Prijemnik Iskra CS-1


Danas je nabavljen kratkovalni AM, CW, SSB prijemnik CS-1 proizvođača Iskra iz 1970. godine. Po izgledu, robusnosti i boji kućišta moglo bi se zaključiti da je dizajniran za vojnu namjenu međutim prednja ploča i kontrole na prijemniku ipak se ne uklapaju se u vojni dizajn sredstava radio veze iz tog razdoblja.

iskra_cs1_01

iskra_cs1_02

Prijemniku CS-1 za rad je potrebno 12 V istosmjernog napona, a preko ugrađenih ispravljača i stabilizatora moguće je izravno priključiti razne vrste napajanja: od baterija (8 x 1,5 V) preko akumulatora ili nekog drugog vanjskog izvora napona 12 ili 24V do mrežnog napajanja 220V.

iskra_cs1_04

iskra_cs1_03

Naš prijemnik načelno se puno ne razlikuje od AM prijemnika koje smo do sada opisivali u našim objavama. Specifičnost ovog prijemnika je mogućnost prijema SSB modulacija.

iskra_cs1_16

Pomoćni oscilator BFO već smo opisali u objavi Vojni primopredajnik RUP-4 RP-2 RD-2 gdje je služio za prijem nemodulirane telegrafije. Ondje se frekvencija BFO-a miješala sa međufrekvencijom prijemnika kako bi se na izlazu dobio “audio ton” odnosno kako bi se rekonstruirala modulacija koje kod nemodulirane telegrafije nema.  Jednako tako BFO će nam kod prijema SSB modulacije ponovno rekonstruirati noseću frekvenciju koja je kod predaje takvim modulacijama potisnuta.

Kratko ćemo se podsjetiti što je to zapravo SSB modulacija. SSB je skraćenica od skraćenice SSBSC (eng. Single Sideband Suppressed Carrier) što se može prevesti kao – modulacija s jednim bočnim pojasom uz potisnutu noseću frekvenciju.  Prilikom AM modulacije nosećeg vala, uz samu frekvenciju nosećeg vala, u određenim frekvencijskim pojasevima više i niže od frekvencije nosećeg vala pojavljuju se i mnoge nove frekvencije nastale dakle kao produkt modulacije i koje kao takve čine audio informaciju koju kasnije demoduliramo u prijemniku. Ovi frekvencijski pojasevi nastali AM modulacijom sa svake strane frekvencije nosećeg vala nazvani su bočni pojasevi: gornji bočni pojas USB (eng. Upper Side Band) donji bočni pojas LSB (eng. Lower Side Band). Na prijemniku CS-1 ovi pojasevi označeni su domaćim kraticama GBP i DBP. Kad smo već kod toga telegrafija (CW) je na našem prijemniku označena sa TG, a telefonija (AM, SSB) na pripadajućoj sklopki sa F.

Ukoliko dakle predajnikom odašiljemo i noseću frekvenciju i oba spomenuta bočna pojasa tada odašiljemo AM modulirani signal. Pri tome noseći val ne prenosi nikakvu informaciju (služi samo za dobivanje bočnih pojaseva koji nose svu informaciju), a svaki od bočnih pojaseva sadrži potpuno istu informaciju (samo frekvencijski zrcalno okrenutu). Stoga se došlo na ideju da se napravi predajnik koji će odašiljati samo jedan bočni pojas, a da se potpuno potisne noseći val koji ne prenosi nikakvu informaciju i drugi bočni pojas koji prenosi potpuno istu zrcalnu informaciju. Time se ukupna izračena snaga iz predajnika ne bi trošila na nepotrebne signale, a osim toga dvostruko bi se smanjila i širina zauzetog frekvencijskog opsega.

