Clarion Compo Car Stereo G-501


Danas je nabavljen linijski audio sustav za ugradnju u vozila oznake G-501 proizvod japanske tvrtke Clarion s kraja 1970-tih godina.

Tvrtka Clarion osnovana je 1940. godine pod prvotnim imenom Hakusan Wireless Electric Company kada je započela proizvodnju komercijalnih baterijskih radio prijemnika. Tri godine kasnije tvrtka je promijenila naziv u Teikoku Dempa Company, a 1970. godine u Clarion Company, te se specijalizirala za proizvodnju audio, računalnih i navigacijskih sustava za vozila. Tvrtka Clarion je danas multinacionalna kompanija i proizvođač originalne opreme za mnoge automobilske kompanije.

Clarion Compo Car Stereo sustav sastoji se od šest komponenti:

  • GT-501 AM/FM radio prijemnik
  • GD-501 kazetofon
  • GE-501 grafički ekvilajzer
  • GC-501 selekcijsko audio pojačalo
  • GA-501 izlazno audio pojačalo (dva zasebna mono bloka)

U osnovi se radi o mini-linijskom analognom stereo audio sustavu snage 2×25 W koji sa svih svojih šest komponenti zauzima širinu od 14 cm, visinu od 25 cm (5×5 cm) i najveću dubinu od oko 20 cm.

 


 

AM/FM radio prijemnik GT-501 

 

Vanjske kontrole prijemnika su slijedeće :

  • STBY: OFF/ON – sklopka za uključenje i isključenje prijemnika
  • SENSE/MUTE: LOC/ON DX/OFF – sklopka za promjenu ulazne osjetljivosti prijemnika (lokalne ili udaljene radio postaje) za AM i za uključivanje i isključivanje šumne sklopke (squelch) za FM
  • MODE: ST/MONO – sklopka za odabir stereo ili mono prijema
  • SELECT: FM/AM – sklopka za odabir valnog područja (FM 88-108 MHz ili AM 530-1605 kHz)
  • AUTO TUN – tipkalo za automatsko traženje radio postaja
  • M-TUNING – gumb za ručno traženje radio postaja

Sa zadnje strane prijemnik ima tri žice za spajanje napajanja i naponski izlaz za pogon antene s električnim podizanjem, antensku priključnicu i dva DIN konektora na koje je paralelno doveden stereo audio izlaz.

Auto tuning funkcija radi na AM i FM području. Mali elektromotor okreće promjenjive kondenzatore tunera (birača stanica) s jedne na drugu stranu sve dok se ne naiđe na signal radio postaje i tu se elektromotor zaustavlja. Na AM području oznaka AM i kazaljka skale osvijetljene su crvenom LED, a na FM području zelenom LED. LED skale pali se samo kad ima prijemnog signala.

Većina sklopova AM i stereo FM prijemnika sadržana je unutar četiri integrirana kruga:

  • AN 366P – lokalni oscilator, mješač, AGC i MF pojačalo za AM, te MF pojačala za FM
  • LA 3350 – FM stereo dekoder
  • TA 7063P (x2) – audio pretpojačala za svaki stereo kanal

Radi se o jednostrukim superheterodinskim prijemnicima gdje za SV AM prijemnik MF iznosi 452,5 kHz, a za UKV FM prijemnik MF iznosi standardnih 10,7 MHz. Za kompletiranje AM/FM prijemnika navedenim integriranim krugovima potrebno je dodati samo vanjske MF krugove (transformatore i filtre) za 452,5 kHz i 10,7 MHz, te promjenjivi ulazni filtar i lokalni oscilator za SV kao i tuner za UKV područje.

Zbog elektromehaničke auto tuning funkcije prijemnik ima nešto složeniji mehanizam kontrole prijemne frekvencije. Na zajedničku osovinu vezani su promjenjivi kondenzator UKV tunera i promjenjivi induktiviteti SV tunera kao elementi za namještanje prijemne frekvencije. Osovina je spregnuta sa pogonskim elektromotorom koji je upravljan relejom za prebacivanje polariteta (smjera vrtnje) kad se dostigne krajnji položaj skale.  Također, osovina je spregnuta i sa gumbom za ručni odabir postaja.

