GORENJE GC 203 A HI-FI


Danas je nabavljen glazbeni centar firme “Gorenje tgo” iz Slovenije, oznake GC 203 A HI-FI iz 1980. godine. Glazbeni centar sastoji se od radio prijemnika sa tri AM i jednim FM valnim opsegom koji ima mogućnost memoriranja šest frekvencija, zatim od kazetofona sa funkcijama reprodukcije i snimanja, te od gramofona engleske tvrtke “Garrard”oznake 125SB sa remenskim pogonom. Stereo izlazno pojačalo temelji se na tranzistorima BD142 ili 2N3055 (dva po kanalu). Nabavljeni primjerak ima niz vizualnih nedostataka i oštećenja: neispravna vratašca kazetofona, potrgan klizač potenciometra za namještanje razine snimanja kazetofona, zvučnica gramofona kao i cijela ručica odvojeni su od svojih nosača (nedostaju specijalni vijci), potrgana igla na zvučnici gramofona, neispravna mrežna sklopa za uključenje uređaja, a i mehanizam svih ostalih sklopki u nizu (onih za biranje valnih područja kao i onih za prespajanje zvučnika i kontrolu zvuka) ne radi u potpunosti ispravno. Nadalje, potenciometrima za kontrolu zvuka (visoki i niski) kao i potenciometaru za balans kanala nedostaje kapica na klizaču, ne radi osvjetljenje skale, a mehanizam biranja postaja je kompletno van funkcije.

gorenje_gc_203_a_hifi_01

gorenje_gc_203_a_hifi_02

Na kontaktima mrežnog utikača izmjeren je otpor od 60 ohma te je uređaj spojen na napajanje. Mrežna sklopka na glazbenom centru blokirana je u položaju “uključeno” te je uređaj odmah proradio. Testiranjem je utvrđeno da biranje postaja ne radi niti na ručnom biraču niti na memorijskim potenciometrima. Kod uključenja kazetofona čuje se rad elektromotora ali nema okretnog momenta na vodilicama trake, a ista stvar događa se i sa gramofonom. Šum u zvučnicima je jedino što se čuje na FM području pa se može zaključiti da izlazno pojačalo radi. Popravak počinjemo sa gramofonom.

gorenje_gc_203_a_hifi_06

gorenje_gc_203_a_hifi_07

gorenje_gc_203_a_hifi_08

gorenje_gc_203_a_hifi_09

gorenje_gc_203_a_hifi_10

gorenje_gc_203_a_hifi_14

gorenje_gc_203_a_hifi_13

Osim slomljene gramofonske igle, prekinute jedne žice na zvučnici, te nedostajućih vijaka na držačima zvučnice i ručice gramofona, ostatak mehanizma gramofona vizualno je u dobrom stanju. Gumeni remen je čitav, mehanizam prebacivanja brzine okretaja gramofona funkcionira, motor veselo vrti osovinu te su ovi dijelovi ponovno sklopljeni. Testiranje je pokazalo da se sada ploča gramofona vrti što znači da je problem bio samo u loše namještenoj ili otkvačenoj gumenoj remenici. Mehanizam pokretanja ručice u ovoj fazi se ne može testirati jer je prvo potrebno nabaviti nedostajuće vijke. Pogledajmo što je s mehanizmom biranja radio postaja.

gorenje_gc_203_a_hifi_12

gorenje_gc_203_a_hifi_15

gorenje_gc_203_a_hifi_16

Otkrivamo da je špaga čitava i napeta na vodilicama, međutim, mehanizam proklizava kod okretanja gumba birača postaja. Detaljnijim pregledom utvrđeno je da je promjenjivi zračni kondenzator prijemnika blokiran u svom krajnjem zatvorenom položaju i nemoguće ga je pokrenuti sa trenutne pozicije čak niti prstima (mehanizam sa špagom proklizava na gumbu birača postaja). Potrebno je rastaviti čitav mehanizam kako bi se došlo do navedenog kondenzatora i utvrdio kvar. Kod daljnjeg rastavljanja uočeno je da su za izlazna pojačala ugrađena tri komada tranzistora 2N3055 i jedan BD142 iz čega se može zaključiti da je izlazno pojačalo snage već bilo popravljano. Inače ova dva tranzistora imaju vrlo slične karakteristike s time da je BD142 ima nešto veće pojačanje i linearnost, a 2N3055 izdrži nešto veći CE napon. U originalu su vjerojatno bila ugrađena četiri tranzistora BD142 od kojih su tri kasnije zamijenjena sa 2N3055. Kod rastavljanja naišlo se i na tri puknuta nosača kučišta, do čega je moglo doći ili neopreznim servisiranjem uređaja ili nekim jačim udarcem u kučište (grubi transport ili pad uređaja).

