Radiološki detektor URD-500 DR-M1


Danas je nabavljen vojni radiološki detektor URD-500 (DR-M1) proizvođača “Rudi Čajavec” iz 1964. godine. Radi se o kompaktnom prijenosnom uređaju za detekciju i mjerenje radioaktivnog gama i beta zračenja.

Desno od uputa nalazi se kontrolni radioaktivni izvor za kalibraciju GM brojača koji radi u opsegu 0,05 do 500 mr/h.

Može se primijetiti da su na skali iscrtane kalibracijske oznake A i B dok su potenciometri za kalibraciju označeni sa KAL. A i KAL. 100. U originalu, potenciometri su označeni sa KAL. A i KAL. B, no na nekim modelima je oznaka KAL. B prepravljena u KAL. 100 što sugerira da je više mjerno područje podešeno pod uvjetima baždarenja sa kobaltom-60 sa jačinom ekspozicijske doze od 100 r/h.

 

Banjalučko poduzeće Rudi Čajevec osnovano je 1950. godine, a ugašeno je u procesima privatizacije započetima krajem 1990-tih godina. Proizvodni program poduzeća uključivao je komercijalne audio-video uređaje (radio aparate, televizore, audio pojačala, audio uređaje za vozila, zvučnike), profesionalnu audio-video opremu (režijski pultovi, video nadzorni sustavi, razglasi, policijski radari, aparati za zabavu) te vojna elektronička sredstva (sredstva veze, radari, radiološki detektori, elektronika za tenkove, raketne bacače i slično). Tvrtka je na vrhuncu poslovanja imala značaj udio u izvozu i zapošljavala je preko deset tisuća radnika.

Radiološki detektor URD-500 ima dva mjerna opsega: 0,05 do 500 mr/h i 0,05 do 500 r/h. Vidimo kako se koristi mjerna jedinica rad (r). Kao što smo već opisali u objavi Radiološki detektor DR-M3, Rad (Radiation Absorbed Dose) je stara mjerna jedinica za apsorbiranu dozu zračenja dok se nova mjerna jedinica po SI sustavu zove Grej (Gy), te tu vrijedi omjer 1 Gy = 100 rad.

No i ovdje nije loše napomenuti kako se često miješaju simboli (r ili R), a time i mjerne jedinice za rad (r) i Rendgen (R) što je stara mjerna jedinica za ekspoziciju (količinu ionizacije). Iako svaka ova jedinica označava drugu mjernu veličinu iste su bile odabrane tako da su brojčani iznosi apsorbirane doze u vodi (a tako i u ljudskom tijelu) i ekspozicije bili podjednaki. Tako ekspozicija od 1 Rendgen uzrokuje u ljudskom tijelu dozu 0,98 rad, dakle isto približno 1 rad, pa iz toga proizlazi da praktično nema velike greške u zamjeni tih mjernih jedinica.

GM cijev oznake KS-3 koji se koristi za viši mjerni opseg 0,05 do 500 r/h.

Električna shema zalijepljena je za unutarnju stranu kućišta i nemoguće ju je izvaditi bez da se pri tome značajno ne uništi.

 

Za svaki mjerni opseg radiološki detektor URD-500 ima ugrađen zasebni GM brojač (zasebna GM cijev i pojačalo). Za niži opseg (0,05 do 500 mr/h) koristi se Philipsova GM cijev oznake 18504, a za viši opseg GM cijev oznake KS-3. GM cijev Philips 18504 detaljno smo opisali u objavi Radiološki detektor DR-M3 kod kojeg se koristi ista ta cijev, a za KS-3 nismo uspjeli pronaći nikakve podatke no zasigurno se radi o nekoj GM cijevi dizajniranoj prvenstveno za detekciju gama zračenja (gama detektor), a pri tome također može detektirati i snažnije izvore beta zračenja.

