Ferrograph audio test set RTS2 + ATU1


Danas je nabavljen set od dva uređaja za mjerenje parametara kvalitete i karakteristika audio komponenti te audio medija i zapisa. Uređaj Recorder Test Set RTS2 omogućuje mjerenje ulazne osjetljivosti, izlazne snage, pojačanja, frekvencijskog odziva, odnosa signal/šum i distorzije audio komponenti, preslušavanja kod višekanalnih audio zapisa (Cross Talk, Erasure), te pojave pomaka frekvencije (promjene tona) kod snimanja ili reprodukcije (Drift, Wow, Flutter). Auxiliary Test Unit ATU1 pak je proširenje za RST2 koje sadrži balansne transformatore impedancije i kalibrirana pojačala, atenuatore i opterećenja za spajanje ulaznih (testnih) i izlaznih (mjernih) audio signala, namjenske filtre za pojedine vrste mjerenja te pojačalo i zvučnik za monitoring procesuiranog audio signala.

Prvi audio test setovi oznake RTS2 izašli su u prodaju 1972. godine, a uz male preinake u elektroničkoj shemi i upotrijebljenim komponentama razvijali su se do 1978. godine. Proizvod su britanske tvrtke The Ferrograph Company Ltd.

 

 

The Ferrograph Company Ltd vuče korijene iz 1920. godine kada je osnovana privatna tvrtka Wright i Weaire za proizvodnju električnih instrumenta te električnih i elektroničkih komponenti za radio prijemnike. Od 1947. godine tvrtka Wright i Weaire se zainteresirala za tehnologiju snimanja zvuka na magnetske trake te je osnovana nova tvornica u South Shields i sredinom 1948. godine proizveden je prvi Ferrograph magnetofon. Tijekom 1949. godine osnovana zasebna privatna tvrtka za prodaju magnetofona, British Ferrograph Recorder Co Ltd. Tijekom 1955. godine tvrtka je pretvorena u javno poduzeće, a 1958. godine naziv tvrtke je promijenjen u Ferrograph Company Ltd. Tijekom 1959. godine većinski udio u Ferrograph Company Ltd je stekla britanska grupacija Wilmot Breeden Group koja je asortiman tvrtke proširila na snažnija audio pojačala, radio tunere i zvučnike. Od 1977. godine Ferrograph Company Ltd bilježi pad prodaje i velike financijske gubitke, u pokušaju spašavanja poslovanja došlo je do spajanja sa tvrtkom North East Audio Ltd (NEAL), no 1981. godine Ferrograph ipak odlazi u stečaj dok je NEAL postao dio Canford grupe.

 

 

Ferrograph audio test set RTS2 + ATU1 primarno je namijenjen za testiranje kvalitete snimanja i reprodukcije zvuka na magnetskim trakama (magnetofoni, kasetofoni i pripadajuće audio trake). U osnovi se sastoji od slijedećih komponenti:

  • promjenjivi oscilator testnih frekvencija baziran na Wienovom mostu (15 Hz do 150 kHz)
  • mjerač THD-a sa filtrom osnovne frekvencije baziran na Wienovom mostu
  • Wow & Flutter mjerač na principu usporedbe napona nakon pretvaranja frekvencije u napon
  • fiksni oscilator 3150 Hz za testnu frekvenciju kod Wow & Flutter mjerenja
  • kalibracijski oscilator 70 Hz za milivoltmetar i Wow & Flutter oscilator
  • elektronički milivoltmetar opsega mjerenja 0,02 mV (najmanja podjela) do 100 V

 


 

 

Oscilator testnih frekvencija

Sinusni oscilator testnih frekvencija radi u opsegu 15 Hz do 150 kHz, a frekvencija se odabire pomoću potenciometra sa skalom 15-150 i četiri sklopke za odabir frekvencijskog opsega (množitelja).  U čitavom opsegu zadržava se stabilnost amplitude unutar ±0,2 dB, a distorzija sinusoide u audio opsegu 100 Hz do 20 kHz je manja od 0,08% (svega 0,025% za testnu frekvenciju 1 kHz).

Maksimalna amplituda izlaznog signala je oko 3 V bez opterećenja, odnosno +8 dBm na opterećenju od 600 Ω, a preko ATU1 dobiva se dodatno pojačanje +20 dBm na opterećenju od 600 Ω. Izlaznim atenuatorom željena amplituda signala se može podesiti u punom rasponu (0,03 mV do 3 V) pomoću kombinacije 6-položajne sklopke (coarse) i potenciometra (fine).

