Ova objava je nastavak recikliranja stare elektronike i elektroničkih pločica povađenih iz raznih elektroničkih uređaja koje smo započeli ovdje. Nova hrpa sadrži uglavnom komponente radio, TV i satelitskih prijemnika, te raznih sličnih kućnih audio uređaja i komponenti.
Recikliranje započinjemo sa dva LCD televizora, od kojih je jedan sa LED pozadinskim osvjetljenjem, a drugi sa BLU Type, odnosno EEFL pozadinskim osvjetljenjem. EEFL lampe (External Electrode Fluorescent Lamp) su slične klasičnim fluorescentnim lampama (CCFL), no kao što sam naziv sugerira (fluorescentna lampa s vanjskom elektrodom) kod EEFL lampe su elektrode postavljene na vanjskim stranama cijevi za razliku od CCFL gdje su elektrode unutar same cijevi. EEFL ima više prednosti ispred CCFL lampi: manje se zagrijava, troši manje struje, ima pet puta duži vijek trajanja, daje više ujednačeno svjetlo, više lampi se može spajati paralelno na jedno zajedničko napajanje. EEFL lampe se inače napajaju izmjeničnim (sinusnim ili pravokutnim) naponom.
Unutrašnja konstrukcija LCD televizora sa EEFL pozadinskim osvjetljenjem je slična kao i kod onog sa LED pozadinskim osvjetljenjem. Kod ovog modela LG 32LH3000 inverter za napajanje EEFL cijevi izveden je na zasebnog tiskanoj pločici, no kod svih novijih modela LED televizora pločica napajanja je obično zajednička kako za pozadinsko osvjetljenje tako i za sve ostale sklopove prijemnika.
Pozadinsko osvjetljenje LCD TV prijemnika LG 32LH3000 sastoji se od 16 paralelno spojenih EEFL lampi.
Inverter za napajanje EEFL cijevi.
Usporedba EEFL cijevi i LED pozadinskog osvjetljenja izvađenog iz naša dva televizora.
Zvučnici te filter mrežnog napajanja sa utičnicom i sklopkom je sve što ćemo zadržati od naša dva LCD televizora. EEFL televizor je inače bio ispravan, no doista nije imalo nikakvog smisla čuvati ovaj danas već zastarjeli televizor. LED televizor je bio neispravan sa klasičnim kvarom poremećaja prikaza slike uzrokovanog neispravnom T-CON (Timming Controller) karticom (vidi opis u objavi TV Quadro LED-49UHD100).
Uobičajeno izdvojim aluminijska hladila oblikom prilagođena za različite elektroničke komponente. Danas je potreba za velikim hladilima sve manja jer se audio pojačala snage uobičajeno rade u D-klasi, a i napajanja su više učinkovitog SMPS (Buck) tipa.
Razni releji, uključujući specijalne reed-releje izvađene iz pločica nekih analognih telefonskih centrala.
Elektromotori i reduktori sa zupčanicima.
Audio tonske glave izvađene iz kasetofonskih pogona i bubanj sa audio/video glavama iz nekog videorekordera.
Razni VFD i LED displeji. Mikrokontroleri i različite razvojne platforme za iste su danas popularni, jeftini i lako nabavljivi. Stoga može biti zabavno razvijati MCU upravljačke sisteme za prikaz segmenata na ovakvim displejima.
Sitni namjenski moduli mogu poslužiti kao baza za neke eksperimente, a razne sklopke i konektori uvijek mogu biti negdje praktično iskorišteni.
Ovo su „Load Cell“ senzori težine izvađeni ih raznih elektroničkih vaga. Mogu biti različitih izvedbi, no svi rade na jednakom principu koji smo opisali u objavi Analitička laboratorijska vaga Sartorius BL 310.
U jednoj kućnoj vagi za mjerenje osobne težine pronašli smo nešto drugačiji senzor. Ovdje se ne koristi uobičajeni „Load Cell“ nego svojevrsni optički brojač. Što je težina pritiska veća, to će se preko opružnog mehanizma optički kotač više zarotirati, te će optički senzor izbrojati više impulsa. Jednom prilikom ćemo se posvetiti detaljnijem pregledu i opisu ovog sistema.
Razne zavojnice, kondenzatori, tranzistori, diode, integrirani krugovi, kristali i kristalni oscilatori, senzori plinova, bljeskalice i tinjalice, varistori i termistori, odvodnici prenapona (iskrišta), otpornici snage, potenciometri…
Kablovi, žice i vijci…
Ovo su kontaktni moduli za PTT analognu telefonsku centralu proizvedeni krajem 1980-tih godina u domaćim poduzećima Nikola Tesla i Podjetje za avtomatizacijo prometa Ljubljana. Izvukao sam i dva sklopnika 25 A te keramička tijela za rastalne osigurače kućnih razvodnih ormara.
Iako sam iz cijele hrpe elektronike izdvojio relativno mali broj komponenti, potpuno sam svjestan činjenice da vjerojatno niti jedna od njih nikad nigdje neće biti iskorištena. Danas je jednako neisplativo baviti se elektroničkim samogradnjom kao i čuvanjem starih elektroničkih komponenti. Servisi novih uređaja kao i popravci te restauracije starih elektroničkih uređaja jednako tako danas više ne ostvaruju neke financijske profite. Međutim, postoji i druga puno sjajnija strana medalje. To je želja i volja za učenjem i proučavanjem, istraživanjem i eksperimentiranjem, nadopunjavanjem teoretskih znanja praktičnim primjerima i motivacija da se iz nekih praktičnih primjera nauče neka nova teorijska znanja o elektronici.