LABORATORIJSKI IZVOR ISTOSMJERNOG NAPONA SA KOMUTATOROM


Danas je nabavljen laboratorijski izvor istosmjernog napona sa mogućnošću njegove komutacije (promjene polariteta) na izlaznim stezaljkama u određenim vremenskim intervalima. Ovaj uređaj je predviđen za upotrebu u elektrokemijskim laboratorijima za napajanje elektrokemijskih ćelija prilikom ispitivanja specifičnih elektrolitičkih procesa kod kojih je potrebna promjena polariteta napajanja.

komutator_istosmjernog_napona_15

Naš komutator priključuje se na izmjenični mrežni napon 220 V, a na svojim izlaznim stezaljkama daje istosmjerni napon koji se može regulirati u rasponu cca 220 – 480 V s time da se polaritet toga napona na stezaljkama može biti stalan, može se ručno mijenjati ili se može mijenjati automatski u vremenskim intervalima od 0,11 do 2,10 sekundi (u 13 koraka). Prema ugrađenom ampermetru komutator može isporučiti nekoliko desetaka miliampera struje.

komutator_istosmjernog_napona_02

Kontrole na komutatoru su jednostavne. Potenciometar sa sklopkom “Regulacija napona” služi za uključenje komutatora i namještanje željene visine izlaznog napona (cca 220 – 480 V). Preostale tri sklopke služe za kontrolu komutacije izlaznog napona. Ručna ili automatska komutacija (promjena polariteta) napona odabire se sklopkom “RUČNO – RELAIS”. Ukoliko se odabere ručna komutacija (RUČNO) tada se sklopkom “Ručna komutacija” ručno mijenja polaritet. Ukoliko pak se odabere automatska komutacija (RELAIS) tada se sklopkom “VRIJEME KOMUTACIJE U Sec” bira ponavljajući vremenski period izmjene polariteta izlaznog napona (od 0,11 do 2,10 sekundi). Na dnu prednje ploče uočavamo priključnice izlaznog napona i kućište osigurača.

komutator_istosmjernog_napona_01

Kontrolni istrumenti za izlazni napon i izlaznu struju proizvod su tvornice ISKRA.

komutator_istosmjernog_napona_16

Skidanje zadnjeg poklopca otkriva da se radi o uređaju sa elektronskim cijevima. Komponenta nalik sijalici izvedba je URDOX otpornika za ograničenje i stabilizaciju struje kakav smo već opisali u objavama cjevnih uređaja, npr. PH METAR MA 5701.

komutator_istosmjernog_napona_03

Ploča sa elementima izvađena iz kućišta. Osim spomenutog URDOX otpornika, uočavamo još tri elektronske cijevi: punovalne ispravljačice EZ 40 i EZ 41 te pentoda EL 84.

komutator_istosmjernog_napona_14

Ispod kvadratnog poklopca krije se relej komutatora. Njegova uloga je prebacivanje polariteta izlaznog napona na stezaljkama određenom frekvencijom ponavljanja. Na donjim slikama vidimo kako isti ima dva namota koji su spojeni paralelno međusobno, a također i sa otpornikom 1k8.

komutator_istosmjernog_napona_04

komutator_istosmjernog_napona_05

komutator_istosmjernog_napona_06

komutator_istosmjernog_napona_07

Slijedi nekoliko pogleda na ostale komponente komutatora. Uočavaju se tri transformatora i još jedan ispravljački element, ovaj puta selenski.

Brzim pregledom veza zaključili smo da je pentoda EL 84 spojena kao regulator izlaznog napona, ispravljačica EZ 41 je u spoju poluvalnog ispravljanja napona za pogon elektromagnetske komutacijske sklopke (releja), a ispravljačica EZ 40 je u punovalnom spoju ispravljanja izlaznog napona koji se regulira preko EL 84. Sukladno tome iz najvećeg transformatora (preko potenciometra REGULACIJA NAPONA i selenske diode) osigurava se regulacijski napon koji se dovodi na upravljačku rešetku EL 84, a također se preko istog tog transformatora (drugi sekundarni namotaj) osigurava i izlazni napon koji se regulira preko anode EL 84. Srednji transformator po veličini osigurava napon za komutacijski relej, a najmanji transformator osigurava napon grijanja za sve tri elektronske cijevi.

Sama komutacija, odnosno upravljanje komutacijskog releja vrši se na pasivnom principu. U krugu napajanja releja nalazi se Urdox (PTC) otpornik, kondenzator i još dva otpornika koji su na kotvu releja povezani jednostrukom izmjeničnom sklopkom. Brzina rada releja (komutacije) regulira se promjenom otpornika u tom krugu, a u ritmu rada komutatora žari se i gasi nit Urdox otpornika. Iz svega se može zaključiti da je Urdox PTC otpornik, odnosno vrijeme potrebno za porast njegovog otpora koji uzrokuje pad napona na releju, ključan regulacijski element brzine rada komutatora.

Za detaljniju analizu trebalo bi izvršiti mjerenja kad je sklop u pogonu, no izolacija nekih vodiča je toliko propala od zuba vremena da se drobi na svaki pomak, a i elektrolitski kondenzatori sigurno više nisu pouzdani za duži rad pod naponom. Stoga prije zamjene tih kritičnih elemenata uređaj više nećemo držati pod naponom

komutator_istosmjernog_napona_08

komutator_istosmjernog_napona_09

komutator_istosmjernog_napona_10

komutator_istosmjernog_napona_11

komutator_istosmjernog_napona_12

komutator_istosmjernog_napona_13

Iako se ovdje radi o uređaju sigurno starom 50-60 godina, kućište kao i sve komponete vizualno djeluju vrlo očuvano, pa smo se odlučili za kratkotrajno testiranje ovog komutatora. Nakon nekoliko desetaka sekundi grijanja izlazni istosmjerni napon se stabilizirao i u praznom hodu kretao se u rasponu 245-485 V ovisno o položaju potenciometra za regulaciju. Komutacije (ručna i automatska) rade besprijekorno.

S obzirom na današnju dostupnu poluvodičku tehnologiju kao i svih mogućih vrsta napajanja jedan ovakav cijevno-mehanički izvor visokog napona rijetko će više kome poslužiti u elektroničkoj radionici. Tko zna čemu je točno bio namijenjen i nekada u elektrokemijskom laboratoriju, no zato je njegova trenutna namjena i te kako poznata: naučiti nešto o dobroj staroj elektronici i popuniti kolekciju vintage elektroničkih uređaja još jednim nesvakidašnjim primjerkom te bezvremenske vrste tehnologije 🙂


Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

2 thoughts on “LABORATORIJSKI IZVOR ISTOSMJERNOG NAPONA SA KOMUTATOROM

  • crowave Post author

    Da, vaš komentar me malo potaknuo da se bolje pozabavim tim uređajem pa sam malo nadogradio objavu. Sam uređaj nema neku uporabnu vrijednost, a šteta je što se ne radi ni o standardnom serijskom proizvodu nekog poznatog domaćeg proizvođača elektronike. Djeluje gotovo kao uradak iz samogradnje, no u 1960-tim godinama uređaji za školske laboratorije (kada nije bilo moguće nabaviti gotov tvornički proizvod) radili su na svakakve načine, često inicirano od strane pojedinaca, profesora ili studenata, pa uz pomoć škole sukladno trenutnim mogućnostima, potrebama i dostupnosti komponenata, nastajale bi veće ili manje (nepotpisane) serije ovakve laboratorijske opreme…