Na gornjoj tiskanoj pločici smještene su komponente filtra napajanja, stereo demodulatora, NF pojačala i kontrole DC motora za automatsko traženje stanica. Na donjoj pločici su komponente AM/FM prijemnika do demodulatora. FM demodulacija vrši se u LA 3350 stereo dekoderu na čiji ulaz se izravno dovodi MF signal na 10,7 MHz. Stereo dekoder LA 3350 radi na principu fazno kontroliranog oscilatora (PLL) kojemu VCO sinkronizira sa signalom od 19 kHz u okviru frekvencijskog opsega stereo signala. Da bi se ovo shvatilo potrebno se prvo podsjetiti kako se modulira (kodira) stereo signal.

Slično kao i kod prelaska sa emitiranja crno-bijele TV slike na sliku u boji, tako su i kod prelaska sa emitiranja mono audio signala na stereo signal postavljena dva osnovna uvjeta koja mora zadovoljiti novi signal: prvi je da novi stereo signal mora biti kompatibilan sa starim mono signalom (odnosno da mono prijemnici mogu primati stereo signal kao i obrnuto), a drugi uvjet je da širina kanala radiodifuznih FM odašiljača koja iznosi 300 kHz mora biti dovoljna i za stereo signal.

Glavni kanal zauzima područje 30 Hz – 15 kHz i sastoji se od zbroja signala lijevog i desnog kanala (L+D).  Ovo je zapravo mono frekvencijski opseg i njime je zadovoljen uvjet kompatibilnosti, odnosno da i mono FM primjenici mogu reproducirati stereo radijsku emisiju (naravno uz mono reprodukciju).

Za prijem stereo signala osim zbroja potrebno je prenositi i razliku lijevog i desnog kanala (L-D). Taj signal je potrebno transponirati u više područje, a to se postiže tako da se signalom razlike kanala amplitudno modulira noseća frekvencija na 38 kHz sa potpunim potiskivanjem iste. Tako se dobivaju signali razlike (dva bočna pojasa) koji pokrivaju ukupni frekvencijski opseg 23-53 kHz.

U stereo prijemniku je potrebno regenerirati potisnutu noseću frekvenciju na 38 kHz kako bi demodulacija bila moguća. Stoga se stereo signalu za odašiljanje dodaje pilot ton frekvencija na 19 kHz. Ovim potiskivanjem noseće frekvencije na 38 kHz i zatim dodavanjem pilot frekvencije na 19 kHz postiže se bolji prijenos korisnog stereo signala. Pilot frekvencija od 19 kHz je odabrana zato jer drugi harmonik iste pada upravo na 38 kHz i on mora biti u fazi sa potisnutim nosiocem na 38 kHz. Na samu pilot frekvenciju otpada najviše do 10% ukupne FM modulacije stereo signala, a ostala modulacija raspoređuje se na signale zbroja i razlike ovisno o njihovim trenutnim vrijednostima.

Za dekodiranje stereo signala u prijemniku (razdvajanje na lijevi i desni kanal) koristi se više postupaka (dekoder anvelope, matrični dekoder, dekoder sa sklopkom, PLL dekoder) koji se međusobno razlikuju po načinu dekodiranja no svi koriste pilot frekvenciju od 19 kHz (najčešće udvostručenu na originalnu noseću frekvenciju od 38 kHz) kako bi razdvojili prijenosne pojaseve zbroja i razlike dva stereo kanala.

U naš prijemnik GT-501 ugrađen je PLL demodulator/dekoder LA 3350, a PLL tipove stereo dekodera možemo općenito svrstati u bolja rješenja za dobivanje stereo signala. Zahvaljujući integriranoj tehnici sve kompleksne sklopove ovog dekodera dobivamo u jednom čipu, no to ne znači da se ne možemo upoznati sa unutarnjom građom i osnovnim principom rada ovakvog dekodera.