Prednosti SSB modulacije su očite, no to zahtjeva i dodatne sklopove za SSB prijemnike i predajnike. U prijemniku je potrebno ponovno nadomjestiti potisnuti noseći val kako bi demodulacija uopće bila moguća. Tome služi isti onaj BFO kakav smo opisali i za CW prijem, jedino što za prijem SSB amplituda ovog oscilatora mora biti nešto veća. S obzirom da u prijemniku miješamo frekvenciju BFO-a sa MF nastalom u prijemniku demodulator onda ovdje nije ništa drugo nego mješač koji se naziva “produkt detektor” jer, kao što sama riječ kaže, daje produkt miješanja MF i BFO kako bi se dobio demodulirani audio signal. Kod prijemnika CS-1 kao produkt detektor iskorišten je specijalizirani integrirani krug za tu namjenu CA3002 koji zapravo radi kao balansirano diferencijalno pojačalo.

iskra_cs1_05

Okrugli element montiran sa četiri vijka na bočnoj strani šasije koji se vidi na gornjoj i donjoj slici zapravo je zavojnica koja sa serijski vezanim kondenzatorom čini filtar za CW.

iskra_cs1_09

iskra_cs1_10

iskra_cs1_12

Vidjeli smo unutrašnjost prijemnika CS-1 sa sve četiri strane, a sada slijedi nekoliko detalja.

Ova pločica smještena je odmah iznad zavojnice 1. lokalnog oscilatora, te vjerojatno sadrži njegove komponete, te komponente 1. mješača.

iskra_cs1_06

Na ovoj pločici nastavljaju se sve ostale komponente prijemnika: mješači i MF pojačala desno, produkt detektor, BFO i NF pojačalo na lijevoj strani pločice.

iskra_cs1_07

Sklopovi za napajanje: mrežni transformator, selenski punovalni ispravljač i tranzistorski stabilizator napona. Vidimo antensku priključnicu odmah do mrežnog transformatora i sklopke za odabir vrste napajanja.

iskra_cs1_08

Ovdje je promjenjiva zavojnica 1. lokalnog oscilatora za odabir radne frekvencije (u rasponu 0-1 MHz) te robusni mehanizam za uvlačenje i izvlačenje feritne jezgre unutar nje, mehanički vezan sa skalom i gumbom za odabir radne frekvencije.

iskra_cs1_11

Na slijedeće tri slike vidi se promjenjivi kondenzator te višepolni preklopnik zavojnica, kombinacija koja služi za namještanje rezonancije ulaznih RF krugova i radne frekvencije oscilatora.

iskra_cs1_13

iskra_cs1_14

iskra_cs1_15

Ako se vratimo na prvu sliku vidjeti ćemo da je frekvencijsko područje od 2-3 MHz označeno na kontrolama i na skali plavom bojom, a sva ostala bijelom na kontrolama i crnom na skali. Postoji mogućnost da je za najniže frekvencije vjerojatno ugrađen i zasebni lokalni oscilator (što za sada nismo naznačili na blok shemi).

Frekvencija se bira preklopnikom (MHz) a zatim gumbom spregnutim sa skalom (kHz). Skala za podešavanje radne frekvencije također ima plave i crne oznake. Za opseg od 2 MHz (plava skala) frekvencija raste kada se gumb okreće ulijevo, dok za sve ostale opsege frekvencije rastu kad se gumb okreće udesno. U oba slučaja, da bi se dobila radna frekvencija, na preklopniku se prvo očitavaju MHz, a zatim na skali kHz.

Skale za podešavanje ulaznog stupnja pak su podjeljene na frekvencijske opsege 2 do 5 MHz (unutarnja skala) i 5 do 13 MHz (vanjska skala). Prijemnik bi sukladno svemu navedenom trebao imati puni frekvencijski opseg u rasponu 2-13 MHz.

Ovime smo se načelno upoznali sa Iskrinim prijemnikom CS-1. Slijedeći je korak naravno spajanje na antenu, slušalice i napajanje te testiranje samog prijemnika. Jedva čekam prvu priliku za taj poduhvat, a to već jedva čeka vjerojatno i sam prijemnik, s obzirom da se stvarno čuvao i dobro očuvao za svoje godine ne bi li ga netko barem još jednom spojio na kakav dobar napon napajanja  🙂


Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

One thought on “Prijemnik Iskra CS-1