Danas je nabavljen tranzistorski AM prijemnik oznake BXS-327, japanskog proizvođača Sharp (Hayakawa Electric Company) iz 1961. godine.
Tvrtka Sharp vuče korijene iz 1912. godine kada je Tokuji Hayakawa otvorio metalsku radionicu u Tokyju. Prvi od njegovih patenata bila je metalna kopča za remen nazvana “Tokubijo”. Tijekom 1915. godine Hayakawa je patentirao metalni mehanizam za minu olovke za pisanje tako da istu nije trebalo posebno šiljiti. Mogli bi reći da je to bila preteča današnje tehničke olovke. Olovka je nazvana “Ever-Ready Sharp” (uvijek spremna naoštrena) i taj naziv je kasnije inspirirao ime tvrtke koju danas poznajemo kao Sharp.
Nakon što je 1920. godine najavljeno kako će za pet godina započeti radijsko emitiranje u Japanu, Hayakawa je preusmjerio poslovanje na radio tehniku i kasnije elektroniku općenito. Tvrtka je 1924. godine dobila ime “Hayakawa Metal Works”, a prva generacija kristalnih radio aparata za japansko tržište plasirana je u prodaju sredinom 1925. godine. Tijekom 1942. godine naziv tvrtke je promijenjen u “Hayakawa Electric Industry Company”(taj naziv originalno stoji i na našem prijemniku BXS-327 iz 1961. godine). Prve TV prijemnike tvrtka je počela proizvoditi 1953. godine (Sharp TV3-14T), a 1964. godine razvijen je prvi tranzistorski kalkulator na svijetu (Sharp CS-10A). Sredinom 1960-tih godina tvrtka je predstavila prvu mikrovalnu pećnicu s okretnom pločom. Tijekom 1970. godine ime tvrtke je preimenovano u Sharp Corporation.
Sharp je 1973. godine proizveo prvi LCD kalkulator, a tijekom 1980-tih godina je imao suradnju sa Nintendom. Sharp je bio poznat kao proizvođač elektronike široke potrošnje sa dobrim odnosom cijene i kvalitete. No od 1976. godine Sharp također ulazi i u proizvodnju profesionalnih stereo sistema uvođenjem vrhunskih prijemnika, pojačala, zvučnika, gramofona i kasetofona sa implementiranim najnovijim tehnologijama uključujući i prve digitalne sisteme (linija Optonica). Od 2000. godine Sharp je uložio velika sredstva u tvornice za proizvodnju LCD panela. Sredinom 2005. tvrtka Sharp pustila u prodaju tada najveći LCD televizor sa zaslonom dijagonale 65 inča, a dvije godine kasnije predstavljen je prototip opet najvećeg LCD TV-a sada sa zaslonom od 108 inča. Od 2005. do 2010. Sharp je bio najveći brand mobilnih telefona u Japanu. Sharp je danas velika korporacija za proizvodnju širokog spektra elektroničkih proizvoda.
Sharp BXS-327 ima dva AM valna područja: standardni radiodifuzni srednji val 535-1605 kHz i kratki val u rasponu 16-18 MHz. Bazira se na osam germanijskih PNP tranzistora od kojih su dva u krugu AM tunera (lokalni oscilator i mješač), dva su za dva stupnja MF pojačanja (455 kHz), a preostala četiri tranzistora su za transformatorsko NF audio pojačalo sa push-pull izlazom. Specifičnost je što je bazna struja izlaznih tranzistora audio pojačala stabilizirana termistorom. Postojao je i vanjskim izgledom identičan model BX-327 kod kojeg u tuneru radi samo jedan tranzistor (samooscilirajući mješač), a tranzistor „viška“ je prenamijenjen za ARP (automatsku regulaciju pojačanja).
Prilično specifično za male džepne AM prijemnike iz 1960-tih godina, ovaj Sharp BXS-327 je opremljen utičnicama za vanjski zvučnik ili slušalice kao i utičnicom za vanjsko napajanje. Napajanje je inače 6 V preko četiri standardne AA baterije (japanska oznaka UM-3). Tipično za kvalitetnije prijemnike toga doba, Sharp BXS-327 je dolazio u kožnoj futroli sa remenom za nošenje u smeđoj ili crnoj boji.
Prema dosadašnjim iskustvima u razgledavanju malih džepnih tranzistorskih AM prijemnika iz 1960/70-tih godina jasno se može primijetiti kako su modeli renomiranih proizvođača s početka 1960-tih godina bili elektronički prilično dobro konstruirani sa najmanje osam tranzistora. No u kasnijim godinama, kako je konkurencija rasla i elektronika široke potrošnje uzela maha, naglasak se počeo stavljati na što bržu i jeftiniju cijenu proizvodnje te su elektroničke sheme AM radio prijemnika reducirane u svim segmentima (tuner, MF pojačala, NF pojačalo), ponegdje do same granice praktične upotrebljivosti.
Specifična konstrukcija elektrolitskog kondenzatora (lijevo) i AM detektorska dioda (desno).