VCO oscilira na 76 kHz, a dijeljenjem te frekvencije sa 2 dobivamo frekvenciju potisnutog vala nosioca od 38 kHz. Ovu frekvenciju ponovno dijelimo sa 2 i dobivamo i dobivamo signal frekvencije 19 kHz fazno zakrenut za 90°. Taj signal zatim se dovodi na detektor faze gdje se uspoređuje sa frekvencijom pilot tona stereo signala od također 19 kHz. Izlazni signal iz detektora faze odgovara trenutnoj razlici faza ta dva signala od 19 kHz. Nakon filtriranja (pretvorba razlike faza u napon) taj izlazni signal dovodi se na upravljački ulaz VCO-a kojemu se mijenja frekvencija dok se ne izjednače trenutne faze dva signala od 19 kHz dovedena na detektor faze. U trenutku kad se frekvencije izjednače i faze oba signala 19 kHz postanu jednake petlja je zaključana (sinkronizirana) i analogno tome dobivena je sinkronizirana noseća frekvencija 38 kHz.

Sinkronizirani signal dovodi se na mono/stereo sklopku koja ga propušta  ukoliko postoji stereo pilot ton 19 kHz. Detekcija pilot tona vrši se u pilot detektoru kojemu se dovodi signal frekvencije 19 kHz koji je u fazi sa nosećom frekvencijom i signal iz ulaznog pojačala. Ako je pilot ton prisutan u ulaznom signalu i ako se fazno poklapa sa signalom frekvencije 19 kHz (dobivenog dijeljenjem frekvencije VCO-a) na izlazu iz pilot detektora pojavljuje se istosmjerni napon proporcionalan amplitudi pilot tona. S tim napon upravlja se Schmittovim okidačem koji uključuje mono/stereo sklopku, a ista prosljeđuje noseću frekvenciju do protufaznog detektora. Protufaznom detektoru se s druge strane dovode signali oba bočna pojasa koji su dobiveni amplitudnom modulacijom noseće frekvencije 38 kHz sa signalom razlike L-D i koji su sada izdvojeni pojasnim filtrom 23-53 kHz. Nakon detekcije, dobiveni signali L-D i D-L dovode se na matricu, zajedno sa signalom L+D koje je propustio niskopropusni filtar. Na osnovu ovih signala u matrici se odvajaju osnovni L i D signali.

Kod mono prijenosa mono/stereo sklopka je zatvorena jer na nju ne djeluje Schmittov okidač i ne propušta nikakav signal, tako da matricu dolazi samo signal L+D koje je propustio NPF, a to je zapravo mono signal koji se onda paraleleno pojavljuje na oba izlazna kanala L i D.

 


 

Kazetofon GD-501

 

Vanjske kontrole kazetofona su slijedeće :

  • mehaničke sklopke za lijevo i desno prematanje te izbacivanje kazete
  • DOLBY NR: IN/OUT – sklopka za uključenje filtra za kazete snimljene Dolby sustavom potiskivanja pozadinskog šuma trake
  • TAPE: NORM/CrO2 – prilagodba filtra i prednapona magnetske glave na dva tipa magnetskih premaza kod kaseta: standardni FeO2 (željezo-dioksid) ili CrO2 (krom-dioksid)
  • PROGRAM -tipka za kontrolu auto-reverse funkcije (automatsko ili ručno prebacivanje na reprodukciju druge strane kasete)
  • LED auto-reverse indikacije reproducirane strane trake (A ili B)

Sa zadnje strane nalazi se DIN priključnica sa stereo-audio izlazom i još četiri žice za napajanje i kontrolu napajanja preko selekcijskog audio pojačala.

