Radio-kasetofon Neckermann Radio-Cassetten-Tonbandgerät


Danas je nabavljen radio-kasetofon oznake Neckermann Radio-Cassetten-Tonbandgerät s početka 1970-tih godina. Uređaj je japanskog porijekla uvezen preko njemačke distributerske tvrtke Neckermann.

 

Na gornjoj strani su potenciometri za jačinu (LAUTST) i boju (TON) tona. Potenciometar za jačinu je u kombinaciji sa sklopkom za uključenje/isključenje uređaja (AUS). Preko četiri sklopke odabire se rad kasetofona (CASS) ili prijemni frekvencijski opseg (MW, UKW) te automatska frekvencijska kontrola za UKW prijemnik (AFC). Indikacijski instrument pokazuje stanje napajanja (BAT) ili razinu signala kod snimanja (RECORD).

 

 

 

 

Neckermann Versand AG je bivša njemačka distributerska tvrtka za poštansku i internetsku trgovinu različitim proizvodima široke potrošnje (odjevni predmeti i moda, mali aparati i potrepštine za kućanstva, igračke i elektronika). Tvrtku je osnovao Josef Neckermann 1950. godine i ubrzo je postala jedna od vodećih kompanija za distribuciju robe preko poštanskih narudžbi u Europi. Godine 1978. Neckermann je pokušao steći uporište u industriji igara izdavanjem Tele-Cassetten Game pod svojim brendom Palladium. Od 1995. tvrtka je pokrenula svoju vlastitu internetsku trgovinu. Od 2010. godine Neckermann je u 100-postotnom vlasništvu Sun Capital Partnersa, dvije godine kasnije započeti su stečajni postupci Neckermannovih podružnica, a od 2013. godine internetske narudžbe na neckermann.de održava Otto Grupa.

 

 

Priključnice i kontrole sa bočne strane uređaja:

  • EXT – priključnica za vanjski zvučnik ili slušalice
  • RADIO A, RADIO B, MIC – ulazi na kasetofonska audio pojačala uređaja za snimanje ili reprodukciju
  • REMOTE – pokretanje i zaustavljanje elektromotora mehanizma kasetofona preko vanjske sklopke
  • SP. (ON/OFF) – sklopka za uključenje ili isključenje zvučnika kod snimanja ili reprodukcije sa vanjskih audio uređaja bez vlastitog pojačala (gramofonska zvučnica)

 


 

 

 

 

Prijemnik pokriva AM/MW (srednjevalni) opseg u rasponu 535-1605 kHz i FM/UKW opseg u rasponu 88-108 MHz. Iako je početak 1970-tih godina japanski FM/UKW prijemnici već pokrivaju puni opseg 88-108 MHz, dok prijemnici iz evropskih zemalja istočnog bloka proizvedeni 10-15 godina kasnije još uvijek pokrivaju FM opseg samo do 100 ili 104 MHz.

 

 


 

Elektronička shema zalijepljena s unutrašnje strane stražnje ploče kućišta je minijaturnog otiska sa uglavnom nečitljivim oznakama vrijednosti elemenata, no svakako puno pomaže pri servisu uređaja.

 

 

Elementi su razmješteni na tri pločice. Na najvećoj pločici su elementi AM/FM prijemnika, na većoj pločici desno su audio pojačala i kasetofonski VF oscilator, a na najmanjoj pločici je regulator brzine vrtnje elektromotora.  

 

 

 

AM/FM prijemnik se bazira na svega šest tranzistora, još šest tranzistora radi u audio pojačalima, jedan je u krugu VF oscilatora za kasetofonske glave, a preostala dva u krugu regulacije brzine vrtnje elektromotora kasetofonskog mehanizma.

 

 

 


 

U FM tuneru rade dva tranzistora, RF pojačalo TR1 i samooscilirajući mješač TR2. MF signal na 10,7 MHz se preko MF transformatora T1 vodi na MF pojačala sa TR3, TR4 i TR5. Pojačana MF vodi se na ratio-detektor (2 x 1N60) gdje se vrši FM demodulacija. Automatska frekvencijska kontrola (AFC) ostvarena je povratnim krugom sa ratio detektora na varikap diodu u krugu lokalnog oscilatora FM tunera.

Kod AM prijema tranzistor TR6 radi kao samooscilirajući mješač. MF signal na 455 kHz se preko MF transformatora vodi na MF pojačala sa TR3 i TR4. Pojačana MF vodi se na diodni detektor (D2) gdje se vrši AM demodulacija.

 

 

Pločica AM/FM prijemnika.

 

 

Demodulirani NF signali vodi se na protutaktno (push-pull) izlazno audio pojačalo sa četiri tranzistora. TR9 radi kao pretpojačalo, slijedi RC veza sa driver pojačalom TR10, a na izlazu protutaktno rade TR11 i TR12. Vidimo da je zvučnik spojen izravno na izlazne tranzistore bez izlaznog transformatora, odnosno koristi se samo ulazni transformator. Ulazni protufazni transformator za takav spoj mora imati odvojene sekundarne namotaje što se jasno vidi na shemi. Nadalje, za izravno spajanje zvučnika potrebno je imati simetričan napon napajanja ili se može koristiti balansni spoj sa elektrolitskim kondenzatorima kao u našem slučaju. Izbjegavanje izlaznog transformatora poboljšava kvalitetu pojačala jer nema izobličenja koje nastaje u njemu.

