Tester i regenerator CRT ekrana Müter BMR 44


Danas je nabavljen  uređaj za ispitivanje ispravnosti i popravak (regeneraciju) katodnih cijevi (CRT) monitora, televizora, osciloskopa i sličnih elektroničkih uređaja, proizvod njemačkog poduzeća (Ulrich) Müter iz 1980-tih godina.

 

Müter je obiteljsko poduzeće koje je u 1960-tim godinama osnovao radio-televizijski tehničar Ulrich Müter i gdje su se proizvodili uređaji za mjerenje, ispitivanje, regeneraciju i demagnetiziranje CRT ekrana, generatori TV test slike, audio mjerni uređaji, ionizatori zraka, izolacijski transformatori i variaci, te kombinirani uređaji za ispitivanje mrežnih instalacija.

U ranijim objavama već smo opisali dva slična uređaja: CRT tester i regenerator Stolle Typ 7403 i Tester i regenerator CRT ekrana Müter BMR 5 gdje smo i objasnili čemu služe i kako funkcioniraju ovakvi uređaji. Stoga ćemo se ovdje osvrnuti samo na specifičnosti modela Müter BMR 44.

 

 

BMR 44 prvenstveno služi za uklanjanje kratkih spojeva nastalih na elektrodama elektronskog topa unutar CRT ekrana i to spaljivanjem kratko spojenog sloja pomoću visokonaponskih izboja propuštenih kroz vanjske izvode elektroda u kratkom spoju.

Elektronski top koji obično sadrži žarnu nit, katodu i prvu mrežicu najosjetljiviji je na kratki spoj jer su ti elementi fizički montirani na vrlo malom međusobnom razmaku. Elektrode su u radu normalno izložene visokim naponima i temperaturama te svako i najmanje savijanje žice nosača elektrode pod ovim i vanjskim mehaničkim utjecajima može dovesti do njenog kratkog spoja sa susjednom elektrodom.

Tako kratki spoj između žarne niti i katode uzrokuje da katoda trajno emitira elektrone što može rezultirati slikom sa jarko crvenom, zelenom ili plavom nijansom s povratnim linijama, ovisno o zahvaćenoj katodi (CRT ekran u boji ima tri elektronska topa, po jedan za crvenu, zelenu i plavu boju). Isto tako, kratki spoj katode sa prvom (kontrolnom) rešetkom također uzrokuje slične pojave, a kratak spoj prve i druge rešetke uzrokuje vrlo tamnu sliku ili potpuni izostanak iste.

Ovdje još možemo reći da je katoda elektronskog topa obično napravljena od nikla presvučenog slojem barijevog oksida. Barijev oksid mora se aktivirati zagrijavanjem (tipično na 800-1000°C) kako bi počeo otpuštati elektrone. S obzirom da najčešće dolazi do kratkog spoja dijela katode presvučene barijem sa prvom mrežicom onda se kod postupka “regeneracije” kratkog spoja mora spaliti ta mala kontaktna površina ali tako da se pri tome što manje ošteti barijska površina katode i spriječi stvaranje čestica gareži koje bi mogle pasti unutar elektronskog topa i stvoriti nove kratke pojeve ili blokadu prolasku elektronske zrake.

Upravo u ovome se očituje i najveća razlika između različitih regeneratora CRT cijevi. Bolji je onaj koji daje pogodniju visinu napona, te pogodnije ograničenje jačine struje i ograničenje trajanja samog strujnog impulsa (ili više uzastopnih ponavljajućih impulsa) kako bi spaljivanje mjesta kratkog spoja bilo što čišće i bez nastanka novih oštećenja na elektrodama. BMR 44 je specifičan po tome što ima automatsko podešavanje struje regeneracije na osnovu stalnog praćenja (mjerenja) struje katode (0 – 1,5 mA) prilikom regeneracije. Ovo bi mu trebalo osigurati veću uspješnost čistih otklanjanja kratkih spojeva unutar elektronskih topova CRT ekrana.

 

 

Za BMR 44 nismo našli puno podataka, osim jedne mutne i tek djelomično čitljive elektroničke sheme koja uz to nije posve odgovarajuća našem uređaju. Iz iste se može zaključiti da uređaj osigurava napone za grijanje žarnih niti katoda u standardnim vrijednostima od 2,7 / 4,7 / 6,3 / 8,3 / 11 i 12,6 V koji se dovode na posebnu vanjsku priključnicu. Na tu priključnicu se zatim spajaju adapteri sa različitim podnožjima CRT ekrana i preko njih se onda selektira i odgovarajući napon grijanja.

 

Mrežni transformator također daje napone 163, 250 i 400 V koji služe za punjenje kondenzatora za regeneraciju (47 µF, 350 V). Ti naponi se stoga ispravljaju sa po dvije u seriju spojene diode 1N4007, a struje se ograničavaju otpornicima.

 

Diodni mosni ispravljač preko regulatora 12 V napaja timer 555 spojen kao astabilni multivibrator. Timer se aktivira pritiskom na tipkala Green, Red, Blue i okida relej RY12W. Releju je za aktivaciju potreban napon u rasponu 3-48 V (300 mW) te ga 555 može bez problema aktivirati. Tranzistor BC238C koristi se kao dioda za zaštitu izlaza 555 od samoindukcije iz zavojnice releja.  

 

Regulacija se vrši povratnom vezom preko namjenski izrađenog optopara koji se sastoji od žarulje i foto-otpornika (LDR). Ovaj optopar je smješten u bijelo cilindrično plastično kućište sa nazivom CRCU 001 (Central Regeneration Control Unit).  

 


 

Ovakvi uređaji za regeneraciju CRT ekrana s krajem prošlog stoljeća otišli su u povijest jer se ekrane CRT televizora (a često i sve drugo unutar televizora) više nije isplatilo popravljati. Danas ovakav uređaj eventualno može poslužiti restauratorima starih televizora za pokušaj povratka u život nekog starog ekrana.

Zanimljivo je da su se do 1960-tih godina mogli čitavi ekrani tvornički popraviti ili obnoviti. To je uključivalo rastavljanje ekrana (rezanje stakla), a zatim popravak ili zamjena elektronskog topa, uklanjanje i ponovno nanošenje fosfornog sloja, po potrebi i unutrašnjeg grafitnog premaza koji čini anodu (aquadag) i slično. Rani televizijski ekrani su bili skupi i brzo su se potrošili pa su ovakvi popravci bili isplativi. Osim toga, koristio se i postupak svojevrsnog “pomlađivanja” ekrana kako bi se vratila svjetlina istrošenog CRT-a. To se radilo pažljivim ručnim povećanjem napona žarne niti za grijanje katode te struje i napona na kontrolnim rešetkama elektronskog topa.

Sve u svemu nekad se puno toga isplatilo popraviti i svaki elektroničar je bio dobro upoznat s principom rada i specifičnostima svakog elektroničkog sklopa. Danas se ne isplati popravljati gotovo ništa, no činjenica je da ogromna količina sveprisutne kompleksne elektronike završava u kvaru. Tko si želi dati truda te ima iskustva i alata taj će neke kvarove moći detektirati i otkloniti, no to su opet većinom komercijalno neisplativi popravci. Problem je kad netko tko nema znanja, iskustva, alata, a ni previše volje, na youtube kanalima i raznim facebook grupama traži brza instant rješenja kako popraviti neki kompleksni audio/video uređaj za 5 minuta i po mogućnosti samo sa šrafcigerom. I ljuti se što mu nitko ne želi dati odgovor 🙂

 

Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.