gorenje_gc_203_a_hifi_11

gorenje_gc_203_a_hifi_17

Nakon što je nosač mehanizma birača postaja i skale odvojen od šasije čime se lakše moglo pristupiti osovini promjenjivog kondenzatora, uspjelo se uz značajan napor ručno pokrenuti istu, međutim, otpor je bio prevelik da bi to bilo moguće i samom mehanizmom preko špage. Ovaj kondenzator ćemo kasnije izvaditi i rastaviti kako bi se utvrdio razlog zapinjanja. UKV (FM) tuner izveden je sa kapacitivnim (varikap) diodama te se postaje mijenjaju potenciometrima kojima se na varikap diode dovodi napon u rasponu od 3,5V do 20V čime se mijenja njihov kapacitet, a time i frekvencija titrajnog kruga u koji su povezane. Prebacivanje potenciometara za memorije FM postaja izvedeno je pomoću specijaliziranih integriranih krugova SAS580 i SAS590, a to su 4-kanalni preklopnici za tipke na dodir (touch keys). Iskorišteno je ukupno 7 kanala od kojih je prvi rezerviran za ručno biranje postaja (potenciometar je povezan sa osovinom promjenjivog kondenzatora koji služi za AM područja u mehanizmu za biranje radio postaja), a preostalih 6 kanala ima svoje potenciometre na posebnim gumbima ispod tipki za prebacivanje memorija. Kod skidanja memorijskog sklopa sa šasije uočeno je još mehaničkih oštećenja, ovaj put na namotima zavojnica na feritnoj jezgri koje su u sklopu prijemnika za AM područja, te je za očekivati da prijem na tim područjima neće biti dobar. Radi se o specijalno namotanim zavojnicama (križno motanje da kapacitivni otpor zavojnice bude što manji) specijalno izoliranom bakrenom žicom za tu namjenu, te eventualni popravak i podešavanje iste neće biti jednostavan. Na feritnom štapu nalaze se ukupno četiri zavojnice od kojih su po dvije na svakom kraju vezane paralelno i preklapaju se sklopkama za prijem na dugom valu 145-360kHz i srednjem valu 510-1360kHz (zavojnica za kratki val 5,85-7,4MHz nalazi se na pločici).  Sada je jasno da je ovaj uređaj pretrpio značajna oštećenja zbog nestručnog rastavljanja i servisiranja.

gorenje_gc_203_a_hifi_21

gorenje_gc_203_a_hifi_20

gorenje_gc_203_a_hifi_22

S obzirom da biranje postaja ne radi ni na jednom potenciometru (niti na onom na ručnom mehanizmu, ni na memorijskima) prvo je provjerena prisutnost potrebnih napona na sklopu birača (memorija). Utvrđeno je da izostaje upravo upravljački napon od 20V koji se preko potenciometara birača dovodi na varikap diode FM tunera. Nedostatak toga napona mogao se zaključiti i praćenjem ugrađenog pokazivača frekvencije na koju je podešen prijemnik, a što je zapravo voltmetar za mjerenje upravljačkog napona 3,5-20V sa pogodno baždarenom skalom 88-108 MHz. Ovaj pokazivač ugrađen je prvenstveno zbog kontrole podešenosti prijemne frekvencije u radu s FM memorijama kada glavna skala nema funkciju.