Temperaturna stabilizacija izlaznih tranzistora se postiže termistorima (NTC) u djelitelju napona za dobivanje prednapona baza tranzistora. Vidimo da je paralelno svakom termistoru vezan i obični otpornik. To je zato jer je teško naći termistor koji će imati odgovarajuću temperaturnu karakteristiku za stabilizaciju radne točke tranzistora u širokom opsegu temperatura. Dodavanjem običnih otpora paralelno ili serijski termistoru nastoji se dobiti odgovarajući otporno-temperaturni odziv kako bi se promjenom prednapona baze tranzistora kompenzirao temperaturni porast kolektorske struje.

 

 

Ispravljač napona napajanja, kasetofonska pretpojačala, VF oscilator za brisanje i predmagnetizaciju te izlazno audio pojačalo. Desno gore na pločici se uočavaju elementi izlaznog audio pojačala (ulazni transformator – okretač faze, izlazni tranzistori i termistori za tempereaturnu stabilizaciju (ljubičasti diskovi).

 

Kasetofonsko pretpojačalo čine izravno vezana dva stupnja pojačanja sa tranzistorima TR7 i TR8. Ovaj stupanj se koristi za pojačanje signala iz magnetske glave kod reprodukcije i za pojačanje ulaznih mikrofonskih signala kod snimanja. VF oscilator za brisanje i predmagnetizaciju je transformatorski sa pogonskim tranzistorom TR13 na primaru. Indikator jačine signala za snimanje pokazuje ispravljeni NF napon sa izlaza audio pojačala.

 

 

Indikator jačine signala za snimanje i stanja baterija (napajanja).

 

 

Mrežno napajanje uključuje mrežni transformator sa srednjim izvodom na sekundarnom namotaju pa su za punovalno ispravljanje dovoljne dvije diode. Osim filtarskog elektrolitskog kondenzatora nema druge regulacije napona napajanja. Stoga je dodan krug za regulaciju i stabilizaciju brzine vrtnje elektromotora kako bi ista bila konstantna kod varijacija napona napajanja zbog promjene mrežnog napona ili zbog trošenja baterija.

Prema shemi vidimo da je to klasični spoj sa dva tranzistora gdje je jedan tranzistor izlazni regulacijski (u seriji sa negativnim polom napajanja), a drugi radi kao senzor ili pojačalo greške. Senzorski tranzistor stalno prati napon na elektromotoru preko otporničkog djelitelja napona sa potenciometrom za regulaciju i pripadajućim fiksnim otpornicima (krug baze). Dvije serijski spojene diode su referentni izvor napona tako da je napon na emiteru senzorskog tranzistora uvijek manji od napona na elektromotoru. Naponom na kolektoru senzorskog tranzistora upravlja se izlaznim regulacijskim tranzistorom.

 

 

Regulator i stabilizator brzine vrtnje elektromotora.

 


 

Neckermann Radio-Cassetten-Tonbandgerät je u svim elementima tipični primjerak jeftinih japanskih tranzistorskih radio-kasetofona s kraja 1960-tih i početka 1970-tih godina. Razvoj potrošačke elektronike u narednim godinama je bio toliko brz da ste praktično svakih pet godina za iste novce mogli kupiti višestruko bolji radio kasetofon ili bilo koju drugu audio komponentu, a isti trend se nastavlja i sve do danas. Stoga nema smisla uspoređivati radio uređaje s početka i sredine ili kraja 1970-tih godina jer je za to vrijeme tranzistorska tehnika višestruko napredovala u svim područjima proizvodnje i primjene.

Glede toga, mnogi audio nostalgičari danas energično brane kvalitetu čiste analogne radio i audio tehnike s kraja prošlog stoljeća u usporedbi sa današnjom digitalnom tehnologijom. Moja iskustva ipak nisu baš na strani dobre stare analogne elektronike. Mogu potvrditi da je osjetljivost i selektivnost današnjih boljih digitalnih radio čipova u klasi najboljih (najskupljih) analognih radio tunera (ako ne i bolja), s time što im je cijena neusporedivo manja, a način primjene neusporedivo jednostavniji.

Istina, iz prijemnika baziranih na takvim čipovima nećete moći naučiti ništa o radio-tehnici, no jedno je za sada sigurno: koliko god procesuiranje zvuka, podataka i svih drugih signala danas bilo digitalno, radio prijenos svih tih silnih digitalnih podataka je i dalje moguć samo na dva načina. Jedan način je amplitudnom modulacijom (AM), a drugi način je frekvencijskom modulacijom (FM). Sve ostalo su nijanse 🙂

Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.