LABORATORIJSKI IZVOR ISTOSMJERNOG NAPONA SA KOMUTATOROM


Danas je nabavljen laboratorijski izvor istosmjernog napona sa mogućnošću njegove komutacije (promjene polariteta) na izlaznim stezaljkama u određenim vremenskim intervalima. Ovaj uređaj je porijeklom sa Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu i moguće da je vlastiti razvojni proizvod ovog fakulteta iz vremena kada je podučavanje i istraživanje kemijske tehnologije na fakultetu bilo usko povezano i sa razvojem i primjenom iste u kemijskim industrijama u regiji.

komutator_istosmjernog_napona_15

Naš komutator priključuje se na izmjenični mrežni napon 220 V, a na svojim izlaznim stezaljkama daje istosmjerni napon koji se može regulirati u rasponu cca 220 – 480 V s time da se polaritet toga napona na stezaljkama može biti stalan, može se ručno mijenjati ili se može mijenjati automatski u vremenskim intervalima od 0,11 do 2,10 sekundi (u 13 koraka). Prema ugrađenom ampermetru komutator može isporučiti nekoliko desetaka miliampera struje.

komutator_istosmjernog_napona_02

Kontrole na komutatoru su jednostavne. Potenciometar sa sklopkom “Regulacija napona” služi za uključenje komutatora i namještanje željene visine izlaznog napona (cca 220 – 480 V). Preostale tri sklopke služe za kontrolu komutacije izlaznog napona. Ručna ili automatska komutacija (promjena polariteta) napona odabire se sklopkom “RUČNO – RELAIS”. Ukoliko se odabere ručna komutacija (RUČNO) tada se sklopkom “Ručna komutacija” ručno mijenja polaritet. Ukoliko pak se odabere automatska komutacija (RELAIS) tada se sklopkom “VRIJEME KOMUTACIJE U Sec” bira ponavljajući vremenski period izmjene polariteta izlaznog napona (od 0,11 do 2,10 sekundi). Na dnu prednje ploče uočavamo priključnice izlaznog napona i kućište osigurača.

komutator_istosmjernog_napona_01

Kontrolni istrumenti za izlazni napon i izlaznu struju proizvod su tvornice ISKRA.

komutator_istosmjernog_napona_16

Skidanje zadnjeg poklopca otkriva da se radi o uređaju sa elektronskim cijevima. Komponenta nalik sijalici izvedba je URDOX otpornika za ograničenje i stabilizaciju struje kakav smo već opisali u objavama cjevnih uređaja, npr. PH METAR MA 5701.

komutator_istosmjernog_napona_03

Ploča sa elementima izvađena iz kućišta. Osim spomenutog URDOX otpornika, uočavamo još tri elektronske cijevi: punovalne ispravljačice EZ 40 i EZ 41 te pentoda EL 84. Uloga ispravljačica je jasna dok je pentoda vjerojatno u krugu oscilatora frekvencije ukapčanja releja komutatora u automatskom načinu rada.

komutator_istosmjernog_napona_14

Ispod kvadratnog poklopca krije se relej komutatora. Njegova uloga je prebacivanje polariteta izlaznog napona na stezaljkama (+ – na – +). Vidimo kako isti ima dva namota pa se može zaključiti da je jednim upravlja napon za jedan polaritet, a drugim napon za drugi polaritet.

komutator_istosmjernog_napona_04

komutator_istosmjernog_napona_05

komutator_istosmjernog_napona_06

komutator_istosmjernog_napona_07

Slijedi nekoliko pogleda na ostale komponente komutatora. Uočavaju se tri transformatora i još jedan punovalni ispravljač, ovaj puta selenski. Mogli bi nagađati čemu služi svaki pojedini transformator i svaki od tri punovalna ispravljača no točna analiza elektroničke sheme ovog komutatora zahtijeva ipak malo (više) crtanja i mjerenja, odnosno malo više vremena. U ovoj fazi pak je ipak najvažnije da smo shvatili princip rada ovog sklopa, iako, na osnovu toga ne možemo znati i čemu je točno isti služio u nekom elektro-kemijskom laboratoriju.

komutator_istosmjernog_napona_08

komutator_istosmjernog_napona_09

komutator_istosmjernog_napona_10

komutator_istosmjernog_napona_11

komutator_istosmjernog_napona_12

komutator_istosmjernog_napona_13

S obzirom da sama unutašnost, kao i sve komponete vizualno djeluju vrlo očuvano, nakon što smo izmjerili stanje elektroliskih kondenzatora, izvršili smo prvo testiranje ovog komutatora. Nakon nekoliko desetaka sekundi grijanja izlazni istosmjerni napon se stabilizirao i u praznom hodu kretao se u rasponu 245-485 V ovisno o položaju potenciometra za regulaciju. Komutacije (ručna i automatska) rade besprijekorno. U ovoj fazi moja daljnja razmišljanja idu u smjeru kako je ovo svakako zanimljiv izvor napajanja i sigurno bi (nekad, negdje) mogao dobro poslužiti i u elektroničkoj radionici. Pa ipak, moram priznati da se za sada nikako ne mogu dosjetiti projekta gdje bi mi baš ovakav izvor napajanja bio od značajne pomoći ili koje druge veće koristi 🙂

Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.