gorenje_gc_203_a_hifi_23

gorenje_gc_203_a_hifi_25

gorenje_gc_203_a_hifi_24

gorenje_gc_203_a_hifi_26

Upravljački napon dobiva se sa posebnog namota na sekundaru mrežnog transformatora koji se zatim ispravlja i stabilizira elementima fizički smještenima na pločici izlaznog pojačala, a odatle se upravljački napon dovodi na pločicu za memorije. Voltmetrom je utvrđeno da nema dolaznog izmjeničnog napona sa mrežnog transformatora. Ukoliko se utvrdi da je pregorio namot na sekundaru transformatora daljnji popravak ovog uređaja bio bi neisplativ. Mogao bi se eventualno dodati još jedan posebni manji transformator od 24v koji bi osiguravao ovaj napon umjesto prematanja postojećeg transformatora. Ipak, na ovom uređaju svi namoti transformatora (primarni i svi sekundarni) zaštićeni su osiguračima tako da je mala mogućnost da je došlo do pregaranja kojeg namota (osim ako je došlo do kratkog spoja na samom kontaktima transformatora). Sekundar ima ukupno četiri namota od kojih jedan dvostruki, međutim na desnoj strani transformatora nisu dostupni svi krajevi namota sekundara tako da je potrebno ukloniti dio mehanizma kazetofona da bi transformator bio potpuno dostupan. Kvar se može odmah uočiti i vizualno, a to je loš spoj krajeva namota na masu, odnosno na jezgru transformatora i preko nje na šasiju. Spoj je prelemljen, upravljački napon je proradio, jednako kao i biranje radio postaja na FM području. Popravljanjem kontakta mase proradila je i sijalica za osvjetljenje skale. S obzirom da je već otvoren pristup do mehanizama sklopki nastavljamo sa popravkom istih.

gorenje_gc_203_a_hifi_18

gorenje_gc_203_a_hifi_19

Sklopke su vezane posebnim metalnim vodilicama koje mehanički blokiraju ili oslobađaju jedan od dva moguća položaja ovih višepolnih sklopki i to ovisno u uzajamnom odnosu ostalih sklopki u jednom povezanom nizu. Vađenje i rastavljanje ovih sklopki zbog velikog broja pinova prilično je nezgodna radnja (nekad je rastavljanje nemoguće i u obzir dolazi samo zamjena neispravne sklopke) pa se kreće od lakših pokušaja. Očišćena je sva vidljiva prljavština na pokretnim dijelovima sklopki koji su zatim i podmazani. Nakon nekoliko pokušaja uključivanja i isključivanja sklopki (razrađivanje) uz dodatno podmazivanje, iste su se polako razradile i profunkcionirale. Najviše je zapinjala mrežna sklopka ali i ona se s vremenom razradila. Iako se ovo ne može smatrati kompletnim popravkom (trebalo bi rastaviti i očistiti svaku sklopku) u ovoj fazi zadovoljiti ćemo se ovom razinom popravka. Izvadimo sada napokon promjenjivi kondenzator iz šasije.

gorenje_gc_203_a_hifi_28

gorenje_gc_203_a_hifi_27

Nakon vađenja osovine sa pogonskim zupčanikom iz kondenzatora utvrđeno je da ne zapinje rotor kondenzatora već upravo pogonska osovina u ležaju kućišta kondenzatora. Iz slike je odmah vidljivo i zašto. Na plastičnoj osovini nastala su uzdužna i poprečna napuknuća uslijed čega je došlo do malog povećanja promjera osovine koja se zbog toga teško okreće u metalnom ležaju kućišta. Ovakvu osovinu teško je zamijeniti pa se u ovoj fazi odlučilo brušenjem smanjiti njezin promjer i vratiti u kućište s obzirom da je ista mehanički još uvijek dovoljno čvrsta. Kako bi se brušenje izvelo što ravnomjernije osovina je stegnuta u glavu bušilice te izbrušena finom turpijom, slično kao na nekom tokarskom stroju. Kad je već rastavljen, preventivno je očišćen i potenciometar birača FM područja na drugom kraju osovine ovog kondenzatora, a koji smo već spominjali u tekstu. Nakon sklapanja kondenzator je još provjeren i ommetrom kako ne bi bilo kratkog spoja negdje na pločama rotora i statora, te je vraćen u mehanizam i sada radi ispravno. Na slikama se uočava provrt kroz ležište osovine na tijelu kondenzatora koji služi za podmazivanje ležaja osovine.