Kao što vidimo prema shemama, URD-500 ima dva tranzistora (OC 76 u krugu pretvarača napona i OC 72 u krugu pojačala za slušalice) i dvije identične elektronske cijevi Raytheon CK 5886 svaka u jednoj grani pojačala signala za mjerni instrument.

Za baždarenje GM brojača za niži opseg koristi se vanjski kontrolni radioaktivni izvor pričvršćen s unutarnje strane poklopca torbice, a za baždarenje GM brojača za viši opseg koristi se unutarnji kontrolni radioaktivni izvor koji se otvara pritiskom na mehanizam KAL. r/h.

Gotovo kod svih GM brojača pojačalo (cijevno ili tranzistorsko) smješta se odmah do GM cijevi kako bi osjetljivost detekcije bila najveća (nema gubitaka slabih signala u dugim vodovima).

Specifično kod radiološkog detektora URD-500 je izvedba veze između GM cijevi KS-3 i pripadajućeg pojačala sa elektronskom cijevi CK 5886. Naime, pojačivačka elektronka CK 5886 smještena je u aluminijsko kućište, i na to kućište se preko VN kondenzatora dovode impulsi sa KS-3. Veza između kućišta i mrežice elektronke CK 5886 pak je kapacitivna, odnosno priključni vod rešetke cijevi ostavljen je slobodan (nespojen) unutar aluminijskog kućišta sa kojeg skuplja naboj. Još je zanimljiviji način baždarenja pojačanja te elektronske cijevi. Na oko 1 cm od ruba aluminijskog kućišta postavljen je kontrolni radioaktivni izvor koji je zaštićen metalnim poklopcem. Pritiskom na tipku mehanizma za kalibraciju KAL. r/h otvara se taj poklopac i radioaktivni izvor počinje zračiti po aluminijskom kućištu, na dijelu gdje se unutrašnjosti nalazi vrh priključne žice mrežice elektronske cijevi. Na tom mjestu je također i aluminijsko kućište stanjeno sa unutarnje strane. Prema uputama, prilikom kalibracije  poklopac radioaktivnog izvora treba držati otvorenim 2-3 minute. S obzirom da nemamo nikakve upute za način rada radiološkog detektora URD-500 nezahvalno je izvoditi zaključke, no činjenica je da se preko žice mrežice zrakom prenese dovoljno energije za detekciju zračenja.

Otvoreni poklopac unutarnjeg kontrolnog radioaktivnog izvora za kalibraciju višeg opsega 0,05 do 500 r/h koji se kontrolira polugom označenom sa KAL. r/h.

Grupa trimer-potenciometara (djelitelja napona) koji sa potenciometrima KAL. A mr/h i KAL. 100 r/h čine krug za kalibraciju instrumenta detektora na oba opsega.

Priključna žica mrežice elektronske cijevi CK 5886 u krugu pojačala za viši opseg ostavljena je slobodno u zraku unutar aluminijskog kućišta sa kojeg skuplja električni naboj.

Kontrolni radioaktivni izvori koje sadrže neki GM brojači sigurno nisu sasvim bezazleni i treba im pristupati s oprezom. Ipak, radi se vrlo slabim izvorima beta zračenja koji se mogu detektirati samo na udaljenostima manjim od 10 cm i to na najosjetljivijem području GM brojača (u pravilu se detektira do 20 mr/h kad se GM sonda potpuno prisloni na radioaktivni izvor). Naravno, ni za vrijeme kalibracije ni za vrijeme rada nema ni potrebe približavati bilo koji otvoreni dio tijela izravno kontrolnom radioaktivnom izvoru bliže od 10 cm, tako da opasnost od bilo kakve biološke štete minimalna, osim naravno, ako iz nekog razloga ne odlučimo od metalnog kućišta sa radioaktivnim izvorom napraviti kakav ukras ili nakit za nošenje na tijelu ili još gore kakvo kuhinjsko pomagalo, što nadamo se ipak nikome neće pasti na pamet 🙂

Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.