Kao što se vidi kazetofon GD-501 opremljen je auto-reverse funkcijom, odnosno ima mogućnost reprodukcije obje strane kazete bez potrebe da se ista vadi iz kazetofona. S obzirom da takav mehanizam ima mogućnost vrtnje trake u jednu i drugu stranu, dodana je i funkcija automatske detekcije izvlačenja trake iz kazete uslijed neke mehaničke greške u prijenosu trake. Ukoliko se detektira da se traka ne namata ispravno unutar kazete neko se izvlači iz nje, mehanizam kazetofona će automatski zaustaviti taj smjer vrtnje i pokrenuti vrtnju na drugu stranu kako bi se izvučena traka ponovno namotala u kazetu. Tko god je živio uz muziku sa kazeta zna da su ovo dvije stvarno korisne funkcije koje olakšavaju reprodukciju i štite traku od oštećenja.

Kazetofon GD-501 bazira se na tri integrirana kruga:

  • HA 11226 – Dolby B sustav redukcije šuma kod kazetofona
  • TA 7120P (x2) – audio pretpojačala za svaki stereo kanal
  • 1003C2 (NEC µPC 1003) – regulator brzine vrtnje motora

Proučavanjem mehanizma kazetofona možemo zaključiti da je regulacija brzine motora s povratnom vezom, odnosno stalno se prati brzina okretanja pogonske osovine kazete (preko mehaničkog impulsnog senzora) i na osnovu toga se korigira brzina vrtnje. Na taj način je osigurana ispravna brzina vrtnje za sve kazete s obzirom na razliku opterećenja koje iste pružaju pogonskom mehanizmu uslijed same konstrukcije (količine trake), istrošenosti i slično.

Pogonska gumica se zbog starosti i izloženosti pretvorila se u smjesu nalik na kaugumu i potpuno izgubila prvotnu funkciju. Gumeni dijelovi kod pogonskih mehanizama traka (magnetofona ili kazetofona) s vremenom propadnu bez obzira koliko se koriste ili ne koriste. Obično se stvrdnu i popucaju ili razvuku i potpuno omekšaju. Na našem mehanizmu zatečena su oba stanja: pogonska gumica je omekšala, a tarne gumice na zamašnjacima su se stvrdnule i popucale. Osim toga, jedan kotač zamašnjaka se teško okreće što znači da se u ležaju stvorio sloj stvrdnute nečistoće. Sreća je to što se radi o relativno jednostavnom i robusno napravljenom mehanizmu koji će izdržati rastavljanja, čišćenja i ponovna sastavljanja. No unatoč tome, radi se o poslu koji zahtjeva strpljivost, pedantnost, preciznost i osjećaj za silu koju ćemo morati primijeniti na izvlačenje pokretnih dijelova iz ležajeva i uklanjanje vijaka koji su se sasvim sigurno zapekli tijekom godina. Također, trebati će istraživati po internetu ne bi li pronašli zamjenske gumene dijelove. Pogonsku gumicu ćemo lakše dobaviti, no za tarne gumene elemente za zamašnjake trebati će upotrijebiti malo mašte i kreacije. Treba je dobro razmisliti o mogućnostima nabavke materijala i dijelova prije kretanja u bilo kakvu restauraciju jer nam se vrlo lako može dogoditi da na stolu ostane mjesecima ležati raskopan i poluzavršen elektronički uređaj koji je onda kao takav dodatno podložan novim oštećenjima i gubitku dijelova.

Zbog male brzine i uskog tonskog zapisa kod reprodukcije sa kazetofonske trake je stalno izražen karakterističan šum, naročito ako je zapis u stereo izvedbi i ako je ona tiha. Stoga su razvijeni razni sistemi potiskivanja šuma koji unosi sama traka, a najpoznatiji su DNL (Dynamic Noise Limiter) koji je razvila tvrtka Philips, zatim japanski ANRS (Automatic Noise Reduction System), te engleski sistem Dolby koji je vrlo sličan ANRS-u. DNL na specifičan način uklanja šum kod normalno snimljene kazete, dok ANRS i Dolby sistemi rade tako da se i snimanje i reprodukcija vrše uz upotrebu tih filtarskih sistema. Prilikom snimanja se potiskuju više frekvencije (u kojima je sadržana najveća količina šuma), a onda se pri reprodukciji više frekvencije jače pojačavaju nego niže kako bi se ponovno dobila originalna frekvencijska slika zvuka. Da bi se postigao opisani efekt obični filtri nisu pogodni jer se njima previše prigušuju i korisne frekvencije već se koriste razna specijalna pojačala, filtri, ispravljači i integratori, dakle više međusobno povezanih funkcijskih sklopova. Zbog složenosti istih, razvijeni su posebni integrirani krugovi poput našeg HA 11226. Dolby filtar ćemo dakle uključiti na našem kazetofonu samo ako je i audio zapis snimljen tim sustavom, dok bi na običnom zapisu Dolby filtar vrlo primjetno izobličio zvučnu sliku.