Izlazna impedancija oscilatora ne ovisi o odabranoj frekvenciji ali naravno ovisi o položaju izlaznog atenuatora (odabranoj izlaznoj amplitudi), no ista je uvijek manja od 450 Ω (niža impedancija – manja EMI okolnog šuma).

 

Mjerenje Wow & Fluttera i Drifta

Wow & Flutter i Drift su pomaci frekvencije (visine tona) koji nastaju uslijed prespore, prebrze ili neujednačene brzine vrtnje pogona audio trake. Ukoliko se traka vrti sporije od nominalne brzine, reproducirani tonovi postaju niži (dublji), a ako se traka vrti prebrzo reproducirani tonovi postaju viši.

Wow & Flutter se uglavnom odnosi na fluktuacije frekvencije kod reprodukcije nekog dobro snimljenog (originalnog) zapisa. Najčešće nastaju zbog istrošenosti, nepodešenosti ili drugih neispravnosti mehanizama pogona trake. Relativno spore fluktuacije frekvencije se nazivaju „Wow“, a brže fluktuacije su „Flutter“. Drift se odnosi fiksni pomak frekvencije (visine tona) koji može nastati tijekom snimanja i reprodukcije nekog audio zapisa na istom audio rekorderu. Obično se pojavljuje kada brzina trake na nekom uređaju nije jednaka kod snimanja i reprodukcije.

Da bi se testirale ove pojave, prvo se na audio traku snimi ton na testnoj frekvenciji 3,15 kHz u trajanju nekoliko desetaka sekundi. Zatim se traka premota i taj ton se reproducira. Izlazna frekvencija audio tona kod reprodukcije mora biti točno 3,15 kHz, a ukoliko postoji kakav pomak (drift) onda to instrument pokazuje.

Mjerenje Wow i Fluttera je do 1% podijeljeno u tri mjerna opsega, a mjerenje Drifta je u opsegu ±2%. Mjerenje se vrši po DIN 45507 (IEC 386) standardu. Ovisno o standardu testna frekvencija može biti i neka druga (3 kHz).

Kalibracija instrumenta za Wow & Flutter mjerenje se vrši tako da se pritisnu tipke „WOW & FLUTTER / 0,3%“ i „CALIBRATE“ te se kazaljka instrumenta trimerom „peak wow cal (0,3% range)“ podesi na crveni marker „cal“ na skali.

Kalibracija instrumenta za Drift mjerenje se vrši tako da se pritisnu tipke „WOW & FLUTTER / drift“ i „CALIBRATE“ te se kazaljka instrumenta trimerom „drift set zero“ podesi na nulu „drift %“ skale (sredina skale).

 

Mjerenje distorzije i odnosa signal/šum     

Harmonička izobličenja signala i šum u audio uređajima i njihovo mjerenje već smo opisali u objavi THD metar pa se ovdje nećemo ponavljati. Ukratko, ukoliko uređaj stvara neka harmonička nelinearna izobličenja (distorziju) to znači da uz osnovne ulazne frekvencije generira i određeni spektar novih frekvencija (harmonika) kojih nema u originalnom ulaznom signalu. Također, ako audio uređaj unosi neki šum (zbog nesavršenosti komponenti ili lošeg dizajna sklopa) to se također može promatrati kao spektar novih frekvencija kojih nema u originalnom ulaznom signalu. Te nove frekvencije se onda zbrajaju sa originalnim frekvencijama i izobličavaju originalnu zvučnu sliku.

Princip mjerenja distorzije, odnosno ukupnog harmoničkog izobličenja je jednostavan. U audio komponentu se šalje čist sinusni signal obično frekvencije 1 kHz (takav signal nema nikakve harmonike), a zatim se na izlazu prati koliko uređaj uz osnovni signal 1 kHz generira novih harmoničkih frekvencija i frekvecija šuma te koliko su efektivne naponske razne tih stranih frekvencija. Da bi se izmjerila ukupna razina novonastalih harmonika (THD) i šuma potrebno je iz izlaznog signala izdvojiti, filtrirati ili na neki drugi način poništiti originalnu frekvenciju na 1 kHz. To se obično vrši uskopojasnim filtrima (Notch filtar).