gorenje_gc_203_a_hifi_29

gorenje_gc_203_a_hifi_30

gorenje_gc_203_a_hifi_31

Vrijeme je da se posvetimo kazetofonu. Vratašca se nisu mogla zatvoriti jer je su na jednoj strani iskočila iz ležaja, zapravo, prije bi bilo da su preživjela teži udarac jer su stvarno napravljena od čvrste i debele plastike, a ležajevi su sa svake strane osigurani vijcima. Srećom ništa nije polomljeno pa su nakon namještanja u originalnu poziciju proradila bez problema. Kazetofon je izrađen vrlo kvalitetno, gotovo svi dijelovi su metalni, a problem je uočen odmah nakon vađenja istog iz šasije – gumica pogonskog elektromotora u raspadnutom stanju. Nakon zamjene gumice i ponovnog sklapanja kazetofon je proradio ali vrti na nešto većoj brzini pa pjesme brže završe i teško im je namjestiti basove 😉 Nominalni napon napajanja elektromotora je 9V, a s obzirom da je na njemu izmjereno 9,6V elektromotor je prespojen na vanjsko stabilizirano napajanje kako bi se utvrdilo da li je nešto viši napon uzrok većeg broja okretaja motora. Testiranjem je ustanovljeno da motor zadržava isti broj okretaja u širokom rasponu oko nominalnog napona (+-2V), a to znači da je problem ili u neodgovarajućoj gumici ili negdje u mehanizmu. Po ostacima gumice može se izmjeriti njena debljina (1,2 mm kvadratnog presjeka), a zamjenska gumica je nešto deblja. U svakom slučaju, na elektromotor se može lako dodati neki jednostavni regulator brzine okretaja, međutim to na ovom uređaju trenutno nije isplativo. Puno vrednija komponenta je gramofon, a njegov mehanizam je uglavnom “zapečen” mazivom koje je tijekom vremena izgubilo svoja svojstva i sada više djeluje kao ljepilo na pokretnim dijelovima nego kao mazivo. Jednog lijepog dana čitav mehanizam gramofona trebat će rastaviti i očistiti, ali u ovoj fazi završavamo daljnje popravke i napokon sklapamo ovaj godinama izmučeni i napaćeni glazbeni centar.

gorenje_gc_203_a_hifi_32

gorenje_gc_203_a_hifi_33

gorenje_gc_203_a_hifi_34

Opći dojam o ovom uređaju nije nešto poseban. S obzirom na veličinu i težinu ovog glazbenog centra kućište je moglo biti čvršće i robusnije. Ovaj uređaj iz 1980. godine primjer je polaganog prelaska na jeftinije materijale u proizvodnji elektroničkih uređaja široke potrošnje, krhkija kućišta, sve veću primjenu integriranih krugova i zamjenu mehanike elektroničkim rješenjima. Na internetu se ovaj glazbeni centar uglavnom ocjenjuje pozitivno, a to se u prvom redu može zahvaliti ugrađenom kvalitetnom gramofonu i kazetofonu.  Ovdje opisani primjerak pretrpio je mnoga (uglavnom mehanička) oštećenja, a unutrašnost mu je puna nataložene prašine i prljavštine koja je dovela i do nefunkcionalnosti mehaničkih komponenti gramofona i kazetofona. Za dovođenje u punu funkcionalnost potrebno je provesti još puno sati druženja sa ovim uređajem, ali kojem su sada, ovom hitnom intervencijom, barem uvelike povećane šanse da jednom povrati svoj stari sjaj 🙂

 


Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

13 thoughts on “GORENJE GC 203 A HI-FI

  • Dino

    Koja je izlazna snaga pojačala.
    Po nekim podacima uz nju su išle Gorenje kutije ZVO 202 koje su imale muzičku snagu 70 W
    sinusnu 50 W na 4 Ohma

    po tome bi snaga pojačala te linije mogla biti cca 35 W po kanalu

    tačno ?

  • crowave Post author

    Muzički centar GORENJE GC 203 u zadnjih tri godine nekoliko puta sam vidio u ponudi, što na buvljacima, što po oglasnicima. Tražene cijene su bile u rasponu od 10 Eur do 200 Eur, pri čemu sam mogao primijetiti da cijenu ne određuje toliko samo stanje i kompletnost uređaja, već najviše nekakvo subjektivno stajalište prodavatelja. Jednostavno za nekoga je to zastarjeli višak kojeg se želi riješiti, a drugi pak smatra da je to unikatna starina neprocjenjive vrijednosti… Mislim da imam dva komada toga uređaja, pa ako vas zanima mogu jedan pokloniti 🙂

  • Dino

    Linija za kojom sa balavio pred izlogom kao tinejđer. Ostala neispunjena želja. U to vrijeme, 80tih to je bio svemirski brod. Cijenom je bila 4-5 prosječnih plata u BH, adekvatno sadašnjih 4-5000 KM !?! S obzirom na socijalistička vremena ponuda istih stvari je bila mizerna, tek krajem 80tih se pojaviljuje nešto bolja ponuda, pa i kupujem RIZ muzički stub, tačnije samo pojačalo sa kutijama, i danas svira …
    Elem, volio bih kupiti ovu liniju, šisto radi nostalgije, makar bila samo suvenir.

