Srednjevalni prijemnik TOKI TON (Japan)


Danas je nabavljen džepni prijemnik za srednjevalni radiodifuzni program naziva TOKI TON s početka 1960-tih godina. Ovo je proizvod jednog od stotine japanskih malih i srednjih poduzeća potrošačke elektronike orijentiranih izvozu. Do početka 1960-tih godina takva poduzeća nisu bila uređena nikakvim propisima glede zaštite trgovačkih marki, kontrole kvalitete i izvoznih kvota, te je danas vrlo teško otkriti izvorno porijeklo takvih uvezenih japanskih uređaja. Isti model japanskog prijemnika može nositi više trgovačkih naziva, isti ti nazivi mogu biti i na drugim prijemnicima, a često postoji i nekoliko modela prijemnika koji jedva da se razlikuju po vanjskom dizajnu i unutrašnjoj montaži. Tako su i za naš prijemnik osim natpisa TOKI TON mogući natpisi TOKI TONE i Tokitone u kombinaciji sa natpisima De Luxe, HiFi i Six Transistor. Nije bilo neuobičajeno da jedni proizvođači kopiraju druge, najčešće uz neke minimalne izmjene poput promjene boja, fonta, loga ili imena u natpisima.

 

 

Sa ovakvim “generičkim” japanskim tranzistorskim prijemnicima obično nema puno iznenađenja i svi prate jednak raspored sklopova. Uobičajen raspored kod superheterodinskog AM prijemnika sa 6 tranzistora je slijedeći: jedan tranzistor radi kao samooscilirajući mješač, slijede dva stupnja tranzistorskog MF pojačanja, zatim detektorska dioda i na kraju NF audio pojačalo sa preostala tri tranzistora.

 

 

Da bi potvrdili ovaj raspored prvo prebrojimo VF lončiće. U našem slučaju to je jedan crveni VF lončić (oscilator) te slijed od po jednog žutog, bijelog i crnog MF transformatora. Jedan tranzistor je odmah uz crveni lončić (oscilator), a dva se nalaze između MF transformatora (MF pojačala). Pored zadnjeg crnog MF transformatora uočavamo detektorsku diodu. Dakle ovdje imamo školski primjer rasporeda elemenata na tiskanoj pločici i nema nikakve sumnje da se radi upravo o opisanim sklopovima. Kad ne bi uočili diodu, to bi moglo značiti da se za AM detekciju koristi tranzistor, no tada sasvim sigurno ne bi imali dva, nego samo jedan stupanj MF pojačanja i jedan MF transformator manje.

 

 

Kod NF audio pojačala uobičajeno nalazimo dva audio transformatora. Ulazni transformator sa jednim tranzistorom čini driver i okretač faze za izlazno pojačalo koje se sastoji od dva tranzistora i izlaznog transformatora. Taj izlazni transformator može biti nešto veći od ulaznog (driver) transformatora, no neki puta su oba transformatora dimenzijama jednaki. Boje audio transformatora nisu garancija za prepoznavanje, no izlazni transformator je obično crveni, dok je ulazni plavi, zeleni ili žuti. Ipak, lako je moguće da i izlazni transformator bude plavi ili neke druge boje tako da je najbolje detektirati izlazni par tranzistora koji je gotovo uvijek montiran bliže izlaznom audio transformatoru, ponekad i na hladila. Neki put je na transformatorima otisnut tip, INPUT ili OUTPUT. Neka pojačala nemaju dva, već samo jedan audio transformator. To znači da je izlazni par tranzistora na zvučnik vezan bez izlaznog transformatora (tzv. nesimetrično pojačalo). Ukoliko pak nema ni jednog audio transformatora, onda je gotovo sigurno riječ o kvazi-komplementarnom pojačalu ili pojačalu s komplementarnim tranzistorima, no takva pojačala su se široko počela koristiti tek od 1980-tih godina.

 

Svi poluvodiči ugrađeni u ovaj prijemnik nose oznaku TEN. TEN je trgovačka marka japanskog proizvođača elektronike Kobe Kogyo Corporation, koji je bio prisutan na tržištu u razdoblju 1949. do 1963. godine. Tvrtka je u početku proizvodila elektronske cijevi, a 1953. godine Kobe je postala prva tvrtka koja je u Japanu uspjela napraviti tranzistor. Godine 1961. razvili su mikrovalnu pećnicu koja je puštena u masovnu proizvodnju. Njihov prvi proizvod koji je koristio tranzistore bio je autoradio isporučen Toyoti. Tvrtka se spojila s Fujitsu Limited 1963. godine.

 

Detektorska dioda 1NA4G kakva se ugrađivala u prijemnike s početka 1960-tih godina. Detektorsku diodu najčešće nalazimo u blizini posljednjeg crnog MF transformatora. Pored diode je oštećeni keramički kondenzator. Ovakva oštećenja nastaju nepažljivim otvaranjem kućišta, padovima i sličnim mehaničkim potresima. Germanijski tranzistori u pozadini (2SA30, 2SA31, 2SB32, 2SB33) također su s početka 1960-tih godina. Elektroničke komponente stare 80 godina svakako su izgubile veći li manji dio svojih prvobitnih električnih karakteristika ali i mehaničke čvrstoće.

 

Naš prijemnik je pohaban, oštećen, zamazan i vjerojatno u neispravnom stanju. Neispravnost kod ovakvih uređaja može uzrokovati i zub vremena, odnosno s vremenom komponente gube svoja svojstva bez obzira da li su u pogonu ili ne. Najviše su na zub vremena osjetljivi elektrolitski kondenzatori, no primijećeno je da i neki rani poluvodiči (tranzistori i diode) s vremenom gube svoja prvobitna električna svojstva, posebno pojačanje. Također, tijela otpornika i kondenzatora mogu s vremenom (mikroskopski) popucati uslijed toplinskih naprezanja te promijeniti električna svojstva istih.

Ukoliko bi dakle željeli restaurirati ovaj naš prijemnik, moramo biti spremni na niz problema glede električne ali i mehaničke restauracije. Okorjelu prljavštinu i upijene masnoće možemo ukloniti jedino agresivnim postupcima, a time riskiramo i uklanjanje ili izbjeljivanje i originalnih boja i natpisa. Napuknuća i oštećenja na plastičnom kućištu vjerojatno je nemoguće sanirati tako da se popravak ne primijeti. Ukoliko idemo na zamjenu neispravnih i poluispravnih elektroničkih komponenti onda uvelike narušavamo “vintage” originalnost samog uređaja.

Osobno se trudim prilikom proučavanja svakog starog elektroničkog uređaja u što je moguće manjoj mjeri utjecati na njegovu originalnost. Ovaj naš prijemnik danas puno više vrijedi kao pokazni primjerak stare tehnologije nego kao neki uporabni uređaj za slušanje srednjevalnih postaja. Stoga ćemo ga pažljivo sklopiti natrag i odložiti na neko čisto i suho mjesto, gdje će ga jednog dana možda opet netko pronaći i u svojoj znatiželji naučiti ponešto o dobroj staroj elektronici 🙂

Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.