Kod našeg mjernog seta mjerenje distorzije se može vršiti testnim frekvencijama u rasponu 400 Hz do 1,1 kHz minimalne amplitude 100 mV, no tipično se odabire frekvencija od 1 kHz i na toj frekvenciji je i odziv našeg mjerača najbolji. Kod mjerenja distorzije uključuje se filtar niskih frekvencija (ispod 400 Hz) L.F. cut kako bi se filtrirao niskofrekvencijski (mrežni) šum i slične smetnje. Harmonici nastali uslijed distorzije su mjerljivi u opsegu 15 Hz do 20 kHz.

S obzirom da se za poništavanje testne frekvencije koristi filtar na principu Wienovog mosta uređaj je opremljen kontrolama za fino podešavanje frekvencije i faze kako bi poništavanje bilo maksimalno. Postupak mjerenja THD-a je slijedeći:

  • mjerni opseg milivoltmetra se postavi na 1 V
  • odabere se testna frekvencija 1 kHz (100 x10)
  • pritisne se tipka “DISTORTION / 100%”
  • pomoću potenciometra “DISTORTION METER set 100%” podesi se kazaljka instrumenta na puni otklon (10 na prvoj gornjoj skali)
  • pritisnu se tipke „DISTORTION / read” i “L.F. cut”
  • kontrola “DISTORTION METER BALANCE / fine” se postavi u središnji položaj (oznaka fine), a zatim se “coarse” i “phase” kontrolama pronađe minimum otklona kazaljka instrumenta (za ovo se postepeno povećava osjetljivost voltmetra)
  • minimalni otklon se očita na dvije gornje skale i pomnoži sa postotkom (%) odabranim preko sklopke milivoltmetra

Za mjerenje odnosa signal/šum prvo se mora izmjeriti distorzija (THD) sa testnom frekvencijom 1 kHz prema gornjem opisu. Ako je THD manji od 2% potrebno je pojačati testni signal tako da distorzija dosegne 2%. Postupak mjerenja odnosa signal/šum je zatim slijedeći:

  • pritisne se tipka “MILLIVOLTMETER / read / input”
  • sklopka za mjerne opsege milivoltmetra se postavi tako da se dobije prikladni otklon kazaljke za očitanje izlaznog naponskog nivoa na 2% THD-a
  • sada se ulaz uređaja koji se testira odspoji sa testnog signala 1 kHz i kratko se spoji
  • isključi se „L.F. cut“ filtar
  • sklopka za mjerne opsege milivoltmetra se postavi tako da se dobije prikladni otklon kazaljke za očitanje nivoa šuma
  • odnos između prvog mjerenja na 2% THD-a i drugog mjerenja nivoa šuma predstavlja odnos signal/šum

 

Mjerenje frekvencijskog odziva i mjerenje pojačanja

Za mjerenje frekvencijskog odziva nekog audio pojačala ili filtra prvo se podesi odgovarajuća amplituda testnog signala na frekvenciji 1 kHz tako da amplitude svih ostalih frekvencija također budu unutar mjernog opsega milivoltmetra. Ovdje je naravno potrebno donekle znati očekivanu frekvencijsku karakteristiku ili napraviti nekoliko podešavanja tako da rezultate za čitav frekvencijski opseg dobijemo unutar željenog mjernog opsega. Jednom kad se podesi amplituda „referentne“ frekvencije, gumbi za podešavanje amplitude testnog oscilatora se više ne diraju za druge frekvencije, no svakako se mogu po potrebi mijenjati mjerni opsezi milivoltmetra.

Postupak dobivanja amplitudno frekvencijske karakteristike odziva neke audio komponente je jednostavan. Za svaku frekvenciju koju odaberemo na testnom oscilatoru zabilježimo izmjerenu amplitudu na prikladnom grafikonu. Spajanjem izmjerenih točaka dobivamo traženu karakteristiku. Važno je da su kod ovog mjerenja isključeni svi filtri (L.F. cut) kako ne bi utjecali na linearnost mjerenja.

Mjerenje pojačanja na određenoj frekvenciji je vrlo slično opisanom postupku. Jednostavno se izmjeri amplituda ulaznog testnog signala (MILLIVOLTMETER/read/osc) i amplituda izlaznog signala iz uređaja koji se testira (MILLIVOLTMETER/read/input). Odnos između izlazne i ulazne razine signala predstavlja pojačanje i može se izraziti brojčano (npr. 3,6 puta). Također se može koristiti dB skala za dobivanje pojačanja u decibelima.