Kada svemu ovome pribrojimo i kontrolu prilagodbe pojačala vrsti magnetskog sloja na kazetofonskoj traci (FeO2 ili CrO2) očito je da se sa kazetofonom GD-501 željelo postići što vjerniju i čišću (Hi-Fi) reprodukciju audio zapisa sa kazeta, odnosno svakako se ne radi se o nekom jeftinom auto-kazetofonu tipa “važno da svira”.

 


 

Grafički ekvilajzer GE-501

Grafički ekvilajzer oduvijek je bila komponenta oko koje su se lomila različita mišljenja među audiofilima. Za mnoge je to bila nepotrebna i neželjena komponenta u audio lancu koja unosi izobličenja, šum i iskrivljuje originalnu zvučnu sliku. Drugima je to bila komponenta kojom se zvuk može dotjerati u frekvencijski spektar koji je najbolje prilagođen da bude ugodan uhu i ukusu svakog slušatelja individualno. Kako god bilo, različiti sklopovi (filtri) za korekciju frekvencijskog spektra audio područja uvijek su bili i biti će nezaobilazne komponente kod svakog profesionalnog snimanja ili reprodukcije audio zapisa.

Za sam izraz “grafički ekvilajzer” teško je naći hrvatski zamjenski izraz. Riječ “grafički” odnosi se na fizičke položaje kapica potenciometra za podešavanje svakog frekvencijskog opsega, koji zajedno vizualno kreiraju grafičku sliku (krivulju) frekvencijskog spektra, ovisno o tome kako su podešeni. Stoga grafički ekvilajzeri redovito imaju klizne potenciometre, a ne okretne, jer se sa okretnima ne bi dobio taj vizualni efekt. Izraz “ekvilajzer” asocira na određeno izjednačavanje, dakle izjednačavanje reprodukcije sa originalnim snimkom, izjednačavanje frekvencija unutar audio spektra, iako se ekvilajzeri osim za izjednačavanje također koriste i za namjerno iskrivljavanje frekvencijskog spektra originalne zvučne snimke kada za to postoje razlozi.

GE-501 je pet stupanjski grafički ekvilajzer čiji filtri su podešeni na centralne frekvencije od 60 Hz – 250 Hz – 1 kHz – 3,5 kHz – 10 kHz. Kad se potenciometar nalazi u središnjem položaju tada filtar nema utjecaj na frekvencijski spektar. Kako se klizač pomiče prema gore tako dolazi si sve većeg pojačanja frekvencija obuhvaćenih pojedinim filtarskim pojasom (do +12 dB) i obrnuto, kako se klizač pomiče prema dolje tako dolazi do sve jačeg gušenja frekvencija obuhvaćenih pojedinim filtarskim pojasom (do -12 dB). Sve ovo postignuto je vrlo jednostavnim filtarskim sklopovima.

Shemu ekvilajzera GE-501 čine potenciometri i RLC serijski rezonantni filtri dizajnirani za pojedine frekvencije. Sam po sebi ovakav ekvilajzer neće raditi na odgovarajući način nego je potrebno uključiti i sklopove diferencijalnog pojačala koje se nalazi u komponenti GD-501 (selekcijsko audio pojačalo). Mi smo poradi jednostavnosti diferencijalna pojačala nacrtali kao operacijska pojačala, no sasvim je svejedno da li se koristi integrirana ili diskretna tranzistorska izvedba diferencijalnog (operacijskog) pojačala.

