NORMA Model 251 U


Danas je nabavljen mjerni instrument sa svjetlosnom kazaljkom Model 251 U proizvod austrijske tvrtke NORMA najvjerojatnije iz 1960-tih godina.

Tvrtka Norma osnovana je 1922. godine (NORMA Instrumenten-Gesellschaft) kao prva austrijska tvrtka za proizvodnju električnih mjernih instrumenata. Godine 1939. započinju prestrukturiranja tvrtke sukladno novim političkim promjenama koje nose nove zakone o vlasničkim odnosima pa tako tvrtka “NORMA Instrumenten-Gesellschaft”  po svojim osnivačima mijenja naziv u “NORMA Fabrik elektrischer Messgeräte R. Kühnel & J. Schalkhammer” te potpada pod vlasništvo njemačke tvrtke “Voigt & Haeffner AG”, gdje se dalje razvija vođena potrebama njemačkog Trećeg rajha i Wehrmachta, odnosno proizvodnja tvrtke usmjerena je na potrebe njemačkog ratnog zrakoplovstva. Među najvećim kontingentima prisilne radne snage koja je deportirana u tvornice tvrtke NORMA na proizvodnju oružja i instrumenata za zrakoplove bili su i oni iz Hrvatske. Krajem rata pogoni tvrtke NORMA značajno su uništeni u savezničkim bombardiranjima te devastirani nakon prodora ruske vojske. Sukladno skromnim mogućnostima u teškom poslijeratnom razdoblju tvrtka NORMA svim mogućim sredstvima obnavlja pogone te ubrzo ponovno pokreće osnovnu proizvodnju koja se u 1950-tim godinama već razvila u širok proizvodni program naprednih preciznih električnih mjernih instrumenata i uređaja baziranih na modernim materijalima i poluvodičkim komponentama. Proizvodni pogoni postali su moderno organizirani, tvrtka je ulagala u razvoj, istraživanja te posebice u edukaciju i školovanje kadrova. Proizvodi tvrtke NORMA bili su namijeni raznim granama industrije, a veliki dio proizvodnje bio je orijentiran i na izvoz. U 1960-tim godinama tvrtka NORMA već je široko poznato ime u području proizvodnje kvalitetnih, modernih i preciznih električnih instrumenata i uređaja sa mnogobrojnim priznanjima i nagradama na državnoj razini. Osim četiri otvorene trgovine u zemlji ima razvijenu trgovačku mrežu po cijelom svijetu. Udio izvoza u 1960-tim i 1970-tim godinama iznosi 65%. 1965. godine tvrtka NORMA prelazi u većinsko vlasništvo tvrtke GOSSEN, mijenja naziv u “NORMA Messtechnik GmbH ” te dolazi do nove reorganizacije i prestrukturiranja pogona tvrtke.  Tvrtka u 1970-tim godinama nastavlja slijediti moderne trendove u izradi mjernih uređaja, širi se na nove proizvodne grane u digitalnoj tehnologiji te razvija nove serije proizvoda koji i dalje zadržavaju odlike kvalitete i preciznosti.  1984. godine traži se rješenje za skupu obnovu starih zgrada u kojima su se nalazili pogoni tvrtke, dolazi do preseljenja pogona i novih reorganizacija, te se naziv tvrtke mijenja u “NORMA Messtechnik, Optik, Elektronik GmbH “. Krajem 1980-tih godina tvrtka se mora prilagoditi novim tržišnim trendovima i prodorima velikih korporacija pa se i sama spaja sa drugim tvrtkama. Tako 1989. godine mijenja naziv u “NORMA GOERZ Instruments GmbH“, a 1995. godine se pripaja u veliku korporacijsku grupu LEM pa postaje “LEM Norma Instruments GmbH“, a od 2005. godine Fluke (LEM NORMA GmbH)

Naš primjerak instrumenta NORMA Model 251U došao je u nekompletnom i neispravnom stanju no svejedno je zanimljiv za proučavanje jer se radi o relativno rijetkom tipu instrumenta koji vrijednosti pokazuje pomoću tzv. svjetlosne kazaljke (svjetlosne značke). Svjetlosna kazaljka je zapravo svjetlosna zraka koja se reflektira od zrcala fiksiranog na pokretni mehanizam instrumenta za zakretnim svitkom. Kod ovog instrumenta je dakle umjesto kazaljke na zakretni svitak pričvršćeno malo zrcalo, a pomaci toga zrcala reflektiraju zraku svjetlosti pod različitim kutovima na skalu instrumenta. Dvije su osnovne prednosti svjetlosne kazaljke naspram klasične materijalne kazaljke:

  • svjetlosna zraka nema masu pa ne opterećuje zakretni mehanizam instrumenta (malo zrcalo puno manje opterećuje zakretni mehanizam od klasične kazaljke),
  • dužina svjetlosne zrake može biti puno veća od dužine klasične kazaljke i kut loma iste može biti na jednostavan način multipliciran (višekratno odbijanje od pomoćnih zrcala) čime se za isti otklon zakretnog mehanizma dobivaju puno veći krajnji pomaci na skali, a time u konačnici dobivamo mjerni instrument puno veće osjetljivosti.