 

Milivoltmetar

Izmjenični milivoltmetar ima ravni frekvencijski odziv (±0,2 dB) u čitavom frekvencijskom opsegu 10 Hz do 150 kHz, a točnost mjerenja je ±0,2% na puni otklon skale u audio opsegu 30 Hz do 20 kHz. Ulazna impedancija je oko 2 MΩ.

Raspon mjerenja je 1 mV do 100 V (puni otklon skale) podijeljeno u 11 mjernih opsega. Za mjerenje napona (amplituda) opsezi su kalibrirani u voltima, za mjerenje distorzije (THD), Wow i Fluttera u postocima, a za mjerenje pojačanja u dBm. Najmanja rezolucija mjerenja (jedna podjela) je 0,02 mV.

Milivoltmetar se kalibrira tako da se mjerni opseg postavi na 1 V, zatim se pritisnu tipke „read/input“ i „CALIBRATE“ te se kazaljka instrumenta trimerom „mV meter cal (1 V range)“ podesi na crveni marker „cal“ na skali.

 

 

 

BNC priključnica „oscillator“ je izlaz iz oscilatora testnih frekvencija i na ista se spaja sa ulazom uređaja koji se testira.

BNC priključnica „meter“ je ulaz za milivoltmetar i na istu se spaja izlaz iz uređaja koji se testira.

BNC priključnica „scope“ je alternativni izlaz primarno namijenjen za praćenje mjerenih valnih oblika na osciloskopu, analizatorima spektra i drugim mjernim uređajima izravno ili preko odgovarajućih filtara. Izlazna razina signala je oko 1 V kod punog otklona skale na impedanciji izvora oko 500 Ω.

 

 


 

 

ATU1 sadrži tri osnovna elektronička sklopa:

  • širokopojasno pojačalo za čitav audio opseg (30 Hz – 20 kHz) sa atenuatorom za testne frekvencije (-20 dB do +10 dB),
  • uskopojasni propusni filtar za frekvenciju 1 kHz (mjerenje preslušavanja)
  • pojačalo za interni zvučnik.

Time ATU1 omogućuje dodatno pojačanje testnog signala te je u kombinaciji sa RTS2 ukupno pojačanje podesivo u rasponu od -75 dBm do +20 dBm na opterećenju 600 Ω. Ovo opterećenje (otpornik od 600 Ω) treba uključiti ako je ulazna impedancija uređaja koji se testira visoka, tako da opterećenje testnog oscilatora bude nominalno za točna mjerenja.

Uskopojasni filtar za testnu frekvenciju 1 kHz širine ±100 Hz je koristan kod mjerenja preslušavanja između audio kanala (stereo ili drugi višekanalni audio sustavi). Preslušavanja obično nastaju kod loše podešenih audio glava gdje iste snimaju ili reproduciraju preko dva susjedna audio zapisa  (Cross Talk). Moguća je i pojava preslušavanja prethodnog audio zapisa preko novog zapisa zbog nepodešene ili neispravne glave za brisanje (Erasure). Ta preslušavanja mogu biti vrlo mala, pa se kod mjerenja koristi uskopojasni filtar propusnik samo za testnu frekvenciju kako bi se eliminirali šumovi, smetnje, harmonička izobličenja i sve ostale frekvencije koje bi „maskirale“ ili na neki drugi način prigušile testnu frekvenciju.

Težinske filtre smo već opisivali u našim objavama vezanim uz mjerače buke i vibracija (Sound Pressure Meter, Mjerno pojačalo Brüel & Kjær Type 2610, Heterodyne Analyzer Type 2010). U našem slučaju se koriste za mjerenje šuma (odnos signal/šum) kako bi se dobilo mjerenje prilagođeno amplitudno-frekvencijskoj karakteristici ljudskog sluha.

 


 

Uz uređaje smo dobili i originalne mjerne kablove.

 

Priključak za osciloskop ima integriran atenuator 40 dB. To je u osnovi pasivni djelitelj napona sa dva otpornika (L-pad attenuator) za smanjenje amplitude audio signala koji se dovodi na ulaz osciloskopa. Djelitelj sadrži otpornike od 4650 Ω (430 kΩ + 4,7 kΩ) i od 47 Ω čime se amplituda ulaznog signala smanjuje 100 puta.