  • crowave Post author

    Koliko vidim po slikama pretpojačalo i pojačalo je zaseban modul (manja pločica). Ipak, obavezno treba pogledati shemu i vidjeti koje sve krugove uključuje gramofonsko pojačalo. Ako se pretpojačalo ne može odvojiti od pojačala (a vjerojatno ne može) onda svakako treba računati i s originalnim snažnim napajanjem kojeg također treba razmontirati i strpati u kutiju, a transformator, ispravljač i stabilizator nisu baš mali ni lagani. Na kraju kutija neće biti puno manja od originalne 😉 Svakako treba proučiti shemu, ja sam to davno rastavljao pa se više ne sjećam detalja, no ako vam zatreba pomoć pronaći ću negdje shemu pa vam javim detalje. Još uvijek mislim da je kupnja pretpojačala s e-bay za par dolara puno sigurnija opcija, pogotovo što neka imaju na pločici izvedeno i kompletno napajanje pa mogu direktno na 220V 🙂

  • Jani

    hvala Crowave na brzom odgovoru.

    ne bi ja ovdje puno komplicirao… uzeo bi od centra šta se može (gramofon, predpojačalo i drugo) i stavio u kutiju, a što ostane imao za rezervne djelove 🙂 Zvučnica i igla ostaju iste, original (osim, što sam iglu mijenjao preije godinu dana)

    Sad najprije moram odlučit, koji GC da razšarafim i uzmem gramofon, izvaditi gramofon i vidjeti, šta sve može ić uznjega. Može li se predpojačalo skinuti sa GC? jel to svoja ploča?

    puno hvala na informacijama i smenicama

    Jani

  • crowave Post author

    Lijep pozdrav Vama i hvala na javljanju 🙂

    Da, muzički centri 1970/80-tih godina obično imaju kvalitetne analogne tunere i gramofone, dok su kazetofoni za današnje pojmove uglavnom višak. S obzirom da su ti muzički centri po dimenzijama prilično glomazni i traže puno mjesta sa pristupom sa gornje i bočne strane, logično se dolazi do ideje da se gramofon napravi kao samostalna komponenta.

    Što se tiče izrade samog kućišta tu su mogućnosti dizajna nebrojene, a Garrard SB125 se i tvornički izrađivao kao samostalna komponenta u jednostavnom drvenom kućištu. Najzgodnije bi bilo napraviti kakvo drveno kućište sa finom završnom obradom vanjskih stranica. No prije početka izrade samog kućišta moramo odlučiti kakvo pretpojačalo mislimo koristiti uz naš gramofon. Naime, pretpojačalo se može ugraditi u samo kućište ili se za to može koristiti neka vanjska komponenta. Ukoliko ćemo pretpojačalo ugrađivati u samo kućište (što je u konkretnom slučaju preporučljivo), tada treba računati s tim da u kućištu ima dovoljno mjesta za ugradnju pretpojačala kao i napajanja za isto.

    E sad, koje pretpojačalo odabrati? To prvo ovisi o zvučnici (igli) ugrađenoj na ručicu gramofona. Gramofoni mogu imati dvije vrste zvučnica: MM (sa pokretnim magnetom) i MC (sa pokretnom zavojnicom). MC zvučnice daju puno manji izlazni napon od MM zvučnica pa je za njih potrebno osjetljivije (kvalitetnije, skuplje) pojačalo. Prema audiofilskim mjerilima iz MC zvučnica se može dobiti bolji zvuk no MM zvučnice su jeftinije, raširenije i robusnije, te je takva zvučnica originalno ugrađena i u SB125. Koliko god je SB125 mehanički dobar i pouzdan gramofon, ne treba se zavaravati da ćemo od njega napraviti neku super top HI-Fi vrhunsku muzičku komponentu pa da sada za njega tražimo neko vrhunsko (skupo) pretpojačalo ili zvučnicu.