Ako shemu prvo zamislimo bez RLC filtra vidimo da zapravo imamo spoj pet potenciometara koji rade kao promjenjivi djelitelji napona na ulazima diferencijalnog pojačala i time zapravo reguliraju pojačanje pojačala. Što je klizač potenciometra bliži (-) ulazu pojačala to će izlazno pojačanje signala biti veće, i obrnuto, što je klizač bliži (+) ulaznom pinu pojačala to će ulazni signal biti više prigušen. Sukladno tome, na srednjem položaju klizača potenciometra pojačanje će biti 1, odnosno razina ulaznog signala biti će jednaka razini i izlaznog signala. S obzirom da je na svaki klizač potenciometra spojen RLC frekvencijski filtar, time će opisani efekt biti izražen samo za frekvencije za koje je pojedini filtar dizajniran.

Serijski RLC (LC) filtar funkcionira tako da ima minimalni otpor (impedanciju) na svojoj rezonantnoj frekvenciji. Što su frekvencije kroz filtar veće ili manje od rezonantne to je otpor njihovom prolasku kroz filtar sve veći i veći. Na tom principu funkcionira svaki ekvilajzer, odnosno svaki potenciometar će pojačavati ili prigušivati samo onu frekvenciju za koju je dizajniran filtar u njegovom krugu. Naš ekvilajzer ima pet potenciometara, no audio ekvilajzeri mogu imati i do 30 pa čak i više potenciometara, svaki sa filtrom za određenu frekvenciju. Sama frekvencijska karakteristika (krivulja ili strmina gušenja) ovisi o kvaliteti filtra (dobroti rezonantnog kruga, Q-faktor) i o tome se kod kvalitetnih ekvilajzera svakako vodi više računa. Mi ovdje nećemo ulaziti u problematiku izračuna RLC elemenata serijskog rezonantnog kruga za postizanje određenog Q-faktora i krivulje gušenja filtra jer s praktične strane gledano (kad se uvrste svi utjecaji) to nisu jednostavni izračuni.

Ono što je svakako dobro spomenuti to je zavojnica kao najkritičniji element RLC filtra za audio frekvencije. Zavojnice za audio frekvencijske filtre moraju imati relativno veliku induktivnost koja za najniže frekvencije (basove) dostiže vrijednosti i do nekoliko Henrija. Stoga se zavojnice najčešće motaju na feritne jezgre kako bi smanjile dimenzije i broj potrebnih namota, no tu onda postaje izraženiji problem elektromagnetskog zračenja i neželjenih indukcija kod takvih zavojnica. Ovo za sobom povlači potrebu za dobrim magnetskim oklapanjem što sve skupa povećava cijenu takvih komponenti. Na primjeru našeg ekvilajzera vidimo da su zavojnice pojedinih kanala međusobno odvojene metalnim tijelima potenciometra, te je čitav sklop filtara još dodatno zatvoren u dva metalna oklopa. Danas se u ekvilajzerskim filtrima uglavnom više ne koriste zavojnice, nego zamjenski krug sa operacijskim pojačalom i RC elementima koji električki gledano simuliraju veliki induktivitet (gyrator).

 


 

Selekcijsko audio pojačalo GC-501

Komponenta oznake GC-501 (Control Amplifier) objedinjuje pretpojačala za vanjski mikrofon i audio ulaz, diferencijalna pojačala za akvilajzere i izlazno pretpojačalo sa kontrolama jačine i balansa te sa klasičnom tri-stupanjskom tonskom kontrolom za podešavanje razine niskih, srednjih i visokih audio frekvencija (BASS-MID-TREBLE). Također povezuje i raspodjeljuje audio ulaze/izlaze i napajanja na ostale linijske komponente. Ručno je moguće selektirani ulazni audio signal sa radija ili kazetofona (TUNER-W), a dvije kontrole označene sa LOUDNESS i MUTING služe za trenutno pojačanje ili utišanje jačine izlaznog audio signala.