 


 

 

Modularna izvedba uređaja RTS2.

 

Strana tiskanih veza matične ploče uređaja RTS2.

 

Modularna izvedba uređaja RTS2.

 

Modularna izvedba uređaja ATU1.

 

Strana tiskanih veza matične ploče uređaja ATU1.

 

Elektronička shema uređaja RTS2.

 

Elektronička shema uređaja ATU1.

 

Elektroničke sheme uređaja RTS2 i ATU1 nisu jako složene, no zbog velikog broja sklopki teško je razaznati koji sklopovi sudjeluju u pojedinim mjerenjima. Stoga smo mi izveli preglednu blok shemu oba uređaja.

 

 

Testne frekvencije se u uređaj koji testiramo (DUT) mogu dovesti iz dva izvora: fiksni oscilator 3150 Hz za Wow, Flutter i Drift mjerenja ili promjenjivi oscilator 15 Hz do 150 kHz za sva ostala mjerenja.

 


 

Oscilator promjenjive frekvencije

 

 

Oscilator promjenjive frekvencije se bazira na Wienovom mostu kako je to uobičajeno kod gotovo svih audio oscilatora i generatora gdje se traži čista sinusna frekvencija stabilne amplitude. Stabilizacija amplitude u negativnoj povratnoj sprezi ostvarena je preko termistora TH1. Ukoliko se koristi ATU1 onda je testne frekvencije moguće dodatno pojačati (+10 dB) na opterećenju od 600 Ω.

 

Termistor za stabilizaciju amplitude i precizni dvostruki potenciometar Wienovog mosta oscilatora promjenjive frekvencije.

 

Izlazni signal iz DUT-a se može mjeriti izravno na milivoltmetru (frekvencijski odziv, pojačanje) ili se vodi na Wow, Flutter i Drift mjerač, odnosno na THD mjerač.

 

Wow, Flutter i Drift mjerač, oscilator 3150 Hz

 

 

Wow, Flutter i Drift mjerač mjeri razlike u frekvenciji između snimljenog tona na 3150 Hz i zatim reproduciranog tog istog tona. Ovdje govorimo o mogućim vrlo malim razlikama u frekvenciji reproduciranog tona (nekoliko Hz) ukoliko brzina vrtnje trake nije posve točna i stabilna. Stoga nam je potreban osjetljiv mjerač frekvencije koji može izmjeriti te male frekvencijske razlike. Kod analognih mjerača frekvencije, mjerenu frekvenciju moramo nekako pretvoriti u proporcionalnu vrijednost napona na koju će reagirati milivoltmetar. U objavama o analognim mjeračima frekvencije već smo opisivali takve frekvencijsko-naponske pretvarače. Drugi način je upotreba frekvencijskih detektora (diskriminatora) jer male promjene centralne (noseće) frekvencije zapravo možemo promatrati kao FM modulaciju. U osnovi su i FM diskriminatori zapravo frekvencijsko-naponski pretvarači.

U našem slučaju se reproducirani audio signal prvo filtrira (C26, C27) tako da se potisnu šumovi i smetnje koji se nalaze izvan uskog frekvencijskog spektra oko 3150 Hz. Filtrirani signal se zatim pojačava (VR13) kako bi mogao okidati monostabilni multivibrator sa tranzistorima VT14 i VT15. Tako ćemo za svaku periodu ulazne frekvencije, na izlazu iz monostabila dobiti jedan pravokutni impuls točno određenog i jednakog vremena trajanja. Signal se dalje diferencira na C31 čime se varijacije frekvencije konvertiraju u impulse proporcionalne varijacije amplitude. Na kraju se na diodi MR1 i spoju EB tranzistora VT16 vrši ispravljanje dobivenog napona gdje svaki impuls uzrokuje prolaz struje kroz tranzistor čija jačina je linearna frekvenciji impulsa. Slijedno tome, napon dobiven na otporniku R46 je tako također proporcionalan frekvenciji. Slijedi pojačalo za odvajanje (VT17), a zatim T-filtar za izdvajanje noseće frekvencije (C34-C38, R50, R51, R53) tako da ostanu samo frekvencijski produkti koje su nastali zbog Wow & Fluttera. Dalje slijedi težišni RC filtar sa C40/R60 kako bi mjerenje bilo po DIN standardima. Za mjerenje Drifta se na VT16 također dobiva DC napon proporcionalan frekvenciji, a onda se isti preko otpornika R52 uspoređuje sa fiksnom naponskom referencom namještenom potenciometrom RV56 u krugu tranzistora VT8.