    Sad kad znamo koji tip pretpojačala nam je potreban slijedi nova odluka: da li izraditi vlasito pretpojačalo u samogradnji po nekoj shemi, da li iskoristiti originalno pretpojačalo sa GC201, da li iskoristiti neko pretpojačalo sa nekog drugog gramofona koje je samostalno na svojoj pločici, da li kupiti neko gotovo pretpojačalo sa e-bay… Odluka naravno ovisi o našim željama, kvaliteti zvuka koji želimo izvući, raspoloživom buđetu i što je najvažnije, o našoj osobnoj percepciji (dovoljno) dobrog zvuka iz gramofona.

    Primjerice u cijenovnom rasponu 3-200 dolara može se preko interneta kupiti gotovo stereo cijevno ili integrirano univerzalno gramofonsko pojačalo i to bi po meni bilo najjednostavnije rješenje. U e-bay tražilicu je dovoljno upisati “phono preamplifier” i uskoro nam bude jasno da za tu cijenu nikad u samogradnji nećemo moći izraditi pretpojačalo te kvalitete. Ako se odlučimo za nešto skuplja cijevna pojačala (100-200 doalara), uz male modifikacije mogle bi se elektronske cijevi izvući negdje na kućište, pa bi takav gramofon mogao čak i bolje izgledati nego zvučati 😉

    Audiofili bi mogli do besvjesti razglabati o svakoj komponenti, žici, konektoru i šarafu koji čini gramofon, te kako što utječe na kvalitetu zvuka. Za SB125 je najvažnije da igla nije previše istrošena, te će po mojem mišljenju sa prepojačalom u rangu 3-30 dolara sasvim lijepo reproducirati kolekciju ploča nekog prosječnog (normalnog) ljubitelja dobre muzike 🙂

  • Jani

    Pozdrav,

    imam ja dva ovakva centra, oba radita još uvijek u nulu. Jedan je moj, GC201, kupio sam ga 1979, i uvijek mi je dobrao radio. Prije 10 godina kupio sam još jedan, GC203 u odličnom stanju i sad na njemu slušam smo ploće.

    E sad pitanje. Tražim neki dobar gramofon i došao sam na ideju, da, pošto je Garrard SB125 po svim ocjenama, a i iz izkustva znam, vrlo dobar gramofon, da izvadim iz jednog mog centra taj Farrard, stavim ga u svoje kućište i priključim na pojačao i zvućnike… pošto nisam neki strašni elektronik, zanima me, šta je treba uraditi, kad izvadim gramofon…

    puno hvala na odgovoru Crowave i svaka čast na tvome radu!!

    Jani, Slovenija

  • crowave Post author

    Lijep pozdrav! Koliko iz Vašeg opisa mogu zaključiti većina kvarova je mehaničke prirode. To su najgori kvarovi, bilo bi idealno da ne radi nešto od elektronike jer su tu popravci relativno brzi i jeftini. Na tako starim uređajima koji desetljećima skupljaju prašinu često nije dovoljno samo zamijeniti pogonske gumice na mehanizmima jer su ulja i maziva davno izgubila svojstva te su se u kombinaciji sa prljavštinom pretvorila u nešto slično cementu. Da bi se stvari dovele u red treba kompletno rastaviti ovaj poveći stroj, a zatim slijedi dugotrajan posao pipkavog čišćenja svake komponente, što traži puno raspoloživog radnog prostora i vremena. Pri tome se gotovo uvijek nađe na polomljene, nedostajuće ili istrošene mehaničke dijelove koje je često teško nabaviti zamjenske, rekonstruirati ih ili obnoviti. Magnetske glave kazetofona i igle gramofona često su također istrošene, a njihova zamjena može predstavljati značajan trošak. Ako baš želimo napraviti dobar posao na tako starim uređajima treba zamijeniti i većinu elektrolitskih kondenzatora (posebno onih u napajanju) jer su to komponente koje s vremenom propadaju i gube svojstva bez obzira da li su u pogonu ili ne. U načelu kompletna restauracija i dovođenje u funkciju ovakvih uređaja (koji ne spadaju ni u previše stare ni u previše nove) isplativa je samo pojedincima koji to žele za sebe i voljni su potrošiti vremena, živaca i novaca daleko više nego taj uređaj vrijedi. Naravno, uvijek postoji mogućnost da je vaš primjerak bio dobro čuvan, skladišten i zaštićen te nije potrebna “generalka”. No morate biti svjesni činjenice da i kad se otklone trenutni kvarovi, na takvim uređajima uvijek je povećana vjerojatnost pojave nekog novog kvara. Sitni plastični dijelovi (koji su najčešći u sklopkama) možda su trenutno u funkciji, no ovisno o uvjetima čuvanja, plastika isto ima svoj vijek trajanja, postaje krta i lako puca, a ti popravci su onda također priča za sebe. Da ne govorim kako nikad ne možemo biti sigurni ni koliko su istrošeni kontakti na tim višepinskim sklopkama. Stoga prije upuštanja u popravak ili restauraciju nekog vintage uređaja treba dobro razmisliti o isplativosti i razmisliti do koje razine želimo uređaj dovesti u funkciju. Najlakše je dati garanciju na elektroničke dijelove, no da bi se mogla dati garancija na stare mehanizme, motore, sklopke, magnetske glave i druge specijalne pokretne dijelove potrebno je kompletno rastavljanje, a zatim i uložiti puno truda, vremena i novaca… Jer ove dijelove nije (više) moguće jednostavno zamijeniti novima.