Uz ovo, svjetlosnu značku lakše je očitati na skali od klasične kazaljke jer nema efekta paralakse. Također, da se još više poveća preciznost očitanja na skalu instrumenta može se montirati pomično povećalo, a kod najpreciznijih instrumenata na zakretnom svitku se koristi zrcalo sa dvije zrcalne površine u kombinaciji sa dvostrukom skalom (za fino i grubo očitanje). Zbog svih ovih prednosti svjetlosna kazaljka upotrebljava se kod instrumenata gdje se traži velika osjetljivost.

Za instrument NORMA Model 251U nismo uspjeli pronaći nikakve podatke, no može se zaključiti da je razvijena čitava serija električnih mjernih instrumenata pod osnovnom oznakom Model 251 koji su koristili isti sistem svjetlosne kazaljke u istom kućištu. Zbog malog unutarnjeg otpora (10 Ω) pretpostavljamo da je Model 251U neka vrsta preciznog ampermetra. Na žalost, kod našeg primjerka zakretni svitak je pregorio, a uz to je prekinuta i jedna torziona nit koja pozicionira i omogućuje zakretanje svitka tako da je nemoguće izvršiti bilo kakva mjerenja u cilju testiranja instrumenta. Također, čini se da nedostaje dio optičkih leća (i svjetlosne maske) tako da je nemoguće dobiti bilo kakvu upotrebljivu projekciju svjetlosne kazaljke na skalu instrumenta. Uz to je metalno zrcalo na zakretnom svitku počela nagrizati korozija. Možemo pretpostaviti da je došlo do pregaranja osjetljivog svitka instrumenta zbog pogrešnog spajanja na preveliku struju ili napon, a zatim je slijedio pokušaj popravka koji ne samo da nije urodio plodom nego su usput izgubljena donja polovica kućišta instrumenta i dio optike za fokusiranje izvora svjetlosti za svjetlosnu kazaljku. Zbog otvorenog kućišta tijekom vremena prljavština i korozija počeli su nagrizati osjetljive materijale mjernog sustava.

Problem: korozija na glavnom zrcalu koje je spregnuto sa zakretnim svitkom degradirati će oštrinu i oblik projicirane svjetlosne značke na skalu instrumenta.
Problem: puknuće elastične torzione niti koja ima višestruku ulogu. Centrira zakretnu zavojnicu unutar permanentnog magneta i omogućuje povratnu silu kod njenog zakretanja. Također, preko ove niti dovodi se električni kontakt na zakretnu zavojnicu. Osim prekida torzione niti pregoren je i namot same zakretne zavojnice. Time je instrument sa zakretnim svitkom potpuno disfunkcionalan.
Zakretna zavojnica kod instrumenata sa svjetlosnom kazaljkom ima vrlo mali kut zakretanja između dva krajnja položaja, puno manji nego kod instrumenata sa klasičnom kazaljkom. Unatoč malom kutu zakretanja zavojnice, kut koji čini svjetlosna kazaljka po skali instrumenta relativno je velik (veći nego kod najvećih skala sa klasičnom kazaljkom) jer je i efektina duljina svjetlosne kazaljke velika.
Gore vidimo dva pomoćna zrcala svjetlosne kazaljke pomoću kojih se povećava efektivna duljina svjetlosne kazaljke bez da se povećavaju dimenzije samog kućišta instrumenta. Dolje vidimo rastavljeno kućište izvora svjetlosti. Problem: unutar kućišta nalazimo samo objektiv koji nije dovoljan za fokusiranje i koncentriranje svjetlosti žaruljice u uski snop usmjeren na glavno zrcalo. Također, nedostaje optika koja generira usku sjenu markera svjetlosne kazaljke.
Problem: na kućištu uređaja navedene su vrijednosti za napajanje žaruljice od 4 V / 0,75A. Ovdje nalazimo žaruljicu nominalnih vrijednosti 7 V / 0,3 A. Kontaktni navoj žaruljice ne odgovara pripadajućem grlu, te se ovdje vrlo vjerojatno radi o zamjenskoj žaruljici koju možda nije moguće smjestiti u originalan fokus.

Uz sve opisano ovaj naš instrument gotovo je nemoguće vratiti u funkcionalno stanje, no i ovo što je ostalo od njega pruža lijep uvid u tehnički izvedbu i praktično funkcioniranje jednog tipičnog mjernog instrumenta sa svjetlosnom kazaljkom. Ovaj princip do sada smo susreli još jedino kod uređaja LANGE PHOTOMETER LP3. Instrumenti sa zakretnim svitkom sami po sebi spadaju u najpreciznije i najosjetljivije elektromehaničke mjerne instrumente, a u kombinaciji sa svjetlosnom umjesto klasične kazaljke ta preciznost i osjetljivost se još višestruko povećava. No s druge strane, takvi instrumenti su i jako osjetljivi na prekomjerne struje, a nastala oštećenja (pregaranja) na zavojnici i pripadajućim mehanizmima za balansiranje iste (torzione niti ili spiralne zavojnice) najčešće je nemoguće sanirati jer se radi o izuzetno tankim, osjetljivim i precizno namještenim elementima gdje svako električno i mehaničko odstupanje uzrokuje grešku ili potpunu nefunkcionalnost mjernog sustava. Na kraju još jednom izražavamo žaljenje što je naš NORMA Model 251U nabavljen u ovako devastiranom stanju, no s druge strane lijepo je bilo ostvariti praktičan uvid u jedan ovako specifičan instrument koji se baš ne susreće često u kolekcijama zaljubljenika u dobru staru elektroniku 🙂

Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.