prije nekoliko godina stvorili su se uvjeti (vrijeme i prostor) za formiranje elektroničke radionice i prikupljanje elektroničkih uređaja za njihovo proučavanje. Naime, moje stručno školovanje većinom se temeljilo na knjigama te se malo toga imalo prilike vidjeti kako izgleda i funkcionira u praksi. Također, zaposlenjem u struci dobiva se pristup jednom usko specijaliziranom području elektronike tako da ni ovdje nema prilike za šira praktična iskustva. Vjerojatno bi sve na tome i ostalo da nije došlo do naglog prodora interneta, mobitela, LCD televizora i sličnih digitalnih uređaja koji su gotovo preko noći učinili nepoželjnima do tada vrlo skupe i kvalitetne analogne uređaje potrošačke elektronike. Time se stvorila idealna prilika za njihovo nabavljanje i proučavanje. Također, umjesto zahtjevnog kreiranja i održavanja pojedinačnih web stranica postali su dostupni odlični gotovi internetski blog-servisi (WordPress) koji maksimalno olakšavaju objavljivanje sadržaja na internetu. Zahvaljujući ovim prilikama započeo sam sa svojim elektroničkim objavama.

 

O objavama...

Nabavka, rastavljanje, proučavanje, eventualni popravak ili podešavanje te u konačnici opis i testiranje svakog pojedinačnog elektroničkog uređaja sasvim sigurno traži predanost, učenje, volju i vrijeme kako bi se napravila njegova što kvalitetnija prezentacija. Bavljenje nekim nepoznatim elektroničkim uređajem samo po sebi može biti prilično zahtjevan posao, tako da izrada fotografija, snimaka, videa i ostalih materijala tijekom rada na nekom uređaju svakako dodatno opterećuje i ometa elektroničara u poslu. Pa ipak, objasnit ću razloge zbog kojih sam se uopće upustio u nešto takvo. Kao što sam već naveo moj prioritet nije čisto skupljanje i gomilanje elektroničkih uređaja samo zato da ih imam, već mi je osnovni cilj naučiti nešto iz njih. No, sve što se nauči to se može jednako tako i zaboraviti. Također, ukoliko se ukaže prilika rado ću zamijeniti neki proučeni uređaj za neki drugi koji mi se čini zanimljiv. Stoga je svakako dobro da ostane kakav zapis o postupku proučavanja pojedinog uređaja, a također i slikovna dokumentacija ukoliko taj uređaj jednom promijeni vlasnika. Početna ideja je bila da se svaki uređaj opiše na temeljnoj razini, tako da i početnik u elektronici može shvatiti o čemu se tu govori. No, ubrzo sam uvidio da nema smisla za svaki slični uređaj svaki puta ispočetka ponavljati iste temeljne stvari, tako da neke objave imaju opisane samo konkretne specifičnosti dok su za temeljna objašnjenja postavljeni linkovi na takve objave. S druge strane, za one koji žele znati više, termini korišteni u pojedinim opisima mogu poslužiti kao odlična referenca za daljnje samostalno istraživanje i proučavanje neke tematike. Moje objave su dakle prvenstveno moj svojevrsni dnevnik ili zabilješke nastale tijekom praktičnog učenja elektronike. No jednako tako, svi objavljeni tekstovi i multimedija na slobodnu su volju svim ljudima dobre volje kojima to može za nešto koristiti. Stranice ne sadrže nikakve reklame ni bilo kakve druge strane i neželjene sadržaje, javno komentiranje i raspravljanje ne zahtijeva nikakve prijave ni registracije, a privatne poruke šaljite na:

elektronika@crowave.com

info@crowave.com