  • Marin Knepr

    Poštovanje! Svaka čast na tako detaljnom opisu popravka. Imam taj uređaj od ranih ’80-ih i uvijek sam bio zadovoljan njime. Nažalost, prvi mali kvar pokrenuo je lavinu kvarova koji su na kraju doveli do toga da mi uređaj stoji nekorišten. Naime u doba Juge servisi su popravljali uređaje tako što su čekali da netko donese isti takav uređaj na servis, iz kojeg bi onda vadili dijelove. A novi klijent bi čekao neku novu žrtvu. Tako su meni povadili štošta i nakon prvog servisa ništa više nije radilo 100%. Kazetofon guta trake, AUX ulaz i izlaz ne rade a gramofon je s godinama mehanički propao (ručica ne dolazi dlaje od polovine ploče). Da skratim, rado bih nekako doveo uređaj u funkcionalno stanje, barem gramofon i izlaz, pa ako biste bili voljni još jednom “zaroniti” u Gorenje muzički centar, javite mi.

  • Darko

    brate mili,svaka ti cast. Ja sam pokusao da procackam nesto…ali slaba vajda. Nema struje,a njegov osigurac pregoreva. bas mi zao sto nemam takvog majstora u gradu!

  • Faruk

    Hvala puno na pomoci. uzecu ovaj stari gramofon pa cu njega prvog rastaviti 🙂 a onda cu preci na ovaj “novi” 🙂

  • crowave Post author

    Pozdrav prijatelju,
    dosta je prošlo od kad sam ga rastavljao ali koliko se sjećam gramafon je zakačen za ploču kućišta preko osovine koja zašarafljena za ploču gramafona, a na drugoj strani osovine se nalazi zakačka u obliku fleksibilnog limića. Kod rastavljanja je potrebno odšarafiti tu osovinu preko šarafa na prednjoj strani šasije gramafona tako da ispadne i osovina i zakačka, a kod sastavljanja se prvo ta osovina natrag zašarafi za šasiju gramofona stavi se limić i onda se sve utisne u kućište jer je taj limić fleksibilan u jednom smjeru. Na slikama se vidi ta osovinica kako strši (na zadnjoj slici gramofona donji lijevi kut). U ovaj suženi dio na kraju osovine upada ta zakvačka. Mislim da se gramofon može čak toliko podići da se ta zakvačka zakrene nekim dužim šrafcigerom da ne zapinje za kućište, no najbolje je odšarafiti osovinu. Ako nisam pobrkao ovaj mehanizam s nekim drugim, mislim da je to to, pa sretno 🙂

  • Faruk

    Prijatelju, prije svega veliki pozdrav.
    imam ovaj gramofon, tacnije sada imam dva :). kupio sam jedan polovan kako bih popravio svoj stari, medjutim ovaj polovni radi izuzetno dobro uz par mana.
    Nakon sto sam promijenio zvucnicu i iglu, zvuk je kristalno cist, ali ne mogu preslusati vise od jedne ploce. poslije jedne ploce pocinje zavijati i moram malo odmoriti gramofon.
    Mene interesuje kako si izvadio gramofon iz tijela linije. na osmoj slici se vidi izvadjen gramofon, ja to moram uraditi kako bih kvalitetno podmazao lezajeve i osovinu motora.
    cackam ovaj stari gramofon da sta ne polomim na ovom drugom

    unaprijed hvala