Fiksni oscilator 3150 Hz je astabilni multivibrator koji generira pravokutni napon pa mu je na izlaz dodan LC filtar (C24, L1, C25) kako bi se iz pravokutnog oblikovao sinusni izlazni valni oblik. Ovaj oscilator je naponski upravljiv (R32, RV33) preko kalibracijskog oscilatora.

 

THD mjerač, kalibracijski oscilator

 

 

Kod mjerenja THD-a signal prvo dolazi na kalibracijski potenciometar (RV111), a zatim na niskošumno pojačalo u bootstrap spoju (VT33, VT34) za povećanje ulazne impedancije. Dioda MR22 je za zaštitu od ulaznog preopterećenja tranzistora VT33. Tranzistor VT35 radi kao okretač faze (phase-splitter) tako da se sa emitera i kolektora dva protufazna ulazna signala dovode na grane Wienovog mosta (serijska RC grana i paralelna RC grana). Odnos pojačanja signala u obje grane precizno se namješta potenciometrom RV121. Wienov most se mora namjestiti tako da na ulaznoj frekvenciji (1 kHz) izlaz iz mosta bude nula. To se postiže potenciometrom RV82 te dvostrukim potenciometrima u granama mosta RV84 i RV87. Pritiskom na tipku „DISTORTION 100%“ isključuje se noth-filtar ali se zadržava pojačanje. Pritiskom na tipku „DISTORTION read“ noth-filtar je uključen, a opseg detekcije harmonika je ograničen do frekvencije 20 kHz. Slijede pojačala i mjerno pojačalo sa instrumentom.

Kalibracijski oscilator je astabilni multivibrator (VT31, VT32) na frekvenciji cca 70 Hz. Pravokutni izlazni napon se uzima sa kolektora oba tranzistora. Napon sa kolektora VT31 se koristi za modulaciju Wow & Flutter oscilatora koji se tako kalibrira preko potenciometra RV101. Napon sa kolektora VT32 je stabiliziran zener diodom MR21 te preko otporničkog djelitelja napona podešen (RV110) tako da daje razinu od 0 dBm (marker) na mjernom opsegu 1 V. Kalibracijski oscilator radi samo kad je uključena sklopka CALIBRATE.

 

Promjenjivi elementi Wienovog mosta u krugu THD mjerača i mjerni instrument osjetljivosti 100 μA.

 

Mjerno pojačalo

 

 

Naponi se na mjerno pojačalo dovode preko bloking kondenzatora C89, otpornika za zaštitu od preopterećenja (R141-R144) te ulaznog atenuatora. Zener dioda MR31 štiti ulazni FET VT51 od prenapona. Ulazno pojačanje sa tranzistorima VT51 i VT52 je oko 10 puta, a kalibrira se sa RV152. Slijedi drugi stupanj atenuacije, a zatim pojačalo za odvajanje sa VT53 preko kojeg se signal razdvaja na dva zasebna pojačala. Izlaz iz pojačala sa VT56 i VT57 se vodi na priključnicu „scope“ (osim kada je pritisnuta tipka „WOW & FLUTTER / drift“). Izlazno pojačalo za mjerni instrument uključuje tranzistore VT54 i VT55. Sam mjerni instrument je u svojevrsnom mosnom poluvalnom ispravljačkom krugu sa kojeg se uzima i negativna povratna sprega. Preko otpornika R165 se osigurava prednapon ispravljačkih dioda MR32 i MR33 za poboljšanje njihove linearnosti, a MR34 je zaštitna dioda. Kondenzator C96 pospješuje linearnu karakteristiku instrumenta na najvišim frekvencijama.

 

Napajanje

 

Mrežno napajanje uređaja RTS2.

 

Mrežno napajanje uređaja ATU1.

 

Napajanja oba uređaja su jednaka. To je klasični ispravljač sa serijskom tranzistorskom regulacijom napona kakav smo susretali i opisivali u mnogim objavama.