Tonske kontrole za BASS-MID-TREBLE obično se rade sa jednostavnim RC filtarskim mrežama, no u našem slučaju opet su primijenjeni RLC filtri sa diferencijalnim pojačalima koji rade na istom principu kao i opisani ekvilajzer GE-501. I ovdje se dakle koristi “stara škola” sa pravim zavojnicama te sve ovo upućuje na zaključak da je Clarion Compo Car Stereo G-501 linija doista zamišljena kao pravi Hi-Fi audio centar gdje se nije štedjelo na kvaliteti.

Tehnički gledano možemo reći da je u pojačalo GC-501 ugrađen 3-stupanjski ekvilajzer pa se čini nepotrebnim uz to imati još i 5-stupanjski zasebni ekvilajzer GE-501. Taj 5-stupanjski ekvilajzer je zamišljen kao opcionalna komponenta i rijetko se susreće kao komponenta linijskih stupova Clarion G-501. Kada se grafički ekvilajzer GE-501 spoji na za to predviđeni konektor na zadnjoj strani pojačala GC-501, pojačalo isključuje rad svoje 3-stupanjske tonske kontrole. Ovo je logično jer grafički ekvilajzer ne bi ispravno pokazivao “grafičku sliku” ukoliko bi ona već bila iskrivljena 3-stupanjskim kontrolama na pojačalu. Tako dodatkom grafičkog ekvilajzera GE-501 praktično samo zamijenjujemo 3-stupanjski ekvilajzer 5-stupanjskim, no također zahvaljujući kliznim potenciometrima s njim dobivamo i vizualan “grafički” efekt podešenosti frekvencijskog spektra što kod standardnih okretnih potenciometara nije slučaj.

 


 

Izlazno audio pojačalo GA-501

Izlazna pojačala izvedena su kao zasebni moduli za svaki kanal. Na jednom modulu DIN konektor za ulazni audio signal  je ženski, a na drugom muški i to je jedina razlika između ova dva modula.

Svako izlazno pojačalo sastoji se od pretpojačala sa integriranim krugom TA 7140P i pojačala snage sa dva para tranzistora 2SB 595 i 2SD 525 spojena u komplementarni Darlingtonov spoj. Ovi parovi tranzistora pak su međusobno povezani u protufazni “push pull” spoj koji radi u AB klasi.

 


 

Clarion Compo Car Stereo G-501 audio komponente predviđene su za ugradnju u vozila čiji kokpit može primiti uređaj dimenzija cca 14x25x20 cm, a to su svakako bila luksuznija vozila, kamioni, autobusi i slično. I sam audio linijski sistem G-501 možemo svrstati u kategoriju luksuznih autoradio uređaja iz 1970/80-tih godina zahvaljujući naprednim funkcijama koje su u njega ugrađene: auto-tuning za radio prijemnik, auto-reverse za kazetofon, grafički ekvilajzeri, ulazi za mikrofon i vanjske audio izvore. S jedne strane vrlo simpatičan minijaturni vanjski izgled, a s druge strane kvaliteta ugrađenih sklopova, ovaj audio linijski sustav je danas poželjan kolekcionarski primjerak. No jednako tako može sasvim dobro poslužiti i kao uporabni uređaj zahvaljujući ugrađenom priključku za vanjski audio izvor, preko kojeg mu se lako prikači kakav moderan mp3 svirač kao šesta (ili sedma) linijska komponenta u lancu 🙂

 


Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

2 thoughts on “Clarion Compo Car Stereo G-501

  • Thomas

    Hallo,
    tolle Abhandlung mit sehr vielen Informationen! Ich habe kürzlich ein komplettes System erworben musste jedoch feststellen, dass einer der Monoverstärker sehr leise klingt. Wo fange ich am besten mit der Fehlersuche an!
    Gruß Thomas

    • crowave Post author

      Das Problem kann an vielen verschiedenen Orten sein. Schwächere elektrische Verbindungen, falsche elektrolytische Kondensatoren und das andere. Die professionelle Überprüfung ist erforderlich, um die Fehlfunktion zu finden und zu reparieren…
      Gruß, Crowave