 


 

ATU1 – filtar propusnik frekvencije 1 kHz

 

ATU1 – DIN/CCIF težinski filtar

 

ATU1 – DIN/CCIF težinski filtar

 

ATU1 – pretpojačalo i pojačalo za interni zvučnik implementirano je u integriranom krugu SL414A koji dolazi u dosta rijetkom EP-10 kućištu. Ovaj čip može isporučiti 3 W snage na opterećenju 8 Ω.  

 

ATU1 – audio pojačalo 30 Hz – 20 kHz (za testni oscilator)

 

ATU1 – audio transformator za balansirani / nebalansirani izlaz i audio transformator impedancije

 

ATU1 – zvučnik, kontrolna žarulja napajanja, mrežna sklopa i potenciometar za jačinu zvuka zvučnika  

 


 

Analogne audio analizatore je odavno zamijenilo DSP procesuiranje te se već sa prosječnim računalom (prosječna zvučna kartica) i nekim besplatnim softverom može dobiti audio analizator boljih i širih mogućnosti od ovog našeg Ferrograph audio test seta RTS2 + ATU1. Jednako tako su i nosači zvuka većinski postale digitalne kartice i slične memorije tako da snimača i reproduktora zvuka sa pokretnim dijelovima ima sve manje u praktičnoj upotrebi.

Međutim s elektroničke strane gledano, analogni mjerni instrumenti u audio tehnici se uvelike baziraju na sklopovima i rješenjima koje često nije jednostavno u potpunosti shvatiti. To mogu biti modifikacije sklopova koji se koriste i u raznim drugim elektroničkim uređajima, a mogu biti i neki posve specifični elektronički krugovi. Svakako se isplati proučavanje ovakvih starih uređaja jer ćemo proširiti svoje znanje o elektronici i lakše shvatiti slične krugove u drugim uređajima.

Wienov most smo primjerice susretali u nizu različitih uređaja, to je svakako most koji se i danas primjenjuje u raznim modernim elektroničkim sklopovima, a u ovom našem uređaju imamo čak dvije primjene ovog mosta, kao oscilator promjenjive frekvencije i kao uskopojasni filtar. Isto tako, multivibratori su kako nekad tako i danas vrlo široko korišteni sklopovi u analognoj i digitalnoj elektronici. U našem uređaju se koriste dva multivibratora, astabilni i monostabilni. Naravno, tu su i razne izvedbe audio pojačala, od pojačala za odvajanje (emiterska slijedila ili buffer pojačala), preko FET i bootstrap pretpojačala sa velikom ulaznom impedancijom, do izravno vezanih i RC izlaznih pojačala sa različitim krugovima povratnih veza i frekvencijskih korekcija. Ovakva pojačala su široko u upotrebi u različitim sklopovima kako nekad tako i danas.

Testovi su pokazali da je naš Ferrograph audio test set RTS2 + ATU1 još uvijek ispravan, no za sigurno korištenje ne bi bilo loše malo očistiti kontakte sklopki koje vjerojatno desetljećima nisu bile u upotrebi. Iako su oba uređaja napravljena modularno, za vađenje svakog modula na RTS2 potrebno je demontirati osovine prednjih kontrola što je pomalo petljav posao.

Danas gotovo sva audio mjerenja možemo napraviti pomoću digitalnog osciloskopa, također su dostupni različiti računalni softveri koji mjerenja vrše preko zvučne kartice, a za zaljubljenici u „staru školu“ vjerojatno još posjeduju neki instrument sličan opisanom. Pa ipak, danas rijetko tko ima potrebu za ovakvim instrumentima. Zvuk je danas uglavnom digitalan i audio uređaji su bez mehanike i pokretnih dijelova, a integrirani krugovi i gotova pojačala odličnih performansi mogu se nabaviti po vrlo malim cijenama. Audiofilska samogradnja cijevnih pojačala pak ima vrlo fleksibilne kriterije glede frekvencijskog odziva i izobličenja tako da se tu „kvaliteta“ zvuka više ocjenjuje subjektivno nego nekim standardnim mjerenjima.

Danas se u audio tehnici još može raspravljati o odnosu cijene, mogućnosti i performansi nekog tvorničkog uređaja, a bilo kakva intervencija korisnika glede modifikacija, podešavanja ili popravaka moderne audio tehnike je vrlo ograničena, uglavnom na izlazne stupnjeve i krugove napajanja.

Leave a comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.